4.5 Inicijative kojima se promoviše socijalna inkluzija i podizanje svijesti

(i) interkulturalna svijest:

Na osnovu člana 22. Statuta BD – prečišćeni tekst („Službeni glasnik BD“, br. 2/10), Skupština BD je na 12. redovnoj sjednici održanoj 15. jula 2021. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine.

U BD je osnovano Vijeće za nacionalne manjine, koje je konsultativno tijelo koje treba da daje savjete i preporuke za očuvanje i unaprjeđenje prava nacionalnih manjina u BD.

Članovi Vijeća nacionalnih manjina BiH sarađuju sa predstavnicima Saveza nacionalnih manjina BD.

(ii) prava mladih:

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, mladi u BiH su osobe u dobi od 15 do 30 godina. U ovoj starosnoj populaciji ima više muškaraca nego žena. Broj mladih u BiH je 777.000 (što je za 315.000 manje nego 1991. godine kada je bilo 1.091.775). U BiH danas živi oko 607.100 osoba mlađih od 15 godina.

Prioriteti mladih ogledaju se u sljedećim oblastima:

– obrazovanje;

– zapošljavanje;

– zdravstvo;

– socijalni status;

– učešće u javnom životu;

– kultura, sport i slobodno vrijeme.

Položaj mladih u BiH može se pratiti kroz njihov tretman u navedenim oblastima. U praktičnom smislu, učešće mladih znači da su svjesni svojih prava i obaveza u društvu, da ih ostvaruju i brane, imaju priliku da predstave svoje potrebe i da su konsultovani u procesima kreiranja politika. Najvažniji međunarodni dokumenti koji se bave ovom oblasti su Evropska povelja o učešću mladih u lokalnom i regionalnom životu i Bijela knjiga Evropske unije iz 2001. Mladi u BiH su još uvijek nedovoljno uključeni. Samo 5% mladih su članovi omladinskih organizacija, 6% su članovi političkih stranaka i 1% su članovi predstavničkih tijela mladih.

Najveći izazovi, prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, sa kojima se mladi suočavaju su:

– nedostatak zakonodavstva;

– nedostatak pristupa programima;

– transparentnost u dodjeli i raspodjeli javnih sredstava;

– nedostatak javnih prostora za mlade;

– nizan nivo rada s mladima;

– nizan nivo učešća mladih u bosanskohercegovačkom društvu.

Postoje tri zakona o mladima u BiH:

1. Zakon o mladima FBiH (Službene novine FBiH, 36/10);
2. Zakon o omladinskom organizovanju RS (Službeni glasnik RS, 98/04, 119/08, 1/12); i
3. Zakon o mladima BD (Službene novine BD, 18/17);

Prema Zakonu o mladima FBiH, prava mladih definirana su u članovima 5. i 6.:

Član 5.

Svaka mlada osoba ima pravo da podržava i promoviše svoj razvoj kako bi postala odgovorna za sebe i društveno odgovorna osoba, bez diskriminacije po bilo kom osnovu.

Za ostvarivanje prava iz stava 1. podrška mladima treba posebno:

1. promovisati individualni i društveni razvoj mladih i doprinjeti prevenciji njihovog mogućeg zanemarivanja;
2. sprovoditi politike koje se bave negativnim trendovima za mlade u oblastima iz člana 25.;
3. doprinjeti održavanju i stvaranju pozitivnih uslova za život mladih, kao i ambijenta koji je ugodan za mlade;
4. zaštititi mlade od opasnosti njihove dobi kojima mogu biti izloženi.

Član 6.

Mladi imaju pravo da budu pravovremeno i istinito informisani o svim pitanjima koja ih zanimaju.

