Na državnom nivou, pitanja omladinske politike u Bosni i Hercegovini spadaju u nadležnost Komisije za koordinaciju pitanja mladih u Bosni i Hercegovini, koja djeluje pod Vijećem ministara i Ministarstvom civilnih poslova. Međutim, Bosna i Hercegovina nema državni zakon o mladima koji definiše mlade kao ciljnu grupu.
Ustavne nadležnosti za omladinsku politiku pretežno se ostvaruju na nižim nivoima vlasti. Kao rezultat toga, zakonska definicija mladih utvrđuje se kroz zakonodavstvo na nivou entiteta i distrikta.
Sve tri jurisdikcije koje imaju zakonodavstvo o mladima, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, jasno definiraju starosne granice populacije mladih na koje se odnose.
Tri zakona, Zakon o organizaciji mladih Republike Srpske (2004), Zakon o mladima Federacije Bosne i Hercegovine (2010) i Zakon o mladima Brčko Distrikta (2017), definišu starosne granice za mlade kao ciljnu grupu uzrasta od 15 do 30 godina. Kroz ove zvanične dokumente, i donja i gornja starosna granica su jasno definisane, i nema varijacija u definiciji dobi mladih između različitih nivoa vlasti.
U pogledu podgrupa unutar populacije mladih, nijedan od navedenih zakona ne uspostavlja formalne starosne potkategorije (poput adolescenata ili mladih odraslih) u svrhu provođenja posebnih mjera javnih politika. Omladinske politike i mjere uglavnom su osmišljene tako da obuhvataju mlade kao jedinstvenu starosnu grupu, iako pojedini programi mogu biti usmjereni na specifične potrebe (npr. zapošljavanje, obrazovanje ili učešće), bez formalnog redefiniranja starosnih granica.
U cjelini, uprkos decentraliziranoj strukturi upravljanja u Bosni i Hercegovini, najčešće i dosljedno primjenjivana definicija mladih u svim zvaničnim zakonima i okvirima omladinske politike odnosi se na starosnu dob od 15 do 30 godina.