Prema strategijama i zakonima o kulturi u FBiH, RS i BD BiH nema govora o razvoju preduzetničkih vještina kroz kulturu.
Na nivou BiH postoji nekoliko formalnih institucija koje se percipiraju kao pomoć koja je dostupna poduzetnicima i aktivnostima koje oni poduzimaju. Ovo se prvobitno odnosi na sljedeće institucije: privredne komore, Federalno ministarstvo privrede, centre za poduzetništvo u okviru privrednih komora, centre za poduzetništvo u okviru jedinica lokalne samouprave i druga udruženja. Zbog svoje podjele, neke institucije su dostupne na nivou Federacije, neke na nivou BiH, a neke na nivou RS. Na primjer, postojeće privredne komore mogu se podijeliti na privredne komore u FBiH (12 registrovanih komora), RS (šest registrovanih komora) i Privredne komore BD BiH (jedna registrovana komora).
Konkretnija podrška razvoju poduzetništva kroz djelatnost komora najbolje se manifestuje kroz centre za poduzetništvo. Kada je riječ o nivoima lokalne samouprave, poduzetnicima su na raspolaganju različite vrste pomoći prilikom registracije preduzeća putem vodiča dostupnih na web stranici lokalne samouprave, gdje se kao primjer može navesti Općina Centar Sarajevo i njihova Služba za poduzetništvo. Stručni saradnici ove službe pružaju informacije o podršci, kreditnim linijama i programima samozapošljavanja.
Dobar primjer stimulisanja poduzetnika je onaj vezan za programe Općine Novo Sarajevo. U tom smislu pokrenute su inicijative poput izdvajanja sredstava za podršku osnivanju preduzeća i početak poslovanja u oktobru 2020. godine. Osim toga, jedan od programa uključivao je i stimulisanje kupovine poslovnog prostora i opreme finansiranjem kamata kroz angažman sa odabranom poslovnom bankom. Nadalje, na federalnom nivou uočava se postojanje Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, koje u svojoj strukturi ima različite sektore, kao što su sektor razvoja, sektor poduzetništva, obrtnički sektor, te pravni i finansijski sektor. Kao jedna od njihovih poslednjih aktivnosti u 2020. godini ističe se donošenje Nacrta zakona o preduzetničkoj infrastrukturi, čiji je cilj da kroz poduzetniče zone osigura infrastrukturno uređen prostor po pristupačnim cijenama.
S druge strane, ministarstva privrede postoje na kantonalnom nivou i svako od njih ima svoje nadležnosti, aktivnosti i programe rada. Na nivou RS definisano je kao Ministarstvo privrede i preduzetništva, koje je početkom 2021. godine isplatilo više od osam miliona konvertibilnih maraka kao podsticaj za povećanje plata radnicima. Slična inicijativa uočena je i na nivou Kantona Sarajevo kroz objavljivanje Javnog poziva za dodjelu sredstava za finansiranje dijela minimalne mjesečne plaće za juni i juli 2020. godine. Važno je spomenuti i prisutnost drugih vidova pomoći i podrška poduzetništvu u BiH.
Jedno od aktivnijih udruženja je Tehnološki park Intera, koji ima za cilj da podstakne pojedince na razvoj preduzetničkih ideja, kroz pomoć u procesu pisanja biznis planova, besplatno korištenje radnog prostora i mentorstvo u razvoju poslovnih ideja. Sličnu podršku pruža i Startup studio koji je dostupan na tri adrese: Sarajevo, Banja Luka i Bihać. Ovaj studio također nudi informacije o pristupu raznim grantovima, kao i pravnu pomoć u svim fazama poslovanja. Na kraju treba spomenuti i HUB387, koji je fokusiran na iznajmljivanje zajedničkog radnog prostora i umrežavanje među članovima ovog udruženja.
U istraživanju koje je izradio UNDP “Analiza barijera razvoju poduzetništva u Bosni i Hercegovini” podaci su pokazali da 21,4% ispitanika smatra da je kultura poduzetništva u BiH na nezadovoljavajućem nivou, a ukupno dodatnih 41,1% odgovora se takođe odnose na lošu evaluaciju (ocjene 2 i 3). Čak 73,2% anketiranih poduzetnika nema praksu održavanja sastanaka sa ministarstvima i organima vlasti, što, zapravo, dodatno svrstava poslovnu kulturu u BiH kao nepodnošljivu na nivou ispitanika koji su učestvovali u ovom istraživanju. Vjerovatno zbog dosadašnjeg iskustva sa privrednim komorama, može se reći da ne postoji ozbiljna namjera da se ostvari buduća saradnja sa komorama i drugim potencijalno korisnim institucijama.
Kada je u pitanju formalno obrazovanje, 41,1% anketiranih preduzetnika smatra da im je pomoglo u razvoju poslovanja, dok njih 16% apsolutno ne zagovara ovu poziciju (ocjena 1 i 2). Ukupno 39,3% njih prošlo je edukaciju vezanu za istraživanje tržišta ili pisanje biznis planova, tako da značajan dio njih (60,7%) nikada nije pohađao sličnu vrstu edukacije, što se izražava i kroz stavove o potrebi dodatne edukacije. Najprivlačnija potreba je upravo potreba da se zna napisati projekt, poslovni ili marketinški plan, što može biti uzrokovano željom da se aplicira na različite grantove.