Nacionalni program za volontiranje mladih
Ne postoji nacionalni program za volontiranje mladih u Bosni i Hercegovini.
Finansiranje
Nije primjenjivo.
Karakteristike volontiranja mladih
Zaključno sa periodom 2024–2025, Bosna i Hercegovina nema nova nacionalno reprezentativna kvantitativna istraživanja koja posebno mjere omladinsko volontiranje, uporediva s Nacionalnim istraživanjem o mladima iz 2022. godine. Novija istraživanja uglavnom se bave širim oblicima učešća mladih i građanskog angažmana, pri čemu se volontiranje prepoznaje kao potencijalan, ali nedovoljno razvijen oblik uključivanja mladih.
Prema Nacionalnom istraživanju o mladima u Bosni i Hercegovini 2022, volontiranje ostaje ograničen, ali prepoznatljiv oblik građanskog angažmana među mladima uzrasta 15–30 godina. Oko 14% mladih izjavilo je da je volontiralo u humanitarne svrhe u 12 mjeseci prije istraživanja, dok je 27% doniralo novac ili robu za humanitarne svrhe, što ukazuje na veću zastupljenost filantropskog angažmana u odnosu na formalno volontiranje.
Uočena je i značajna razlika između entiteta. Filantropsko djelovanje i volontiranje češći su među mladima iz Federacije Bosne i Hercegovine nego među mladima iz Republike Srpske. Ovaj nalaz ukazuje na nejednak pristup mogućnostima za volontiranje i razlike u obrascima građanskog učešća između entiteta.
Kada je riječ o širem građanskom angažmanu, oko trećine mladih (približno 33%) učestvovalo je u najmanje jednoj građanskoj aktivnosti tokom godine koja je prethodila istraživanju. Međutim, volontiranje čini samo manji dio ovog ukupnog angažmana, što potvrđuje da organizovano volontiranje još uvijek nije dominantan niti uobičajen oblik učešća mladih u Bosni i Hercegovini.
Prema Istraživanju UNFPA o emigraciji mladih iz Bosne i Hercegovine (istraživački izvještaj, august 2021), ispitanici imaju podijeljena mišljenja o spremnosti mladih da volontiraju i doprinose lokalnoj zajednici i društvu. Oko 38% ispitanika se složilo ili u potpunosti složilo da mladi imaju snažnu želju za volontiranjem i doprinosom društvu, 28% nije bilo sigurno, dok 34% smatra da mladi nisu spremni posvetiti svoje vrijeme tome.
Rezultati pokazuju da je statistički značajno veći procenat ispitanika uzrasta 18–19 godina (15%) i 20–24 godine (13%) volontirao u organizacijama civilnog društva ili nevladinim organizacijama tokom prethodne godine, u poređenju s ispitanicima uzrasta 25–29 godina (9%).
Istovremeno, nije utvrđena statistički značajna razlika među dobnim grupama mladih kada je riječ o volontiranju s ciljem pomoći drugima.
Na kraju, statistički značajno veći procenat starijih ispitanika uzrasta 20–24 godine (49%) i 25–29 godina (51%) donirao je novac u humanitarne svrhe tokom prethodnih 12 mjeseci, u poređenju s ispitanicima uzrasta 18–19 godina (41%).
Kao što rezultati pokazuju, mladi u Bosni i Hercegovini izražavaju nizak nivo interesa za političko i građansko učešće, a ovi nalazi su u skladu s ranijim istraživanjima o ovom pitanju. Kako se navodi u Studiji o mladima Bosne i Hercegovine iz 2018/2019. godine, nevoljkost prema politici i političkom djelovanju rezultat je više faktora, odnosno demokratske tranzicije, usporenog ekonomskog razvoja i dominacije političkih elita, koji zajedno stvaraju obrazac ponašanja obilježen distanciranjem. Ovo distanciranje predstavlja oblik protesta i pobune protiv političkog sistema koji se percipira kao sistem koji ne uzima u obzir budućnost mladih.
Prema publikaciji Socio-ekonomske percepcije mladih u Bosni i Hercegovini, koju je UNDP Bosna i Hercegovina objavio 2017. godine, oblasti koje ispitanici koji su volontirali najčešće navode uključuju humanitarni i dobrotvorni rad te razvojnu pomoć (27,7%), obrazovanje i obuku (21,1%) te kulturu i umjetnost (18,7%). Muškarci češće nego žene navode da su volontirali u sportu (10,4% naspram 2,2%), dok ispitanici s univerzitetskom diplomom češće navode da su volontirali u oblasti obrazovanja ili obuke u odnosu na one sa završenim srednjim obrazovanjem (34,3% naspram 13,1%).