Svi nivoi vlasti u FBiH trebali bi, u skladu sa svojim nadležnostima, održati javne rasprave i konsultacije uz učešće predstavnika vijeća mladih u procesu usvajanja:

– određenih sektorskih politika prema mladima;

– akcionog programa za mlade;

– strategija za mlade;

– dijelova budžeta koji se odnose na pitanja mladih;

Ministarstvo kulture i sporta FBiH podržava projekte putem javnog poziva za odabir programa i projekata koji će se sufinansirati iz transfera Budžeta FBiH za 2023. godinu:

1. Transfer za potporu mobilnosti umjetnika/ca;
2. Organizaciji i realizaciji manifestacije Dani evropskog naslijeđa 2023;
3. Transfer za restauraciju kulturnog i građevinskog naslijeđa;
4. Transfer za kulturne djelatnosti od značaja za FBiH;
5. Transfer za sportske djelatnosti od značaja za FBiH;
6. Transfer za mlade;
7. Transfer za institucije od naučnog i kulturnog značaja za BiH.

Prema Zakonu o omladinskom organizovanju RS, prava mladih definirana su članom 63. u Poglavlju 5:

Poglavlje 5. Prava i obaveze

Član 63.

Članovi omladinskih organizacija imaju pravo:

• slobode mišljenja i društvenog djelovanja u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i statutarnim ciljevima;
• uključivanja u institucije i donošenje odluka važnih za razvoj omladinske politike;
• javnog izražavanja stavova i kritika rada i djelovanja svih segmenata društva;
• udruživanja u stručne organizacije i vijeća mladih;
• objavljivanja vlastitih biltena.

Omladinskim organizacijama i njihovim članovima zajamčena su prava koja proizilaze iz međunarodnih konvencija u vezi sa omladinskim organizacijama.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS: u oblasti mladih obavljaju se administrativni i drugi poslovi koji se odnose na:

• utvrđivanje Nacionalnog akcionog plana i omladinske politike RS i staranje o njenom sprovođenju;
• stvaranje preduslova za rješavanje pitanja mladih – zapošljavanje mladih, poboljšanje njihovog socijalnog statusa, uključivanje u društvo;
• provedbu omladinskih projekata;
• Podsticanje aktivnog učešća mladih u društvu;
• osnivanje omladinskih centara;
• saradnju sa omladinskim organizacijama;
• međunarodnu saradnju u oblasti omladinskog organizovanja i aktivnosti;

Zakon o mladima BD definiše prava mladih u članu 6.:

Član 6.

(Prava mladih)

(1) Mladi imaju pravo da podržavaju i promovišu svoj razvoj bez diskriminacije po bilo kom osnovu.

(2) Ostvarivanje prava iz stava 1. ovog člana provodi se:

1. promovisanjem individualnog i društvenog razvoja mladih i prevencijom njihovog mogućeg zanemarivanja;
2. sprovođejem politika koje se bave negativnim trendovima za mlade;
3. održavanjem i stvaranjem pozitivnih uslova za život mladih, kao i ambijenta koji je ugodan za mlade;
4. zaštitom mladih od opasnosti njihove dobi kojima mogu biti izloženi.

(3) U radu sa mladima poštuje se Ustav, zakoni, međunarodne povelje i konvencije o pravima mladih i ljudskim pravima.

Odjeljenje za stručne i administrativne poslove BD objavljuje javni poziv za finansiranje i sufinansiranje programa ili projekata od javnog interesa u oblasti socijalne zaštite, zaštite osoba sa invaliditetom, socijalne zaštite djece i mladih, pomoći starim licima, zaštite i promocije ljudskih prava, volontiranja, borbe protiv diskriminacije, nasilja u porodici i maloljetničkog nasilja, borbe protiv ovisnosti, dobrobiti životinja, zaštite potrošača, borbe protiv korupcije, promocije evropskih integracija kao i humanitarnog i sličnog rada.

Odjeljenje za stručne i administrativne poslove 2023.godine za finansiranje projekata nevladinog sektora izdvojilo je 420.000 KM. Što je više od 50% uvećanje na osnovu 2022.godine.

(iii) druge ključne inicijative za sprečavanje nasilnog ekstremizma:

Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2021-2026 izraz je opredijeljenosti institucija na svim nivoima vlasti u BiH u sprječavanju i borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, radikalizacije i drugih pojava koje dovode do terorizma, slijedeći međunarodne obaveze kao članica Ujedinjenih nacija (UN), Vijeća Evrope (SE), Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS), Antiterorističke koalicije i potencijalnog kandidata za članstvo u EU.

