Glavni trendovi u stvaralaštvu i kulturnom učešću mladih
Prema Ministarstvu civilnih poslova BiH kultura je jedno od područja u kojima se ogledaju prioriteti mladih u BiH. U odnosu na kulturu „glavni izazovi kad je riječ o mladima su: pravna neuređenost, nepostojanje strategije, odnosno strateškog okvira za ulaganja u razvoj kulture i sporta, nepostojanje programskog pristupa, izostanak odgovarajućih institucionalnih kapaciteta, slaba koordinacija i saradnja između različitih nivoa/institucija vlasti u BiH i finansijske poteškoće. Prema istraživanju prikazanom u Studiji o mladima: BiH 2018/2019, 45,6 % mladih tvrde da ne učestvuju u bilo kojem vidu kreativnih aktivnosti, poput bavljenja umjetnošću, 57,7 % nikada nisu bili u nekom centru za mlade (s tim što treba naglasiti i to da u mnogim, naročito manjim lokalnim zajednicama, ni ne postoje takvi centri).
Pored toga, sektor kulture u BiH, u odnosu na druge sektore, u proteklom periodu bio je znatno marginalizovan. Institucije kulture, nauke i umjetnosti u BiH nalaze se u teškom materijalnom, kadrovskom i organizacionom stanju i zahtijevaju značajniju podršku institucija vlasti. Učešće nevladinog sektora u kreiranju kulturne politike je značajno, ali je nedovoljno podržano sistemskim mjerama i kulturnom politikom. Imajući u vidu realno ekonomsko i socijalno stanje u kojem se nalazi BiH nije realno očekivati da će liberalizacija tržišta i potpuno prepuštanje kulture slobodnom tržištu omogućiti intenziviranje njenog razvoja bez prisustva institucionalne podrške od strane svih nivoa vlasti.
Kompliciranost i decentraliziranost bosanskohercegovačkog političkog sistema ne doprinosi unaprjeđenju položaja mladih kada je u pitanju njihov kulturni i kreativni razvoj. Na nivou države ne postoje doneseni zakoni, kao ni razvijene strategije koje ovaj segment potiču i istovremeno se fokusiraju na mlade ljude. Rascjepkanost nadležnosti po ovom pitanju dovodi do neusaglašenih politika i otežavaju procese donošenja odluka vezanih za razvoj kulturnog i kreativnog sadržaja kojem konkretno mladi ljudi mogu pristupiti. Čak i postojeći sadržaj nije dovoljno konzumiran od strane mladih ljudi, budući da sve veća okrenutost savremenim tehnologijama, internetu, kao i nekvalitetno trošenje slobodnog vremena utiču na smanjenje stepena njihove kulturne, umjetničke i kreativne socijalizacije.
Najveći poticaji mladima za njihovo kulturno i kreativno izražavanje, te participaciju u događajima koji ga promovišu dolaze izvana, odnosno kroz programe Evropske unije (EU), međunarodnih organizacija, programa nevladinih organizacija, udruženja, te lokalnih javnih kulturnih ustanova.
Vlasti su odgovorne mladima omogućiti nesmetan razvoj i usavršavanje kroz kreativne, umjetničke, sportske i kulturne aktivnosti. Zbog toga su vlasti odgovorne, između ostalog, za kulturne i duhovne potrebe mladih. No, rad kantonalnih uprava je veoma skroman vezano uz ovu problematiku, budući da svi kantoni nemaju razvijene politike za mlade.
Glavni koncepti
BiH je država koja kroz svoju historiju ima široko kulturno nasljeđe, kulturne institucije značajnih imena, a svemu tome doprinosi bogatstvo multikulturalizma. Međutim, nepostojanje nacionalne strategije koja promoviše pitanje kulture umnogome otežava mogućnost razumijevanja kulturne baštine. BiH je na spisku UNESCO Svjetske kulturne baštine, međutim, često zbog specifične i tragične prošlosti sve to biva ispolitizirano. U nacionalnim politikama, kao i onim na nižim nivoima vlasti, prednost se daje drugim segmentima, a kultura i razvoj kreativnosti, naročito kod mladih ljudi, padaju u drugi plan.