Publikacija “Istraživanje glasova mladih o mladima u BiH” nastao je u sklopu projekta “Dijalog za budućnost”. implementira UNDP , UNICEF i UNESCO u partnerstvu sa BiH Predsjedništvo . Projekat “Dijalog za budućnost” finansiran od strane Kancelarije Ujedinjenih nacija za podršku izgradnji mira/Fonda za izgradnju mira (PBF).
Obrazovanje i svijest
Formalno obrazovanje
Kada je u pitanju obrazovanje ispitanika, većina ispitanika je završila trogodišnje ili četvorogodišnje srednje obrazovanje (58,6%). Oko 2% mladih nije završilo nikakvo formalno obrazovanje, a 7,6% je završilo fakultetsko obrazovanje. Roditelji ispitanika najčešće su završili srednje obrazovanje, očevi nešto češće od majki (69,6% očeva u odnosu na 57,1% majki). Upoređujući rezultate dva istraživanja, primjećujemo sljedeće: u 2016. godini imamo oko 2% ispitanika koji nisu pohađali školu (u poređenju sa 0% u 2011/12.). Ta razlika je u granicama greške uzorkovanja koja je ispod 3%. Osnovnu školu završilo je 12,5% mladih (u poređenju sa 9,3% u 2011/12), dok je 45,4% završilo srednju četvorogodišnju školu (u poređenju sa 47,1% u 2011/12).
Rezultati za pripadnike romske zajednice i mlade sa invaliditetom (18-30 godina) iz 2016. godine pokazuju da su ove kategorije mladih znatno manje obrazovane od opšte omladinske populacije. Najveći procenat ispitanika iz romske zajednice ima završenu osnovnu školu ili niži stepen obrazovanja (82,7% u odnosu na 78,8% u 2011/12.). U 2016. godini 35,4% mladih sa invaliditetom završilo je osnovnu školu ili nižu školu (u poređenju sa 38,6% u 2011/12.). Oko 12% opšte populacije ima završeno osnovno obrazovanje ili niži nivo obrazovanja (u poređenju sa 8,1% u 2011/12). Kao što vidimo, u periodu od 2011/2012. do 2016. godine došlo je do blagog poboljšanja obrazovnog statusa pripadnika romske zajednice i mladih sa poteškoćama. Mladi u BiH najčešće pohađaju i završavaju državne škole u BiH. Većina ispitanika koji su završili formalno obrazovanje stekla ga je u javnoj školi, odnosno na javnom univerzitetu u BiH (97,5% u 2016. i 97,6% u 2011/12.). Relativno nizak procenat ispitanika školovao se u privatnim ustanovama (1,2% u 2016. i 2011/12.). Takođe, nizak procenat ispitanika studirao je u inostranstvu – 0,5%. Ispitanici koji nisu završili školovanje – bilo da se radi o osnovnoj školi, srednjoj školi ili fakultetu – govore o različitim razlozima zbog kojih nisu završili. U 2016. godini ispitanici su najčešće navodili da je to bilo iz nekog drugog razloga: najčešće zbog braka ili bolesti. Od ostalih razloga navedenih u upitniku, dominiraju finansijski. Ovi razlozi su najčešće navedeni u istraživanju 2011/12. godine. Činjenica da su navedeni razlozi, uz bolest ili invaliditet, najčešće navedeni uzroci nezavršenog školovanja ukazuje na nedovoljno ulaganje i brigu za obrazovanje mladih, posebno kada su u pitanju osobe sa invaliditetom. 5,6% ispitanika je izjavilo da je obnovilo godinu tokom školovanja i studiranja.
Ispitanici koji pripadaju romskim zajednicama (15,0%) imali su značajno veću šansu da se obnove od opšte populacije (5,8%) i mladih sa poteškoćama (6,7%). Navedeni rezultati mogu ukazivati na to da su postojeći obrazovni planovi i programi prilagođeni mogućnostima većine učenika, ali da nisu dovoljno prilagođeni učenicima koji pripadaju ranjivim grupama stanovništva. S obzirom na to koliko će im stečeno obrazovanje pomoći da se zaposle u budućnosti, većina ispitanika smatra da će im to donekle biti olakšavajuća okolnost (43,3%). Ipak, relativno veliki broj mladih, otprilike 1/5, ne pokazuje takav optimizam. Nedostatak optimizma mogao bi biti jedno od objašnjenja nezainteresovanosti za završetak školovanja. Ispitanici koji pripadaju ranjivim grupama značajno češće daju odgovore „uopšte“ i „nebitno“ u odnosu na ispitanike iz opšte populacije koji značajno češće daju odgovore „nešto“ i „u velikoj meri“.
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara BiH , Vijeće ministara BiH je na 24. sjednici, održanoj 28. januara 2021. godine, donijelo Odluku godine o usvajanju dokumenta „ Unapređenje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i usavršavanja u BiH – na osnovu zaključka iz Rige (2021-2030)
Član 1.
(predmet odluke)
(1) Ovom Odlukom usvaja se dokument „Unapređenje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u BiH – na osnovu zaključaka iz Rige (2021.-2030.)“.
(2) Dokument „Unapređenje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u BiH – na osnovu zaključaka iz Rige (2021.-2030.)“ je sastavni dio ove odluke.
Član 2.
(Sadržaj i primjena Odluke)
(1) Prioriteti i aktivnosti definisani ovim dokumentom zasnivaju se na pet ciljeva razvoja stručnog obrazovanja i usavršavanja u BiH , usklađenih sa zaključcima iz Rige dogovorenim na nivou država članica EU.
(2) Cilj prioriteta definisanih u dokumentu je da do 2030. godine nadležne prosvjetne vlasti u BiH ostvare punu implementaciju Zaključaka iz Rige, što će doprinijeti integraciji stručnog obrazovanja i usavršavanja u tzv. oblasti stručnog obrazovanja i usavršavanja i ubrzati evropski put BiH .
(3) Dokument usvojen ovom Odlukom predstavlja desetogodišnji okvir djelovanja za sve institucije koje su, u skladu sa svojim nadležnostima, navedene kao nosioci aktivnosti za realizaciju utvrđenih prioriteta.
Informacije o visokom obrazovanju u BiH
Visoko obrazovanje u BiH regulisano je Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini . Ovim zakonom utvrđuju se: organizacija visokog obrazovanja u BiH , nadležnost nadležnih organa u ovoj oblasti, uspostavljanje organa za provođenje zakona i međunarodnih obaveza BiH , te način osiguranja kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja. Zakon utvrđuje osnovne principe i standarde za sticanje visokog obrazovanja u BiH, u skladu sa relevantnim odredbama Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (ETS br. 5, 1950) i njegovih protokola, odnosno Preporuka Odbora ministara Vijeća Evrope o prepoznavanju i ocjeni kvaliteta privatnih visokoškolskih ustanova, Preporuci o pristupu visokom obrazovanju i Preporuci o istraživačkom zadatku univerziteta i drugim relevantnim principima međunarodno priznatih pravnih instrumenata čija je država ugovornica Bosna i Hercegovina, te u skladu sa uz Konvenciju Vijeća Evrope / UNESCO-a o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u evropskom regionu (ETS br. 165, 1997).
Na osnovu Okvirnog zakona o visokom obrazovanju usaglašen je Zakon o visokom obrazovanju u RS, deset kantona u FBiH i BD BiH, sa kojima je BiH u potpunosti prešla na Bolonjski sistem obrazovanja.
Prioriteti razvoja visokog obrazovanja u BiH za period 2016-2026.
U periodu 2013-2015. godina u BiH je održan zajednički projekat Evropske unije i Vijeća Evrope pod nazivom Strateški razvoj visokog obrazovanja i standarda kvalifikacija (finansiran iz IPA fondova). Jedan od njegovih temeljnih ciljeva bilo je stvaranje prioriteta za razvoj visokog obrazovanja u BiH nakon 2015. godine, odnosno godine u kojoj se izdvajaju i Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH sa planom implementacije 2008-2015 koji je projektirao puno pristupanje BiH evropskom prostoru visokog obrazovanja. Dobro upravljanje i upravljanje ogleda se u stimulativnom i efikasnom okviru politika, strategija i zakona, kao i u unapređenju mehanizma osiguranja kvaliteta visokog obrazovanja i njegove integralne istraživačke komponente.
Uz svesrdni angažman Savjetodavne grupe projekta (sastavljene od predstavnika svih javnih i nekoliko privatnih univerziteta), ove preporuke su pretočene u Prioritete razvoja visokog obrazovanja u BiH za period 2016-2026. Prioriteti su grupisani u sedam ključnih oblasti, imaju svoje nosioce i učesnike u aktivnostima, kao i vremenski period realizacije. Ovaj dokument predstavlja najcjelovitiji pregled aktivnosti koje treba provesti u cilju jačanja razvoja visokog obrazovanja u BiH.
Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta
Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta osnovana je Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH kao samostalna upravna organizacija. Vijeće ministara BiH je na 33. sjednici održanoj 10. januara 2008. godine donijelo Odluku o početku rada i uspostavljanju sjedišta Agencije . Utvrđeno je da je sjedište Agencije u Banjoj Luci.
Rad Agencije je nezavisan i javan. Nezavisnost rada Agencije u oblasti nadležnosti koja se odnosi na eksterno osiguranje kvaliteta ostvaruje se kroz zakonite, transparentne i javne procedure za izbor domaćih i međunarodnih stručnjaka koji ocjenjuju i vrše provjere kvaliteta i daju preporuke o akreditaciji visokoškolskih ustanova.
