Upravljanje
Politika rada i socijalna politika u Bosna i Hercegovina u nadležnosti su entiteta i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. U Federacija Bosne i Hercegovine, socijalna politika i zdravstvena zaštita su u podijeljenoj nadležnosti entiteta i deset kantona. U tom smislu, za ove oblasti su nadležni Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Federalno ministarstvo zdravstva, kao i odgovarajuća ministarstva u deset kantona.
Republika Srpska ima nadležna Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koja kreiraju politike u ovim oblastima, uključujući praćenje trendova. U Brčko distriktu, za socijalnu politiku nadležan je Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta, dok posebno odjeljenje za rad trenutno ne postoji.
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine imaju samo koordinirajuću ulogu prilikom predstavljanja interesa ekonomije u inostranstvu. Uz nadležna ministarstva, ulogu praćenja, prvenstveno za potrebe internog donošenja odluka, imaju i ekonomsko-socijalna vijeća entiteta i Brčko distrikta. Na državnom nivou, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine ima koordinirajuću ulogu (uključujući praćenje i prikupljanje podataka) pri predstavljanju javnih službi zapošljavanja entiteta i Brčko distrikta u inostranstvu.
Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine nadzire analizu ekonomskih i socijalnih trendova te prati provedbu ekonomskih strategija. Kada je riječ o zaštiti na radu, ovu oblast prate uprave za inspekcijske poslove u koordinaciji s navedenim ministarstvima. Entitetski i državni zavodi/agencije za statistiku prikupljaju i sistematiziraju statističke podatke o relevantnim pokazateljima tržišta rada, obrazovanja i socijalnim indikatorima te provode istraživanja prema međunarodno definisanim metodologijama (npr. anketa o radnoj snazi, anketa o potrošnji domaćinstava i sl.).
Određeni napredak politika ostvaren je tokom 2020. i početkom 2021. godine, posebno u Republici Srpskoj, čime je povećana usklađenost obrazovanja s trendovima na tržištu rada i potrebama industrije. U Federaciji Bosne i Hercegovine nisu zabilježena značajnija poboljšanja obrazovne politike na entitetskom nivou, što se djelimično može objasniti ograničenim nadležnostima entiteta u ovoj oblasti, jer je obrazovanje uglavnom u nadležnosti kantona.
Decentralizira no obrazovanje u Federaciji otežava adekvatno praćenje razvoja politika. Ipak, važno je napomenuti da je Zakon o dualnom obrazovanju u procesu pripreme u Kanton Sarajevo, a prvi nacrt izrađen je 2019. godine. U januaru 2020. godine, Vlada Kantona Sarajevo zadužila je kantonalno ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih da nacrt zakona dostavi na razmatranje i u proceduru usvajanja, ali proces izrade politike još nije završen. U Republici Srpskoj je u decembru 2020. usvojena Politika obrazovanja odraslih 2021–2031, čime je prvi put definisan strateški okvir za ovu oblast.
Važna novina je mogućnost da visokoškolske ustanove organizuju kraće studijske programe koji ne vode do sticanja diplome, u trajanju od 1 do 2 godine (60–120 ECTS), s jasno definisanom svrhom, kao brži i efikasniji odgovor na trendove i potrebe tržišta rada. Time se unaprjeđuje povezanost visokog obrazovanja i tržišta rada. Konačno, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je u januaru 2021. državnu politiku Unaprjeđenje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini – na osnovu zaključaka iz Rige (2021–2030).
Glavni odgovor politika na poremećaje na tržištu rada izazvane krizom uzrokovanom pandemijom bile su Mjere očuvanja zaposlenosti, provedene kroz subvencije plata.
Međusektorska saradnja
Bosna i Hercegovina je uspostavila nekoliko mehanizama za podsticanje međusektorske saradnje između ministarstava, odjela i agencija uključenih u zapošljavanje mladih i preduzetništvo. Ovi napori obuhvataju različite administrativne nivoe i uključuju saradnju s organizacijama civilnog društva kako bi se odgovorilo na višestruke izazove s kojima se mladi suočavaju.
Pored Komisije za koordinaciju pitanja mladih pri Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, ministarstava na nivou entiteta i Komisije za mlade u okviru Skupštine Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je također veoma važna međusektorska institucija koja sarađuje sa entitetskim službama za zapošljavanje radi koordinacije politika zapošljavanja, uključujući i one usmjerene na mlade. Također sarađuje s međunarodnim organizacijama kako bi uskladila domaće strategije zapošljavanja sa globalnim standardima.
Međusektorske inicijative
Inicijativa Garancija za mlade podržana je od strane Evropske unije s ciljem da se osigura da mladi do 30 godina dobiju priliku za zaposlenje, obrazovanje ili obuku u roku od četiri mjeseca od trenutka kada postanu nezaposleni ili napuste formalno obrazovanje. Inicijativa podrazumijeva koordinaciju između Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, Međunarodne organizacije rada, entitetskih ministarstava, službi za zapošljavanje i omladinskih vijeća.
One-Stop-Shop za preduzetništvo mladih je prekogranični projekat između Republike Srbije i Bosne i Hercegovine. Ova inicijativa razvija centralizovanu uslugu podrške mladim preduzetnicima. Ona uključuje mapiranje lokalnih potreba, pružanje edukativnih kurseva i organizaciju mentorskih programa, uz saradnju nevladinih organizacija, lokalnih vlasti i obrazovnih institucija.
Platformu Omladinski inkubator razvilo je Vijeće mladih Federacije Bosne i Hercegovine i ona nudi resurse i podršku omladinskim organizacijama i neformalnim grupama. Platforma olakšava pristup materijalima o upravljanju projektima, zakonskim procedurama i zagovaranju, te promoviše saradnju između omladinskih organizacija i organa vlasti.