Akcioni plan za reviziju Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma (2021-2026) godine je izrađen (ali još nije usvojen). U cilju provedbe strateških mjera s težištem na područja prevencije i borbe protiv terorizma, prevencije nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu i kaznenih djela počinjenih iz mržnje na nivou BiH radi implementacije strateških mjera usmjerenih na prevenciju i borbu protiv terorizma, sprječavanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koja vodi ka terorizmu i zločinu iz mržnje, koji su u nadležnosti državnih institucija, a radi usklađivanja i koordinacije provođenja mjera utvrđenih ovom Strategijom, a u nadležnosti su Vlada RS, Vlada Federacije BiH i BD. Ovaj Akcioni plan usvaja Vijeće ministara BiH na prijedlog Radne grupe. Entitetske vlade i Vlada BD donose vlastite akcione planove za implementaciju Strategije koji su u skladu sa ciljevima i mjerama navedenim u ovom dokumentu i za koje su zakonom definisane nadležnosti entiteta i institucija BD BiH.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, je na 233. sjednici, održanoj 28.08.2020. godine, usvojila  Operativni plan za implementaciju Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2023-2025.godina, koji važi i danas.

Međutim, prilikom izrade novog Akcionog plana, Interresorna radna grupa Vlade Federacije BiH (u daljem tekstu: IRRG) je obavještena od strane  Federalnog zavoda za programiranje razvoja da smo prilikom izrade novog strateškog dokumenta u obavezi primijeniti  odredbe Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BIH i Uredbe o izradi strateških dokumenata. S obzirom na to  da se radi o strateškom dokumentu koji bi bio dio državne Strategije, preporučena je i forma kreiranja akcionih planova entiteta i Distrikta. Međutim, s druge strane navedeni pravni akti u  FBIH decidno navode obligatornu formu pri kreiranju strateških dokumenata, tako da je bilo potrebno pronaći adekvatno rješenje za ovaj problem. U  dopisu broj 01-02-47-3/23 upućenom 29.03.2023. od strane Federalnog zavoda za programiranje razvoja, IRRG-u je preporučeno da dokument  nazove: „Operativni plan Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za implementaciju Strategije BIH za prevenciju i  borbu protiv terorizma za period od  2023 – 2026. godine“

Deradikalizacija i integracija: Pravni i politički okvir Bosne i Hercegovine/Državi izvještaj WP4 – januar 2022. godine – Ovaj izvještaj daje konceptualni prikaz o tome kako se postojeće politike i zakoni bave radikalizacijom kako bi se precizirali njihovi najkritičniji aspekti i najbolja praksa, te konačno kako bi se izradile politike zasnovane na dokazima i zakonske smjernice s ciljem doprinosa borbi protiv radikalizma i ekstremizma u BiH.

Izvještaj sadrži različite legalizacije i propise koji se bave pitanjima radikalizacije terorizma, radikalizma i ekstremizma. U ovom izvještaju će se također raspravljati o kontroverzama oko Ustava BiH koje proizlaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine i njegovoj podršci etničkim podjelama u zemlji i otuđenju manjina u BiH.

