Upravljanje
Radna i socijalna politika u BiH su u nadležnosti entiteta i BD. U FBiH socijalna politika i zdravstvena zaštita su u zajedničkoj nadležnosti entiteta i deset kantona. U tom smislu, ministarstva FBiH nadležna za rad, socijalnu politiku i zdravstvenu zaštitu su Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH i Ministarstvo zdravlja FBiH, te odgovarajuća ministarstva u deset kantona.
U RS, Ministarstvo rada, zaštite ratnih veterana i invalida RS i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS su nadležna za kreiranje politika u ovim oblastima, uključujući praćenje trendova. Odjel za zdravstvo i druge usluge je nadležan za socijalnu politiku u BD, dok odvojeno odjeljenje za rad trenutno ne postoji.
Ministarstvu civilnih poslova BiH i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH dodijeljena je samo koordinacijska uloga kada zastupaju interese privrede u inostranstvu. Zajedno sa nadležnim ministarstvima, nadzorna uloga je dodijeljena, relevantnim zakonima i politikama, entitetima i ekonomskim i socijalnim vijećima BD-a, ali prvenstveno u svrhu njihovog internog donošenja odluka. Osim toga, na državnom nivou, Agencija za rad i zapošljavanje BiH ima koordinacijsku ulogu (uključujući praćenje i prikupljanje podataka) kada predstavlja javne službe za zapošljavanje entiteta i BD u inostranstvu.
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH nadgleda analizu ekonomskih i socijalnih trendova, kao i praćenje implementacije ekonomskih strategija. Kada je u pitanju zdravlje i sigurnost na radu, ovo područje nadziru administracije za inspekcijske poslove u koordinaciji sa gore navedenim relevantnim ministarstvima. Entitetski i državni statistički instituti/agencije nadgledaju prikupljanje i sistematizaciju statističkih podataka o relevantnim pokazateljima tržišta rada, obrazovanja i socijalnim pokazateljima i provođenje anketa zasnovanih na međunarodno definiranim metodologijama (npr. Anketa o radnoj snazi, Anketa o potrošnji domaćinstava, itd.).
Određeni napredak u politici dogodio se u 2020. i početkom 2021. godine, posebno u RS, čime se povećava relevantnost obrazovanja za trendove na tržištu rada i potrebe industrije. U FBiH nije bilo značajnijih poboljšanja obrazovne politike na nivou entiteta, što se djelimično može pripisati ograničenoj nadležnosti FBiH nad obrazovnom politikom (ona je uglavnom u nadležnosti kantona).
Decentralizirano obrazovanje u FBiH otežava pravilno praćenje razvoja politike u tom pogledu. Međutim, vrijedi spomenuti da je Zakon o dualnom obrazovanju u procesu pripreme u Kantonu Sarajevo, a prvi nacrt je izrađen 2019. godine. U januaru 2020. godine, Vlada Kantona Sarajevo naložila je kantonalnom Ministarstvu obrazovanja, nauke i omladine da dostavi nacrt zakona na razmatranje i proceduru usvajanja. Međutim, proces izrade politike još nije završen. U RS je u decembru 2020. godine usvojena Politika obrazovanja odraslih 2021-2031, čime je po prvi put definisan strateški okvir za politiku u ovoj oblasti.
Važna novost je mogućnost da visokoškolske ustanove organiziraju kraće nediplomske studijske programe u trajanju od 1-2 godine (60-120 ECTS), sa jasno definisanom svrhom, kao brži i efikasniji odgovor na trendove i potrebe tržišta rada. Ovo poboljšava vezu između visokog obrazovanja i tržišta rada. Konačno, Vijeće ministara je usvojilo politiku na državnom nivou Poboljšanje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u BiH – na osnovu zaključaka iz Rige (2021-2030) u januaru 2021. godine.
Glavni odgovor politike na poremećaje na tržištu rada uzrokovane krizom COVID-19 bile su mjere za očuvanje radnih mjesta koje se provode kao subvencije za plaće.
Međusektorska saradnja
BiH je uspostavila nekoliko mehanizama za poticanje međusektorske saradnje između ministarstava, odjeljenja i agencija uključenih u zapošljavanje mladih i preduzetništvo. Ovi napori obuhvataju različite administrativne nivoe i uključuju saradnju sa organizacijama civilnog društva kako bi se riješili višestruki izazovi sa kojima se suočavaju mladi ljudi.
Pored Komisije za koordinaciju pitanja mladih pri Ministarstvu civilnih poslova BiH, ministarstava na entitetskom nivou i Komisije za mlade u okviru Skupštine BD BiH, Agencija za rad i zapošljavanje BiH je također veoma važna međusektorska institucija za saradnju koja sarađuje sa entitetskim službama za zapošljavanje na koordinaciji politika zapošljavanja, uključujući i one usmjerene na mlade. Također se povezuje sa međunarodnim organizacijama kako bi uskladila domaće strategije zapošljavanja sa globalnim standardima.
Međusektorske inicijative
Inicijativa Garancija za mlade je podržana od strane Evropske unije s ciljem da se osigura da mladi ljudi mlađi od 30 godina dobiju prilike za zapošljavanje, obrazovanje ili obuku u roku od četiri mjeseca od nezaposlenosti ili napuštanja formalnog obrazovanja. Inicijativa uključuje koordinaciju između Delegacije EU u BiH, Međunarodne organizacije rada, entitetskih ministarstava, službi za zapošljavanje i vijeća mladih.
One-Stop-Shop za preduzetništvo mladih je prekogranični projekat između Republike Srbije i BiH. Ova inicijativa razvija centraliziranu uslugu za podršku preduzetništvu mladih. To uključuje mapiranje lokalnih potreba, pružanje obrazovnih kurseva i organiziranje mentorskih programa, uključujući saradnju između nevladinih organizacija, lokalnih vlasti i obrazovnih institucija.
Platformu Inkubatora mladih razvilo je Vijeće mladih FBiH i nudi resurse i podršku omladinskim organizacijama i neformalnim grupama. Olakšava pristup materijalima o upravljanju projektima, zakonskim procedurama i zagovaranju, promovirajući saradnju između omladinskih organizacija i vladinih tijela.