Kultura predstavlja jedan od glavnih pokazatelja odnosa prema mladima u Bosni i Hercegovini (BiH). Kao takva, kultura predstavlja i jedan od glavnih segmenata kroz koje se može pratiti tretman mladih i predstavlja, između ostalih, jedan od prioriteta njihovog razvoja. Međutim, u BiH kultura, a posebno doprinos unaprjeđenju položaja i vještina mladih kroz kulturne, umjetničke, kreativne sadržaje je marginaliziran. Na nivou države ne postoji nacionalna strategija koja bi regulisala ovo područje, a zakoni koji se usvajaju na nižim nivoima vlasti obično ne tretiraju direktno društvenu kategoriju mladi. Na najvišem nivou ne postoji uspostavljeno ministarstvo za kulturu, već su nadležnosti dodijeljene Ministarstvu civilnih poslova i kao takve nisu široke. Decentralizacija političkog sistema, rascjepkanost institucija na entitetske, institucije Brčko distrikta BiH (BD BiH), kantonalne i općinske umnogome otežavaju procese donošenja i usvajanja strategija i zakona koji bi direktno među primarnim ciljevma imali upravo razvoj mladih kroz kulturu. Zakoni o mladima na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Republike Srpske (RS) i BD BiH propagiraju kako obaveze institucija da usvajaju i provode programe za mlade iz oblasti kulture, tako i da kulturne programe finansijski podržavaju. Najčešći javni pozivi upućeni su kulturnim institucijama, kulturno-umjetničkim društvima, neprofitnim organizacijama, i većina njih nije direktno usmjerena na mlade.
Najveći kreativni sadržaj realizuje se na nižim nivoima vlasti kao što su gradovi i općine i to kroz lokalne javne ustanove kreirane od strane nižih institucija vlasti. Pored toga, promocija kulturnih sadržaja i pojedinaca u većini slučajeva dolazi od strane međunarodnih i nevladinih organizacija.
Takvoj situaciji ne doprinosi ni to što mladi nisu mnogo zainteresovani za učešće u kulturnim dešavanjima, a oni koji jesu, kao pojedinci, nemaju dovoljnu podršku za ispoljavanje i realizovanje u djelo vlastitih kreativnih ideja.