Prva i još uvijek važeća strategija FBiH izrađena je u oktobru 2008. godine. U njoj je navedeno nekoliko ciljeva i ishoda koji uglavnom prate ključne teme i ciljeve preporučene, između ostalog, Akcionim planom usvojenim na Međuvladinoj konferenciji o javnim politikama kulture održanoj u Stockholmu 1998. godine u organizaciji UNESCO-a:

  • promocija kulturnog identiteta;
  • potvrda evropske multikulturalne raznolikosti;
  • podsticanje svih vrsta kreativnosti;
  • podsticanje učešća u kulturnom životu svih;
  • kreiranje kulturnih politika kao ključnih sastavnih elemenata razvojnih strategija;
  • jačanje mjera za zaštitu kulturnog nasljeđa i promovisanje kulturnih industrija;
  • promovisanje kulturne i jezičke raznolikosti u IT društvu;
  • obezbjeđivanje većeg broja ljudskih i finansijskih resursa za razvoj kulture i dr.

U okviru Ministarstva civilnih poslova postoji Sektor za nauku i kulturu, koje djeluje kao koordinaciono tijelo kako u odnosu na entitete tako i na BD. Njegov mandat je utvrđivanje osnovnih principa i usaglašavanje planova entitetskih vlasti i definisanje strategija na međunarodnom nivou. Za to je potreban visok nivo saradnje, kao i jačanje mehanizama i struktura koje omogućavaju interakciju sa nizom različitih aktera.

Strategija razvoja kulture RS za period 2010 – 2015 nastala je 2009. godine i predstavlja dokument koji također odražava gore navedene principe i ključne teme. Strategija još uvijek nema akcioni plan, a ipak, treba napomenuti da proces njegove izrade nije vođen projektom donatora i da je riječ o lokalnom poduhvatu. Eksplicitne strategije u kulturi na drugim nivoima vlasti ne postoje.

Finansiranje kulture u BiH odvija se na više nivoa vlasti i u skladu sa ustavnim nadležnostima (MDG-F, Kultura za razvoj, (2010), GAP analiza administrativnih izvora podataka iz oblasti kulturne politike u Bosni i Hercegovini, Nacrt, str. 35 -36):

  • 3,13% državni nivo
  • 64,98% entiteti, kantoni i distrikti
  • 11% gradovi
  • 20,90% Općine.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA