Pravilnik o akademskom priznavanju
Pravilnikom o akademskom priznavanju uređuju se opći uslovi, način, postupak, minimalni kriteriji i ovlaštenja za provođenje postupka priznavanja stranih obrazovnih dokumenata, periodi studiranja, informalno obrazovanje i informalno učenje na Univerzitetu u Zenici . Cilj Pravilnika je olakšati međunarodnu mobilnost akademskog osoblja i studenata, te unaprijediti i olakšati procedure priznavanja.
Neformalno obrazovanje je obrazovanje koje se stiče izvan zvaničnog obrazovnog sistema, ali se odvija u okviru fleksibilno strukturiranog konteksta učenja koji ima za cilj osposobljavanje za rad i druge društvene aktivnosti, kao i lični razvoj. Ovo obrazovanje ne dovodi do sticanja opštepriznate javne isprave, ali se može upotpuniti formalizovanom provjerom ishoda učenja, odnosno stečenih znanja, vještina i kompetencija, i sticanjem odgovarajuće isprave o tome. Informalno učenje je učenje koje je rezultat svakodnevnih životnih aktivnosti vezanih za posao, porodicu i slobodno vrijeme. Nije strukturirano i ne završava se dobijanjem dokumenta.
Volonterski servis RS je nezavisna, nevladina, nestranačka, neprofitna organizacija koja doprinosi razvoju i promociji volontiranja kao djelatnosti od opšteg interesa za Republiku Srpsku na teritoriji RS. sa ciljem poboljšanja kvaliteta života, aktivnog uključivanja građana u društvene procese i razvoja humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva.
Volonterski servis RS djeluje na nacionalnom i lokalnom nivou, kroz svakodnevne aktivnosti Lokalnih volonterskih servisa. Svaki lokalni volonterski servis (LVS) je info punkt na kojem zainteresirani volonteri ili kandidati za volontere mogu dobiti sve potrebne informacije o volontiranju. Sjedište organizacije je u Srpcu, a od maja 2020. godine radom Volonterskog servisa RS rukovodi Udruženje građana “CEZAR”.
Ciljevi programa:
- Uspostavljanje usaglašene i adekvatne zakonske regulative volontiranja koja na efikasan i adekvatan način podržava kontinuirano i održivo unapređenje i razvoj volontiranja u RS.
- Razvoj i unapređenje adekvatne i efikasne volonterske infrastrukture na lokalnom i nacionalnom nivou, čime se stvaraju uslovi i mogućnosti za kontinuirano i održivo unapređenje i razvoj volontiranja u RS.
- Uspostavljanje okvira i metodologije za prenošenje znanja, iskustava i informacija o volontiranju u sistemima formalnog i neformalnog obrazovanja, te jasno pozicioniranje volontiranja u procesima cjeloživotnog učenja u RS.
- Na kvalitetan i adekvatan način kontinuirana promocija znanja, mogućnosti i primjera dobre prakse u oblasti unapređenja i razvoja volontiranja kroz postojeće i dostupne elektronske, pisane i druge medije, te druge promotivne aktivnosti.
Lokalni volonterski servis je mjesto gdje svi zainteresovani građani mogu dobiti informacije o volontiranju, volonterskim angažmanima i mjesto gdje sve organizacije i institucije mogu brzo doći do potrebnog broja profilisanih, obrazovanih volontera.
Lokalni volonterski servis je struktura koja efikasno pokušava da poveže osobu zainteresovanu za volontiranje sa organizacijama i institucijama kojima je potrebna pomoć volontera. Služba radi na regrutovanju volontera iz zajednice, koje zatim po potrebi i na zahtjev upućuje drugim organizacijama i institucijama. Servis je osnovan sa ciljem razvoja volonterizma i sistemskog rješavanja problema vezanih za volontiranje (zaštita prava volontera i korisnika volonterskih usluga, promocija i pomoć u vođenju volontera u organizacijama, evidentiranje i nagrađivanje volonterskog rada i dr.). Osnovna uloga službe je da radi na uspostavljanju ravnoteže između ponude i potražnje za ljudskim resursima (volonterima) i unapređenju usluga socijalnog sektora.
U strateškim dokumentima je definisano da “Bosna i Hercegovina nastoji graditi društvo zasnovano na znanju, istovremeno omogućavajući razvoj punog potencijala svakog pojedinca”.
U ovaj proces potrebno je uključiti sve društvene, socio-ekonomske i političke aktere i izgraditi među njima partnerski odnos kroz pristup aktivne koordinacije, uz uvažavanje cjeloživotnog učenja i povijesnih, kulturnih i tradicionalnih vrijednosti svih naroda i građana koji žive u Bosna i Hercegovina. Politika razvoja obrazovanja u BiH , smjernice i ključni razvojni ciljevi u pogledu cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih najvećim dijelom su uključeni u postojeće strateške dokumente sektora obrazovanja koji se odnose na razvoj obrazovanja. Na različitim nivoima vlasti uspostavljena je institucionalna struktura odgovorna za formuliranje, upravljanje, koordinaciju i praćenje politika obrazovanja odraslih u BiH. Uključuje organe vlasti, stručne institucije, organizacije i tijela različitih društvenih sektora, u skladu sa utvrđenim ustavnim i zakonskim nadležnostima.
Institucionalna slika obrazovnog sektora u BiH logičan je odraz specifičnog uređenja države definisane Ustavom BiH (federalno uređenje sa konfederalnim elementima), koje se sastoji od dvije administrativno-pravne jedinice FBiH (koja se sastoji od deset kantona), RS i BD BiH.
Upravljanje obrazovanjem u BiH odvija se asimetrično po policentričnom modelu (centralizirano u RS i BD BiH, a decentralizirano u Federaciji BiH ). RS, deset kantona/županija u FBiH i BD BiH imaju punu i nepodijeljenu nadležnost u obrazovanju. Općinske vlasti, kojih u BiH ima 141 ( FBiH – 79; RS – 62), imaju određene nadležnosti u oblasti obrazovanja, a one se uglavnom odnose na osnivanje obrazovnih ustanova, organizaciju i finansiranje održavanja školskih objekata. Svaka od navedenih organizacionih jedinica uspostavila je različite institucionalne strukture i institucije za organizaciju i upravljanje obrazovanjem iz svoje nadležnosti, uključujući i oblast obrazovanja odraslih.
Ustanova za obrazovanje odraslih u novom zanimanju, Sarajevo
Osnivanjem Zavoda za obrazovanje odraslih cilj je stvoriti platformu za pokretanje novih obrazovnih programa, kako bi se omogućilo prilagođavanje obrazovnih programa potrebama stanovništva i poslodavaca u Kantonu Sarajevo, ali i šire. Na ovaj način će se steći preduvjeti za stručno osposobljavanje, stjecanje neformalnog i formalnog obrazovanja (kroz obuku i prekvalifikaciju), a time i zadržavanje, pa i povećanje broja radnih mjesta u Kantonu Sarajevo.
Zavod je u okviru svojih aktivnosti uspostavio saradnju sa određenim institucijama u Kantonu Sarajevo koje su već prepoznale interes za sufinansiranje obrazovanja odraslih, kao primjer je Općina Centar Sarajevo, koja je odmah po saznanju o javnom konkursu za upis prve generacije učenika, zaključen ugovor o školovanju za određeni broj polaznika za sticanje IV stepena srednjeg obrazovanja, kao i određeni broj polaznika za prekvalifikaciju iz trenutnog zanimanja u drugo zanimanje, za nezaposlene polaznike koji su u lošem materijalnom stanju, odnosno bez ikakvih finansijskih prihoda.