Nacionalni okvirni zakoni o radikalizaciji i deradikalizaciji

U uvodu Strategije 2006 – 2010 navodi se da: „Prijetnja potencijalnih terorističkih napada raste u BiH kao i u svim partnerskim zemljama antiterorističke koalicije. Postojeća infrastruktura (i zakonodavna i institucionalna) za praćenje i suzbijanje ovog problema je nedovoljna”. Strategija koja je je usvojena u julu 2015. godine, Akcioni plan u oktobru 2016. godine, a Nadzorni organ za praćenje implementacije Strategije uspostavljen je sredinom 2017. godine. Isti izvor kaže da su većina sredstava utrošenih na implementaciju strategije bile strane donacije, a novac je uglavnom utrošen na konferencije i radionice. BiH je u novembru 2022. godine usvojila Strategiju BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2021. – 2026. dok Akcioni plan za provedbu Strategije BiH 2021. – 2026. za prevenciju i borbu protiv terorizma još uvijek nije usvojen. Strategija se zasniva na prevenciji, zaštiti, istrazi i krivičnom gonjenju i odgovoru/reagovanju na terorističke napade. Usvajanjem Strategije BiH se izjasnila da je spremna za jačanje nacionalnih kapaciteta za borbu protiv terorizma i predstavlja nastavak „Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2015 – 2020. S obzirom da još nije napisan izvještaj o implementaciji Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2015-2020, ne možemo znati kakve je efekte na kraju imala na borbu protiv terorizma. Strategija ne uključuje stvaranje intersekcionalne saradnje između različitih institucija i sektora. Također je uočljivo da Ministarstvo sigurnosti BiH nije uspostavilo gotovo nikakvu saradnju sa omladinskim organizacijama ili općenito civilnim sektorom u vezi radikalizacije mladih. Ovakve aktivnosti realizovale su uglavnom domaće ili strane OCD uz strane donacije.

Sporazum o saradnji između MUP-a RS i organizacija civilnog društva

Direktor policije RS i predstavnici nekoliko udruženja građana potpisali su u Banjaluci sporazum o saradnji MUP-a RS i organizacija civilnog društva, koji ima za cilj unaprjeđenje koordinacije i saradnje u cilju jačanja zaštite mladih od zlostavljanja na internetu. Ugovorom se planira kreiranje, promocija i implementacija Android aplikacije, kao i pružanje savjetodavne i druge podrške mladima koji su ili bi mogli biti izloženi zlostavljanju na internetu.

Ugovor su potpisali predstavnici udruženja građana „Budi dobro“, OCD „Pobjeda“ i OCD „Nova generacija – Plavi telefon“, a u narednom periodu potpisaće ga i Institut za razvoj mladih „Perpetuum mobile“, Centar za razvoj mladih „PRONI“, Fondacija „Agora“, OCD „C.E.Z.A.R“, Dom omladine Bijeljina, Udruženje mladih „Mladi aktivisti-Kneževo“, Udruženje mladih „Centar“, OCD „Dom mladih Petar Kočić“, OCD „Most“ i druge omladinske nevladine organizacije.

PRONI je jedna od prvih organizacija u BiH koja radi na prevenciji nasilnog ekstremizma sa fokusom na istraživanje, obuku omladinskih radnika, kampanje i dokumentarce. Njegov rad je prepoznat kao primjer dobre prakse u studiji koju je objavilo Partnerstvo za mlade EU i Vijeća Evrope.

PRONI centar za razvoj mladih je partner u BiH u trogodišnjem projektu “Deradikalizacija u Evropi i šire: otkriti, riješiti, reintegrirati”. Glavni ciljevi projekta su mapiranje aktera i situacije radikalizacije, procjena online i offline narativa koji izazivaju radikalizam, izrada pilot platforme ili preliminarnih studija za procjenu ovog fenomena, a sve u cilju poduzimanja korektivnih mjera i intervencija u procesu razvoja socijalne inkluzije.

Projekt Omladinski klub Maoča 2.0: proširena interakcija mladih i razmjena poruka

Ovaj petomjesečni projekat realizuje se u PRONI Omladinskom klubu Maoca od decembra 2020. godine. U skladu sa ciljevima PRONI Centra za razvoj mladih koji se odnose na poticanje aktivizma kod mlade populacije, osnaživanje, pružanje podrške i sigurnog mjesta za realizaciju njihovih ideja, održane su brojne aktivnosti poput auto-moto susreta i kampa mira na Majevici, što je jedan od rezultata dugoročnog strateškog cilja PRONI Centra za razvoj mladih – izgradnja mira, sa namjerom povezivanja mladih ljudi različitog teritorijalnih i neteritorijalnih identiteta. Projekat podržava Međunarodna organizacija za migracije (IOM) kroz BHRI program (BiH inicijativa za otpornost).

