Relevantna ministarstva za provedbu i upravljanje zakonima o volontiranju u BiH su: Ministarstvo pravde FBiH, Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS i Odjel za stručne i administrativne poslove.
Ne postoje nacionalne ili regionalne vlasti nadležne za volontiranje mladih i većinu volonterskih aktivnosti provode i upravljaju omladinske nevladine organizacije (NVO) i organizacije civilnog društva (OCD).
Zakon o udruženjima građana i fondacijama BiH definira neprofitni sektor u BiH. Ovim zakonom uređuju se procedure za registraciju NVO ili OCD i opći okvir za njihov rad. Nadalje, u oba entiteta u BiH postoji zakon o mladima koji uređuje registraciju i operativni okvir za omladinske organizacije. Osim organizacija civilnog društva, neprofitni sektor uključuje i druge vrste pravnih lica kao što su sportski klubovi i javne institucije koje djeluju u različitim sektorima, kao što su obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita ili kultura.
Prema Zakonu o volontiranju u RS, Zakonu o volontiranju u FBiH i Zakonu o volontiranju BD-a svim navedenim pravnim licima je dozvoljeno da budu organizatori volontiranja i da angažuju volontere.
Vijeća učenika srednjih škola i studentske organizacije čine još jedan dio neprofitnog sektora, relevantnog za volontiranje. Ove strukture se obično zasnivaju na dobrovoljnom radu, a rezultati koje postižu implementacijom svojih programa ne bi bili mogući bez volontera.
Što se tiče struktura usmjerenih na promociju i razvoj volontiranja, u zemlji djeluju lokalni volonterski servisi koji su ujedinjeni kroz neformalnu mrežu pod nazivom „Volontiram!“
Ne postoji druga specijalizovana struktura, iako mnoge NVO koriste volontere za planiranje i implementaciju različitih programa fokusiranih na potrebe lokalne zajednice.
Druge zainteresovane strane
Osim lokalnog volonterskog sektora u BiH, postoje i druge zainteresovane strane koje utiču na promociju i razvoj volontiranja. Neki od njih su vladini akteri koji podržavaju volontiranje, kao na primjer:
Zakon o visokom obrazovanju u RS definiše mogućnost sticanja ECTS bodova kroz volontiranje.
U istom entitetu Ministarstvo porodice, omladine i sporta dodjeljuje godišnje nagrade za istaknutog volontera i jednog organizatora volontiranja 5. decembra, na Međunarodni dan volontera. Isto Ministarstvo svake godine pruža finansijsku podršku u vidu malih grantova za dobrovoljne aktivnosti koje planiraju i realizuju savjeti učenika srednjih škola.
Što se tiče profitnog sektora, nema mnogo primjera njihove podrške volontiranju. Društvena odgovornost preduzeća (DOP) je još uvijek nešto novo u BiH i u ovom trenutku se ne koristi mnogo. Neke od međunarodnih korporacija koje posluju u BiH uključuju DOP u svoju politiku, međutim to nije rađeno na sistematski način niti je promovirano u zajednicama. U budućnosti će DOP definitivno biti zanimljiva tema koju poslovni sektor treba razvijati i promovirati. Sektor civilnog društva u BiH nije u potpunosti pripremljen za ove procese, uz neke izuzetke, kao što je CSR Plus, konsultantska agencija fokusirana na promociju i razvoj korporativne društvene odgovornosti u BiH.
Što se tiče međunarodnih organizacija i institucija koje se aktivno bave promocijom i razvojem volontiranja, to su Volonteri Ujedinjenih nacija (UNV) u BiH i Ured za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) u BiH. Ove dvije međunarodne organizacije kroz različite programe pružale su podršku volontiranju, posebno u oblasti lobiranja za pravni okvir volontiranja i za priznavanje volontiranja od strane lokalnih samouprava.
Delegacija Evropske komisije u BiH ne obezbjeđuje posebna sredstva za promociju i razvoj volontiranja u BiH, čak i ako neki od projekata koje finansira ova institucija uključuju volontiranje kao alat ili metodologiju za implementaciju projekata. To je uglavnom zbog nepriznavanja volontiranja od strane državne vlade, koja definiše prioritete za finansiranje Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) u pregovorima sa EU.