Trenutno stanje i preporuke za razvoj
Obrazovanje odraslih je skup procesa učenja, formalnih, neformalnih i informalnih, u kojima odrasli razvijaju svoje sposobnosti, obogaćuju svoja znanja i usavršavaju svoje tehničke ili stručne kvalifikacije ili ih preusmjeravaju da zadovolje svoje potrebe ili potrebe svog društva. Različite naučne discipline bave se karakteristikama i procesima učenja odraslih, kao i didaktičko-metodičkim specifičnostima procesa obrazovanja odraslih, tako da uređenje procesa učenja i poučavanja ima svoj prvenstveno intencionalni karakter kao društveno povjerenog zadatka. Promoviranje i javno zagovaranje obrazovanja odraslih i učenja koje se realizuje svuda i uvijek su važne aktivnosti zajednica čiji su članovi orijentirani na koncept cjeloživotnog učenja. Da bi ovakva orijentacija zaživjela u BiH i bila posvjedočena djelima, a ne samo deklarativno promovirana, važno je osigurati niz pretpostavki bez kojih je danas teško graditi ozbiljan obrazovni sistem.
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, Vijeće ministara BiH, na 89. sjednici održanoj 04.04.2014. godine, donijela je Odluku o usvajanju principa i standarda u oblasti obrazovanja odraslih u BiH .
Sadržaj i primjena Odluke
(1) Načela i standardi obrazovanja odraslih doneseni ovom odlukom predstavljaju pravni osnov za djelovanje obrazovnih i drugih organa – nadležnih tijela, institucija, organizacija i pojedinaca na svim nivoima vlasti u BiH, kao okvir u kojem oni pokreću , realizuju i koordiniraju svoje aktivnosti u oblasti obrazovanja odraslih, u skladu sa utvrđenim nadležnostima.
(2) Principi i standardi obrazovanja odraslih utvrđuju zajedničke principe i standarde na kojima se zasnivaju, razvijaju, provode i koordiniraju politike i zakonodavstvo u oblasti obrazovanja odraslih u cijeloj BiH , prati, ocjenjuje i razmatra stanje u ovoj oblasti, te dogovara, predlaže i preduzima mjere za njegovo unapređenje.
(3) Osnovni principi i standardi definisani Principima i standardima obrazovanja odraslih slijede međunarodne i evropske principe i standarde u oblasti obrazovanja odraslih, te poštuju specifičnosti ekonomskog, društvenog i kulturnog konteksta u BiH.
Istraživanje o priznanju i potvrđivanju neformalnog obrazovanja u Evropskoj uniji, Zapadnom Balkanu i Turskoj
Sertifikacija podrazumjeva objavljivanje relevantnih dokumenata o obrazovanju, koji potvrđuju da su ishodi učenja i veštine koje je lice steklo formalnim ili neformalnim obrazovanjem proverene i potvrđene od strane nadležnih organa, u skladu sa unapred utvrđenim kriterijumima i standardima. Nakon završenih programa formalnog obrazovanja odraslih: osnovnog i srednjeg obrazovanja ili njihovih pojedinačnih delova, kao i obuke i prekvalifikacije, polaznicima se izdaju javne isprave – svedočanstva i diplome koje imaju isti važenje kao uverenja stečena tokom redovnog školovanja ili javna uverenja koja važe za završeni programi obuke . Naziv, oblik i sadržaj javnih isprava koje se stiču u sistemu obrazovanja odraslih uređuju se zakonom ili podzakonskim aktima.
Obrazovanje odraslih u zanatskim i srodnim djelatnostima, kao i izdavanje dokumenata stečenih položenim majstorskim ispitom, uređuju se propisima iz oblasti obrazovanja odraslih, odnosno propisima o obrtu. Nakon završenog programa i provjere znanja i vještina, organizator obrazovanja polaznicima programa neformalnog obrazovanja izdaje uvjerenje ili drugi dokument koji se ne smatra javnom ispravom. Ukoliko znanje, vještine i sposobnosti polaznika nisu provjereni nakon završenog neformalnog obrazovanja, izdaje se uvjerenje ili drugi dokument koji nema status javne isprave, ali iz kojeg će biti vidljivo da su polaznici bili članovi određenog programa i čija su znanja, vještine i sposobnosti stečena, a dalje se mogu izdati samim programom.