Ključne preporuke za obrazovanje u BiH
U Sarajevu je 12. maja 2022. godine održana međunarodna konferencija na kojoj je predstavljeno 10 ključnih preporuka iz Pregleda evaluacije i ocjenjivanja u obrazovanju u BiH Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), te se razgovaralo o nekim od korisnih politika i praksi kako bi se unaprijedila kvaliteta evaluacije rada nastavnika u nastavi. Konferenciju su organizovali UNICEF i OECD u partnerstvu sa Ministarstvom civilnih poslova BiH i uz podršku Norveške ambasade u BiH .
Deset ključnih preporuka koje su istakli stručnjaci OECD-a su: Evaluacija kao funkcija podrške sticanju znanja; Sprovođenje eksternih standardizovanih testova za pouzdano mjerenje znanja i kompetencija učenika; Jasno utvrđivanje očekivanja nastavnika u pogledu promišljanja i razvoja nastavne prakse; Motivisanje i nagrađivanje efektivnih nastavnika; Priprema budućih nastavnika za zahtjeve nastavničkog posla; Definisanje i praćenje kvaliteta rada škole; Samovrednovanje škola u cilju unapređenja nastavnog procesa; Jačanje kapaciteta za podršku školama; Postavljanje ciljeva i planova za unapređenje obrazovanja u BiH; Kreiranje i pružanje uporedivih podataka o obrazovanju.
Analitički izvještaj – Mišljenje Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji
BiH je 15. februara 2016. godine predala zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji . Nakon toga, 20. septembra 2016. godine, Vijeće Evropske unije je pozvalo Komisiju da dostavi svoje mišljenje o ovom zahtjevu. Ovo je u skladu sa procedurom utvrđenom u članu 49.
Poglavlje 26: Obrazovanje i kultura
Ugovor o Evropskoj uniji predviđa da „Svaka evropska zemlja koja poštuje vrijednosti navedene u članu 2. i koja je posvećena njihovom promovisanju može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji“. BiH je u ranoj fazi priprema u oblasti obrazovanja i kulture. Obrazovnom sistemu nedostaju zajednički standardi za različite nivoe obrazovanja, kao i za obuku nastavnog osoblja i evaluaciju njihovog rada. Nastavni planovi i programi su zastarjeli i nisu usklađeni sa potrebama zemlje, što dovodi do velikog neusklađenosti vještina i velike prepreke diplomiranim studentima da uđu na tržište rada. Treba osigurati kvalitet, akreditaciju visokoškolskih ustanova i novih studijskih programa, kao i razvoj zajedničkih standarda u obrazovanju. BiH mora uskladiti propise na svim nivoima sa okvirnim zakonima o obrazovanju, posebno u smislu obavezne primjene Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa. Potrebno je osigurati socijalnu inkluziju u svim fazama obrazovanja. Strategije za mlade treba razviti i implementirati u cijeloj zemlji.
Preporuke Komisije nakon sastanka Pododbora
Preporuke Komisije nakon sastanka Pododbora grupisane su prema relevantnim ključnim prioritetima iz Mišljenja Komisije iz maja 2019. o zahtjevu BiH za članstvo u EU i odražavaju kratkoročne preporuke iz Izvještaja o BiH za 2022. godinu. Komisija je preporučila bosanskohercegovačkim vlastima da strategije i zakonodavstvo koji su usklađeni s pravnom stečevinom EU/standardima EU trebaju odražavati zajedničku viziju i opredijeljenost cijele zemlje, dati prednost kvalitetu nad brzinom i biti praćeni odgovarajućim konsultacijama sa zainteresovanim stranama i izdvajanjem adekvatnih sredstava za realizaciju ciljeva strategije/zakonodavstva. Nadalje, potrebno je unaprijediti prikupljanje relevantnih statističkih podataka i uspostaviti mehanizam za praćenje implementacije strategija/zakonodavstva za cijelu zemlju.
Problem ranog napuštanja školovanja u BiH
Zbog ustavnog uređenja zemlje, u BiH ne postoji jedinstvena obrazovna politika, odnosno ne postoji resorno ministarstvo obrazovanja na nivou cijele države. Trenutno u BiH imamo 14 obrazovnih politika koje su uglavnom autonomne. Svaki nivo vlasti (država, entitet, kanton, distrikt) uređuje svoju obrazovnu politiku. Kada je u pitanju obrazovanje na državnom nivou, ono je u nadležnosti Ministarstva civilnih poslova. Prema zakonskim obavezama, Ministarstvo prima i prosljeđuje međunarodne akte koji se odnose na obrazovanje i dostavlja ih nižim nivoima vlasti na usvajanje. Zbog autonomnog rada svake jedinice od dostupnih podataka i načina izvođenja edukacije, nismo vidjeli mogućnost umrežavanja obrazovnih sistema u jedinstven, koji bi u konačnici bio efikasniji i svrsishodniji.
Prema Okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH , član 4. kaže: svako dijete ima jednako pravo na pristup i jednake mogućnosti učešća u odgovarajućem obrazovanju, bez diskriminacije po bilo kom osnovu. Jednak pristup i jednake mogućnosti podrazumijevaju obezbjeđivanje jednakih uslova i mogućnosti za sve, da započnu i nastave dalje školovanje. Nadalje, u istom zakonu, prema članu 16, osnovno obrazovanje je obavezno za svu djecu. Obavezno obrazovanje počinje u kalendarskoj godini u kojoj dijete do 1. aprila navrši šest godina života i nastavlja se bez prekida u periodu koji ne može biti kraći od osam godina. Nadležne prosvjetne vlasti i škole u BiH dužne su stvoriti sve potrebne uslove za normalan polazak u osnovnu školu za devet godina najkasnije do juna 2004. godine. Obavezno obrazovanje je besplatno. Za svu djecu je omogućeno besplatno osnovno obrazovanje. Član 17. navodi da je srednjoškolsko obrazovanje dostupno svima, u skladu sa uspjehom postignutim u osnovnoj školi, ličnim interesom i sposobnostima. Srednje obrazovanje u javnim ustanovama je besplatno u skladu sa zakonom.
Srednjoročni plan rada Agencije za predškolsko , osnovno i srednje obrazovanje 2020 – 2022 godine
U nacrtu Strateškog okvira, koji je pripremila Uprava za ekonomsko planiranje, navodi se da je od svih faktora koji povećavaju rizik od ekonomske neizvjesnosti, nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti najznačajniji i najuticajniji kvalitet obrazovanja.
Utvrđeno je i da je kvalitetno obrazovanje najbolje sredstvo za osiguranje ekonomskog razvoja, sprječavanje nejednakosti, siromaštva i socijalne uključenosti. Rano napuštanje škole, nizak stepen uključenosti djece u predškolski odgoj, nedostupnost obrazovanja, nejednakost, loša postignuća učenika i obrazovanje koje nije povezano s tržištem rada i koje ne prati nove reformske procese rezultiraju slabo obrazovanim ljudima, koji su nekonkurentni na tržištu rada. tržište rada unutar BiH , ali i van nje. Važno je napomenuti da su ključne strategije u oblasti obrazovanja istekle krajem 2015. godine (Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH 2008-2015, Strategija učenja o poduzetništvu u obrazovnim sistemima u BiH za period 2012-2015 , Strategija razvoja srednjeg stručnog obrazovanja i usavršavanja u BiH 2007-2013). Hitno usvajanje novih strategija doprinijet će nastavku rada na osiguravanju kompatibilnih obrazovnih politika na svim nivoima odlučivanja i boljoj korelaciji obrazovnih programa sa promjenama i potrebama tržišta rada u BiH.
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje usvojila je 2011. godine prvi Strateški plan Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH za period 2012-2016. godine, a nakon uzimanja u obzir jasno definiranih potreba za uspješnim i kvalitetnim provođenjem reforme obrazovanja u BiH. Od Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ima sjedište u Mostaru, te područne jedinice u Sarajevu i Banjoj Luci, Strateško planiranje je važan dokument za praćenje aktivnosti na nivou ustanove, ali i svih odjela unutar ustanove. Cilj ovog srednjoročnog plana je uspostavljanje jasnih smjernica za dalji razvoj Agencije za period 2020-2022. godine , na nivou srednjoročnih i specifičnih ciljeva, kako bi što više doprinijeli unapređenju kvaliteta obrazovanja i osigurali njegovu prepoznatljivost i mjerljivost na međunarodnom nivou.
Više od 15.000 studenata iz BiH otišlo je na studij u inostranstvo
Ovo su podaci za akademsku 2019/2020. godine, koji je pripremljen za Moja BiH od strane Erudere platforma.
Učenici iz BiH , tačnije njih 15.095, odlučili su se u školskoj 2019/2020. da pohađaju visoko obrazovanje van svoje domovine i Erudera otkriva nam koje su zemlje odabrali za studiranje. Prema zvaničnim podacima, bosanskohercegovački studenti su u pomenutoj akademskoj godini upisali fakultete u 30 zemalja, ali ih je najviše bilo u:
- Srbija – 6.073 učenika
- Austrija – 2.904 učenika
- Hrvatska – 2.521 student
- Slovenija – 866 učenika
- Njemačka – 816 učenika
- Turska – 430 studenata
- Sjedinjene Američke Države – 305 učenika
- Saudijska Arabija – 109 učenika
- Češka – 99 učenika
- Italija – 92 učenika