U poređenju s ispitanicima iz EU, mladi iz Bosne i Hercegovine češće navode da su volontirali u oblasti kulture i umjetnosti (18,7% naspram 15% u EU). S druge strane, mladi iz EU češće navode volontiranje u drugim oblastima. Veće razlike uočavaju se u oblasti zaštite životinja (9% u EU naspram 1,8% u Bosni i Hercegovini), politike (8% EU naspram 1,8% Bosna i Hercegovina) i religije (12% EU naspram 0,6% Bosna i Hercegovina).
Volontiranje mladih u Bosni i Hercegovini definisano je zakonima o volontiranju usvojenim na nivou dva entiteta (Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine) te na nivou Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Ostali zakoni i propisi
Važno je spomenuti i druge zakone i propise koji se odnose na volontiranje:
- Zakon Republike Srpske o univerzitetskom obrazovanju definiše mogućnosti za sticanje ECTS bodova kroz volontiranje. Stoga su svi javni univerziteti i određeni broj privatnih univerziteta izradili i usvojili Pravila i procedure o volonterskim aktivnostima studenata radi sticanja ECTS bodova kroz volontiranje.
- Zakon o mladima Federacije Bosne i Hercegovine definiše da je jedan od njegovih ciljeva jačanje volontiranja mladih.
- Zakon o mladima Brčko distrikta definiše da je jedna od obaveza omladinskih organizacija afirmacija za volontiranje mladih.
Podrška mladim volonterima
Zakonski okviri za volontiranje u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine jasno razlikuju volontiranje od plaćenog zaposlenja. U sve tri jurisdikcije, volontiranje se definiše kao neplaćeno angažovanje i ne predstavlja radni odnos.
Istovremeno, sva tri zakona omogućavaju nadoknadu troškova nastalih tokom volontiranja, uključujući troškove prevoza i ishrane, kao i smještaja i drugih neophodnih troškova povezanih s volonterskim aktivnostima. Ove nadoknade su izričito definisane kao refundacija troškova, a ne kao naknada za rad.
Razlike postoje u načinu na koji su ove nadoknade regulisane. U Federacija Bosne i Hercegovine zakon dopušta nadoknadu stvarnih, dokumentovanih troškova, bez propisivanja određenog finansijskog limita. Nasuprot tome, zakoni u Republici Srpskoj i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine uvode kvantitativna ograničenja, povezujući nadoknadu mjesečnih troškova ishrane i prevoza s određenim procentom prosječne neto plate. U Republici Srpskoj taj limit je izričito određen do 30% prosječne neto plate, dok Brčko distrikt primjenjuje sličan pristup zasnovan na statističkim podacima na nivou distrikta.
U svim slučajevima, ove nadoknade su osmišljene kako bi omogućile učešće u volonterskim aktivnostima i ne pretvaraju volontiranje u plaćeni rad.
Ciljne grupe
Nekoliko nacionalnih i međunarodnih inicijativa u oblasti volontiranja mladih identifikuje specifične ciljne grupe unutar omladinske populacije. Ove grupe često uključuju mlade ljude u tranziciji između obrazovanja i zaposlenja, nezaposlene mlade i one bez formalnih kvalifikacija.
Na primjer, program Young Change Makers Međunarodne organizacije za migracije (IOM) fokusira se na osnaživanje mladih sa manje prilika i onih koji nemaju prethodno iskustvo u građanskom aktivizmu. Ova inicijativa ima za cilj izgradnju otpornosti kroz unaprjeđenje vještina i podršku ključnim partnerstvima, čime se promoviše interaktivno učešće mladih u radu na izgradnji zajednice.
Slično tome, projekat Youth Response Udruženja “Mladi volonteri” u Visokom cilja mlade ljude da zauzmu liderske pozicije u društvu. Projekat je okupio preko 300 direktnih učesnika, što je premašilo planirani broj korisnika. Fokusirao se na osnaživanje mladih kroz razne aktivnosti, uključujući okrugle stolove i volonterske aktivnosti, kako bi pokrenuli promjene u svojim zajednicama.
Ove inicijative pokazuju usmjeren napor da se određeni segmenti mladih uključe u volonterske aktivnosti, s ciljem podsticanja građanskog angažmana i razvoja zajednice.