Priručnik za unapređenje kvalifikacija u stručnom obrazovanju i obuci
Uvod u evaluaciju neformalnog obrazovanja i informalnog učenja
Cjeloživotno učenje, formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje i informalno učenje definirani su u Osnovama kvalifikacionog okvira u BiH kako slijedi:
- cjeloživotno učenje podrazumijeva povezivanje formalnog, neformalnog obrazovanja i informalnog učenja kako bi se stekle mogućnosti za kontinuirano unapređenje kvaliteta života.
- formalno obrazovanje je učenje koje vodi nastavnik ili instruktor, koje se stiče u obrazovno-vaspitnim ustanovama, po nastavnim planovima i programima odobrenim od nadležnih obrazovnih vlasti i koje se završava odgovarajućom javnom ispravom.
- neformalno obrazovanje je organizovan proces učenja i obrazovanja usmjeren na usavršavanje, usavršavanje i dopunu znanja, vještina i kompetencija prema posebnim programima koje realizuju organizatori obrazovanja i obuke (redovne škole, centri za obuku, kompanije, agencije i dr.).
- informalno učenje je spontano učenje i sticanje znanja i vještina kroz svakodnevne aktivnosti.
Ističemo da za evaluaciju i priznavanje informalnog obrazovanja i informalnog učenja nije potrebno neformalno obrazovanje i informalno učenje pretvarati u formalno obrazovanje kako bi se postiglo vrednovanje i priznavanje tako stečenih ishoda učenja. Za pojedince koji su na takav način stekli ishode učenja i koji iz nekog razloga moraju dokazati usvajanje određenih ishoda učenja u vidu javnih ispita, onda se to tim pojedincima može omogućiti kroz jasne procedure i kriterije za verifikaciju u odgovarajućim institucijama .
Obrazovanje odraslih – razvoj novih vještina u digitalnom dobu
BiH je početkom 2014. godine usvojila Stratešku platformu za razvoj obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja za period 2014-2020. kako bi odgovorila na izazove obrazovanja, koje se „konstantno mijenja i nadograđuje u skladu sa ekonomski, tehnološki i naučni razvoj društva, kao i kulturne i druge promjene koje se dešavaju kako na lokalnom tako i na regionalnom, ali i globalnom planu. U ovom strateškom dokumentu prepoznat je problem nedovoljne povezanosti obrazovnog sistema sa tržištem rada, što utiče na to da se obrazovanje kao sredstvo nedovoljno koristi u borbi protiv visoke nezaposlenosti, niske stope aktivnosti, neusklađenosti ponude radne snage i potražnja i niska stopa mobilnosti radne snage.
U BiH nadležni za kreiranje obrazovne politike nedovoljno koriste informacije o ponudi i potražnji radne snage. Kako postoji uzročno-posledična veza između opšteg nivoa obrazovanja i produktivnosti privrede, ovaj dokument ističe potrebu prilagođavanja obrazovanja potrebama strukture privrede kako bi se smanjila pojava prekomernog obrazovanja (nastavak školovanja određenih profila koji su već na evidenciji tržišta rada i koji ne mogu naći zaposlenje na tržištu, a obrazovanje tog profila se nastavlja).
Opća mobilizacija: Cilj ovog projekta je jačanje i povećanje kapaciteta omladinskih organizacija civilnog društva za učešće u reformama za obrazovanje i zapošljivost mladih u BiH. Kroz projekat je uspostavljena Mreža mladih stručnjaka i predstavnika advokatskih komora za zapošljavanje i obrazovanje, sa ciljem jačanja kapaciteta i kompetencija omladinskih organizacija civilnog društva i povećanja uticaja advokatskih komora na politički razvoj, politike i strategije u oblastima obrazovanja i zapošljavanja. Projektom se nastoji unaprijediti pravni i politički odnos prema mladima kroz saradnju relevantnih institucija za zapošljavanje i relevantnih institucija na svim nivoima te povećati svijest o značaju gubitka mladih u BiH.