PRONI Centar za razvoj mladih promovirao je u BD svoj prvi amaterski dokumentarac pod nazivom “POTRAGA” u cilju sprječavanja radikalizma i nasilnog ekstremizma među mladima. Projekciji dokumentarnog filma prisustvovali su mladi iz Omladinskog kluba Maoca koji aktivno rade na uklanjanju stigme iz svoje lokalne zajednice, jer su povezani sa lokalitetom Gornji Fatovi, poznatijim kao “Gornja Maoča”.

Prevencija i borba protiv nasilnog ekstremizma – glavna tema multisektorskih radionica u organizaciji Misije OSCE-a u BiH

Misija OSCE-a u BiH organizirala je niz multisektorskih radionica o ulozi domaćih aktera u prevenciji i borbi protiv nasilnog ekstremizma, okupljajući predstavnike općina, organizacija civilnog društva, obrazovnih institucija, centara za socijalni rad, domova zdravlja, policije, vjerskih zajednica i kazneno-popravnih ustanova.

Cilj ovih radionica je unaprjeđenje znanja lokalnih aktera u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije kroz razmjenu najboljih praksi, diskusiju i pojašnjenje sigurnosnih pitanja, te kreiranje aktivnosti za određene regije. Pored toga, podržani su akcioni planovi kroz programe misije u oblastima sigurnosne saradnje, ljudskih prava, demokratskog upravljanja, obrazovanja i vladavine prava.

Ministarstvo sigurnosti BiH i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) implementirali su projekat jačanja institucionalnih kapaciteta za referentni mehanizam za prevenciju nasilnog ekstremizma.

Opšti cilj ovog projekta u skladu je sa Strategijom BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma. Ministarstvo sigurnosti BiH je ključna partnerska institucija na državnom nivou, pored MUP-a RS-a, MUP-a FBiH i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, Policije BD-a i drugih lokalnih aktera.

Atlantska inicijativa: Istraživanje etnonacionalističkog ekstremizma u BiH (2021)

Ovo istraživanje doprinosi razumijevanju uspona krajnje desničarskih ideja u BiH i objašnjava kako regionalni i međunarodni kontekst služe kao platforma za procvat ovakvih organizacija i narativa. Desničarske stranke su već neko vrijeme na sceni u Evropi. Antiimigrantski narativi su u porastu u posljednjoj deceniji. Mržnja i diskriminacija Roma predugo su bili dio istočnoevropske kulture i nisu dobili adekvatnu političku ili zakonsku pažnju. Napori za postizanje rodne ravnopravnosti širom svijeta, pa i u BiH, rezultirali su neospornim zakonskim i praktičnim rezultatima, ali se vjerski zvaničnici i konzervativne političke ličnosti tome oštro protive. Koncept rodne ravnopravnosti poljuljan je populističkim narativima o prijetnji tradicionalnim i „porodičnim“ vrijednostima. Vjerske organizacije vrlo snažno brane tradicionalne vrijednosti i patrijarhat. Kritika mizoginije, patrijarhata i toksične muškosti je važna, ali je i dalje ograničena na aktiviste i intelektualne elite i dio mlađe populacije. Analiza online medija pokazuje da velika većina desničarskih grupa opsesivno prikazuje vjerske simbole, ističući desničare kao česte goste u svim bogomoljama, i često otvoreno pokazujući da u svoje redove uključuju vjerske službenike. Istovremeno, BiH se suočava sa nizom problema. Nacionalističke političke stranke promovišu etnonacionalističku agendu čije je širenje ključno za njihovo postojanje, a istovremeno hrane krajnje desničarski narativ na dnevnoj bazi. Ponavljajuće poruke ugroženih Hrvata, Srba i Bošnjaka himna su političkog diskursa u BiH. Nedavno smo bili svjedoci pokušaja suočavanja s pandemijom COVID-19 i krivičnog gonjenja korupcije povezane sa COVID-19 koji su odmah izmanipulisani kao napad na etničku pripadnost. Osim toga, analiza društvenih mreža pokazuje da je većina desničarskih grupa opsesivna u prikazivanju vjerskih simbola te da često gostuju u crkvama ili uključuju učešće sveštenstva u svojim redovima.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA