3.10 Promocija poduzetničke kulture

Najveća preduzetnička mreža aktivna u BiH je Evropska mreža preduzetništva (EEN). EEN mreža je uspostavljena 2009. godine u BiH, samo godinu dana nakon što je uspostavljena u EU. Nastala je u okviru evropskog projekta Euro-info dopisničkog centra u BiH.

Od 2015. godine u BiH postoje dva EEN konzorcijuma: EEN konzorcijum u FBiH i EEN konzorcijum u RS.

Konzorcijum čine:

1. Spoljnotrgovinska komora BiH
2. Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA
3. Univerzitet u Sarajevu
4. INTERA Tehnološki park Mostar
5. BIT Centar Tuzla
6. Zenička razvojna agencija ZEDA
7. Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona RA-USK

EEN mreža u FBiH kroz svoje aktivnosti ne stavlja direktan fokus na mlade preduzetnike, već potiče razvoj preduzetništvu, njihovu edukaciju, te nastoji unaprijediti ekonomski položaj regije i pružiti podršku pojedincima da ostvare svoj preduzetnički potencijal osiguravanjem adekvatnog znanja, vještina i inicijalnih resursa preko svojih članova i partnera. Nezaposlene mlade osobe, ali i osobe s dugogodišnjim poslovnim iskustvom, kontinuirano se edukuju kroz INTERA Tehnološki park Mostar kako bi što bolje pratili trendove i opstali u savremenom poslovnom svijetu.

S druge strane, BIT Centar Tuzla ima za cilj omogućiti mladim perspektivnim profesionalcima i preduzetnicima da uspostave i razviju svoje poslovanje u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija. Postoje tri tipa kompanija/projekata podržanih preko BIT Centra, a to su: “Razvoj ideja” (projekti), “Start-up” kompanije i kompanije sa potencijalom rasta i razvoja.

Konzorcijum čine:

1. Razvojna agencija RS
2. Privredna komora RS
3. Inovativni centar Banja Luka
4. Univerzitet u Istočnom Sarajevu
5. Univerzitet u Banja Luci

EEN mreža u RS takođe ne stavlja direktan fokus na mlade preduzetnike, ali je Razvojna agencija RS zadužena, između ostalog, za pružanje podrške razvoju omladinskog preduzetništva.

U UNDP izvještaju Analiza barijera razvoju preduzetništva u BiH navodi se da je „kultura preduzetništva u BiH na nezadovoljavajućem nivou smatra 21,4% ispitanika, a ukupno dodatnih 41,1% odgovora odnosi se takođe na lošu ocijenjenost (ocjene 2 i 3). Čak 73,2% ispitanih preduzetnika nema praksu održavanja sastanaka sa ministarstvima i vladinim tijelima, što, zapravo, kulturu poslovanja u BiH dodatno rangira kao nepodržavajuću na nivou ispitanika koji su učestvovali u ovom istraživanju. Vjerovatno zbog ranijeg iskustva sa privrednim komorama, može se reći da ne postoji ozbiljna namjera ostvarivanja buduće saradnje sa komorama i ostalim potencijalno korisnim institucijama.“ 

Resursne mreže u BiH:

Pod pojmom resursnih mreža se podrazumijevaju institucije, agencije i ostala udruženja koja bosanskohercegovački preduzetnici mogu koristiti kao vid finansijske, infrastrukturne ili savjetodavne pomoći. Kada je riječ o njihovim oblicima vlasništva, tu treba razlikovati javne i privatne. Najvažnije javne institucije koje preduzetnicima stoje na raspolaganju su:

• Federalno ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta – inicira aktivnosti koje su od značaja za razvoj preduzetništva kroz različite vidove savjetodavnih, promotivnih i finansijskih poticaja, te pokreće inicijative vezane za unapređenje poslovnog ambijenta.
• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH – nadležno je za vanjskotrgovinsku i carinsko-tarifnu politiku BiH, koja preduzetnicima služi kao normativni okvir kod kreiranja inostranih ponuda. Iako nije usmjereno na davanje finansijskih poticaja, Ministarstvo u svojoj nadležnosti ima razvoj i promociju preduzetništva kako u domaćim, tako i u međunarodnim okvirima.
• Službe za zapošljavanje – kao javne institucije, na godišnjem ili polugodišnjem nivou daju finansijske poticaje za zapošljavanje kroz subvencioniranje doprinosa na neto platu.
• Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske – kao najvažnije aktivnosti se ističu pružanje podrške za izgradnju preduzetničke infrastrukture, te planiranje i implementacija procedura koje se odnose na poticajna sredstva usmjerena na razvoj i promociju preduzetništva. Ministarstvo, takođe, daje podršku razvoju ženskog preduzetništva u kontekstu njihove kandidature za dodjelu sredstava iz fondova Evropske unije, te radi na konstantnom formiranju baza podataka i registara iz oblasti preduzetništva.
• Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH – komoru čini ukupno 12 komorskih mreža, gdje spadaju Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine (kancelarija u Sarajevu), Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine (kancelarija u Mostaru), Privredna komora 43 Kantona Sarajevo (kancelarija u Sarajevu), Privredna komora Tuzlanskog kantona (kancelarija u Tuzli), Privredna komora Unsko-sanskog kantona (kancelarija u Bihaću), Privredna komora Zeničko-dobojskog kantona (kancelarija u Zenici), Privredna komora Bosansko-podrinjskog kantona (kancelarija u Goraždu), Gospodarska komora županije Posavske (kancelarija u Orašju), Gospodarska komora Zapadno-hercegovačke županije (kancelarija u Posušju), Gospodarska komora Hercegbosanske županije (kancelarija u Livnu), Privredna komora Srednjobosanskog kantona (kancelarija u Jajcu) i Privredna komora Hercegovačko-neretvanskog kantona Mostar (kancelarija u Mostaru). Najučestalije aktivnosti rada privrednih komora se ogledaju u organizaciji poslovnih informacija i edukacija s ciljem pružanja određenih znanja privrednicima.
• Privredna komora Republike Srpske – ovu komoru čine njene područne komore, i to: Područna privredna komora Banja Luka, Područna privredna komora Doboj, Područna privredna komora Istočno Sarajevo (kancelarija Pale), Područna privredna komora Trebinje i Područna privredna komora Bijeljina. Slično komori Federacije, i Privredna komora Republike Srpske svoj rad organizira najviše kroz objedinjenje poslovnih informacije koje članovima stoje na raspolaganju, te kroz organizaciju stručnih edukacija i panel diskusija o temama od interesa za preduzetničku populaciju.
• Privredna komora Brčko distrikta – komora, kao ni prethodno navedene, ne osigurava pristup finansijskoj podršci različitim grantovima. Umjesto toga, njen rad je usmjeren na pružanje pomoći kod potrebe za različitim vidovima informacija u pogledu inicijativa koje poduzima, te osiguravanje treninga ili edukacija shodno potrebama preduzetnika koji su članovi komore.
• Lokalne samouprave – dio kvalitativnog istraživanja obavljen je i sa predstavnicima lokalnih samouprava, gdje je, u kontekstu dentifikacije resursnih mreža, zaključeno da pojedine samouprave imaju posebno organizirane centre za preduzetništvo. Pored toga, najvažnija uloga lokalnih samouprava kada je riječ o preduzetništvu jeste da one predstavljaju početno polazište u osnivanju obrta kao pravnog oblika. Jedinice lokalne samouprave osiguravaju informacije i provode procedure osnivanja, te samim time imaju uvid u broj osnovanih obrta na nivou svoje opštine. Za razliku od privrednih komora, sve lokalne samouprave imaju redovne programe finansijskih poticaja direktno kroz odjel za privredu ili posebno oformljen odjel u obliku centara za preduzetništvo.
• Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) – daje podršku razvoju preduzetnicima najčešće kroz specijalizirane programe obuke. Period 2020. godine je obilježen kao period unutar kojeg je ova agencija organizirala niz besplatnih programa edukacije za uspješno kreiranje i apliciranje na fondove Evropske unije.
• RARS – Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća RS – ova agencija je zadužena za osiguranje podrške za poticaje osnivanja, poslovanja i razvoja preduzetništva, kao i pružanje stalne podrške za razvoj infrastrukture. Također je nadležna za istraživanje i prikupljanje podataka koji se odnose na revidiranje stanja u preduzetništvu na nivou poslovnih zona u Republici Srpskoj.
• Ostale javne resursne mreže organizirane od nadležnih institucija – na primjer, Business klinika u povoju, koju implementira općina Centar Sarajevo, Inovacioni centar Banja Luka, Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća Trebinje, Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo i mnoge druge.

Kao najvažnije privatne resursne mreže su identificirane:

• YEP – ova organizacija predstavlja inkubator poslovnih ideja. Pored finansijske podrške, YEP redovno objavljuje razne tipove poziva koji su usmjereni na stimulaciju drugih vještina u razvoju preduzetništva, posebno mladih ljudi.
• LINK – smješteno u Mostaru, ovo udruženje pruža podršku u vidu raznih vrsta istraživanja koja su od koristi preduzetništvu u BiH, kreira projekte i pruža različite vidove edukacija, te stoji na raspolaganju kod razvoja biznis ideja.
• MOZAIK – smještena u Sarajevu, ova fondacija podržava mlade preduzetnike u razvoju njihovih ideja. Jedan od programa koji je razvijen u okviru Fondacije jeste Startup studio, koji budućim preduzetnicima nudi okruženje za razvoj i implementaciju ideja, ne samo kroz savjetodavnu, već i kroz finansijsku podršku.
• INTERA TEHNOLOŠKI PARK – nudi specijalizirane edukacije iz oblasti IT-a, coworking prostore, savjetovanje u razvoju poslovnih ideja, te ostale vidove edukacija kroz redovne pozive koje objavljuju na svom portalu.
• SEENET – locirana u Banjoj Luci, ova organizacija pruža podršku kroz organizaciju seminara, vebinara, konferencija, te učestvuje u izradi publikacija koje imaju za cilj unapređenje poslovnog ambijenta u BiH.
• RIS (NEŠTO VIŠE) – kroz Udruženje Nešto više, RIS kao regionalni inkubator za razvoj socijalnog preduzetništva, daje podršku razvoju biznis ideja. Pri tome, pruža podršku u edukacijama, umrežavanju i dijeljenju prethodnih iskustava.
• AGORA – fondacija sa sjedištem u Banjoj Luci, koja mladim preduzetnicima pruža 45 podršku od kreiranja do realizacije poslovne ideje, pri tome nudeći ne samo savjetodavnu, već i finansijsku pomoć.
• Fondacija 787 – realizira mnoge programe usmjerene na razvoj kapaciteta ženskog i preduzetništva mladih ljudi nudeći raznovrsne treninge, događaje, platformu za umrežavanje i razne vidove poslovnih savjetovanja. Korisnici usluga ove fondacije mogu pohađati različite programe, od kojih se posebno ističu moduli poput razvoja individualno prilagođenog poslovnog modela, istraživanje tržišta, te sveobuhvatna znanja u vezi sa pravnim okvirom unutar kojeg djeluju pravna lica.
• STARTUP STUDIO – dostupan na tri adrese: Sarajevo, Banja Luka i Bihać. Ovaj studio, takođe, nudi informacije u pogledu pristupa različitim grantovima, te pravnu pomoć u svim fazama poslovanja.
• GIRLS ADVANCE LAB – organiziran kao pomoć mladim ženama kroz mentoring program, nudi finansijsku pomoć u kreiranju i razvoju biznis ideja.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA