Prema strategijama i zakonima o kulturi u FBiH, RS i BD BiH nema govora o razvoju poduzetničkih vještina kroz kulturu.

Na nivou BiH postoji nekoliko formalnih institucija koje se percipiraju kao pomoć koja je dostupna poduzetnicima i aktivnostima koje oni poduzimaju. Ovo se prvobitno odnosi na sljedeće institucije: privredne komore, Federalno ministarstvo privrede, centre za poduzetništvo u okviru privrednih komora, centre za poduzetništvo u okviru jedinica lokalne samouprave i druga udruženja. Zbog svoje podjele, neke institucije su dostupne na nivou Federacije, neke na nivou BiH, a neke na nivou RS. Na primjer, postojeće privredne komore mogu se podijeliti na privredne komore u FBiH (12 registrovanih komora), RS (šest registrovanih komora) i Privredne komore BD (jedna registrovana komora).

Konkretnija podrška razvoju poduzetništva kroz djelatnost komora najbolje se manifestuje kroz centre za poduzetništvo. Kada je riječ o nivoima lokalne samouprave, poduzetnicima su na raspolaganju različite vrste pomoći prilikom registracije preduzeća putem vodiča dostupnih na web stranici lokalne samouprave, gdje se kao primjer može navesti Općina Centar Sarajevo i njihova Služba za poduzetništvo. Stručni saradnici ove službe pružaju informacije o podršci, kreditnim linijama i programima samozapošljavanja.

Dobar primjer stimulisanja poduzetnika je onaj vezan za programe Općine Novo Sarajevo. U tom smislu pokrenute su inicijative poput izdvajanja sredstava za podršku osnivanju preduzeća i početak poslovanja u oktobru 2020. godine. Osim toga, jedan od programa uključivao je i stimulisanje kupovine poslovnog prostora i opreme finansiranjem kamata kroz angažman sa odabranom poslovnom bankom. Nadalje, na federalnom nivou uočava se postojanje Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, koje u svojoj strukturi ima različite sektore, kao što su sektor razvoja, sektor poduzetništva, obrtnički sektor, te pravni i finansijski sektor. Kao jedna od njihovih poslednjih aktivnosti u 2020. godini ističe se donošenje Nacrta zakona o poduzetničkoj infrastrukturi, čiji je cilj da kroz poduzetničke zone osigura infrastrukturno uređen prostor po pristupačnim cijenama.

S druge strane, ministarstva privrede postoje na kantonalnom nivou i svako od njih ima svoje nadležnosti, aktivnosti i programe rada. Na nivou RS definisano je kao Ministarstvo privrede i preduzetništva, koje je početkom 2021. godine isplatilo više od osam miliona konvertibilnih maraka kao podsticaj za povećanje plata radnicima. Slična inicijativa uočena je i na nivou Kantona Sarajevo kroz objavljivanje Javnog poziva za dodjelu sredstava za finansiranje dijela minimalne mjesečne plaće za juni i juli 2020. godine. Važno je spomenuti i prisutnost drugih vidova pomoći i podrška poduzetništvu u BiH.

Jedno od aktivnijih udruženja je Tehnološki park Intera, koji ima za cilj da podstakne pojedince na razvoj poduzetničkih ideja, kroz pomoć u procesu pisanja biznis planova, besplatno korištenje radnog prostora i mentorstvo u razvoju poslovnih ideja. Sličnu podršku pruža i Startup studio koji je dostupan na tri adrese: Sarajevo, Banja Luka i Bihać. Ovaj studio također nudi informacije o pristupu raznim grantovima, kao i pravnu pomoć u svim fazama poslovanja. Na kraju treba spomenuti i HUB387, koji je fokusiran na iznajmljivanje zajedničkog radnog prostora i umrežavanje među članovima ovog udruženja.

U istraživanju koje je izradio UNDP Analiza barijera razvoju poduzetništva u Bosni i Hercegovinipodaci su pokazali da 21,4% ispitanika smatra da je kultura poduzetništva u BiH na nezadovoljavajućem nivou, a ukupno dodatnih 41,1% odgovora se takođe odnose na lošu evaluaciju (ocjene 2 i 3). Čak 73,2% anketiranih poduzetnika nema praksu održavanja sastanaka sa ministarstvima i organima vlasti, što, zapravo, dodatno svrstava poslovnu kulturu u BiH kao nepodnošljivu na nivou ispitanika koji su učestvovali u ovom istraživanju. Vjerovatno zbog dosadašnjeg iskustva sa privrednim komorama, može se reći da ne postoji ozbiljna namjera da se ostvari buduća saradnja sa komorama i drugim potencijalno korisnim institucijama.

Kada je u pitanju formalno obrazovanje, 41,1% anketiranih preduzetnika smatra da im je pomoglo u razvoju poslovanja, dok njih 16% apsolutno ne zagovara ovu poziciju (ocjena 1 i 2). Ukupno 39,3% njih prošlo je edukaciju vezanu za istraživanje tržišta ili pisanje biznis planova, tako da značajan dio njih (60,7%) nikada nije pohađao sličnu vrstu edukacije, što se izražava i kroz stavove o potrebi dodatne edukacije. Najprivlačnija potreba je upravo potreba da se zna napisati projekt, poslovni ili marketinški plan, što može biti uzrokovano željom da se aplicira na različite grantove.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA