BiH je trenutno korisnik programa Instrument pretpristupne pomoći 2021-2027 (IPA III) koji otvara mogućnosti za prekograničnu saradnju u oblasti razvoja civilnog društva i pruža podršku korištenju fondova EU. Indikativna alokacija sredstava za bilateralne programe prekogranične saradnje u okviru IPA II za period 2014-2020 iznose 552,1 milion eura (uključujući sredstva za program Podrške civilnom društvu (9,1 milion eura), Regionalni stambeni program (10 miliona eura) i posebne mjere nakon poplava u 2014. godini (51 milion eura)).
Što se tiče saradnje BiH sa Ujedinjenim nacijama, ista se realizuje kroz UNCT (tim Ujedinjenih nacija za BiH) u BiH. UNCT se sastoji od dvanaest fondova, programa Ujedinjenih nacija i specijalizovanih agencija (UNHCR, UNICEF, UNDP, UNFPA, WHO, ILO, UNESCO, UN Žene, UNV, FAO, UNEP, UNODC); institucija Bretton Woodsa (Svjetska banka, IFC, MMF); Ured Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (UNICTY) i IOM-a. Nekoliko regionalnih agencija UN-a (UNIDO, IFAD, IAEA) također djeluje u BiH kroz implementaciju Okvira razvojne pomoći Ujedinjenih naroda (UNDAF) BiH 2021-2025. Ovaj Okvir saradnje za održivi razvoj (CF) opisuje četiri strateška prioriteta za zajednički rad do 2025. godine:
- održiv, otporan i inkluzivan rast;
- kvalitetno, dostupno i inkluzivno obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita;
- upravljanje i vladavina zakona usmjerena naljude;
- angažman građana i zajednice za društvenu koheziju;
UNCT takođe efikasno i iscrpno sarađuje i koordinira aktivnosti u oblastima prevencije HIV/AIDS-a, pitanja mladih i zapošljavanja, osoba sa invaliditetom, lokalnog razvoja i problema Roma.
“Akcioni plan za BiH 2018 – 2021” Vijeća Evrope nastavit će pružati podršku vlastima BiH u napretku sa (i dovršavanju gdje je to moguće) strateškim reformama koje se poduzimaju u prioritetnim oblastima, kao što su:
- zaštita ljudskih prava i nediskriminacija;
- reforma pravosuđa;
- reforme zatvorskih/policijskih ustanova, uključujući reintegraciju zatvorenika ekstremista u društvo;
- borba protiv korupcije, pranja novca i finansiranja terorizma i sajber kriminala;
- obrazovanje;
- sloboda izražavanja i mediji;
- lokalna demokratija;
- izborne reforme;
- međuetnički dijalog i pomirenje na lokalnom nivou;
- socijalna kohezija, sa posebnim osvrtom na osnaživanje romske populacije.
Na osnovu nedavnih nalaza monitoringa i savjetodavnih mehanizama, Vijeće Evrope i vlasti u BiH su također identifikovale sljedeća područja za moguću buduću saradnju:
- borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici;
- borba protiv trgovine ljudima;
- promovisanje socijalnih prava.
Vijeće Evrope je posljednjih godina implementiralo niz akcija sa omladinskim akterima iz BiH, a posebno: projekat Mladi ambasadori mira, trening radionice, izdavanje Kompasa, priručnika o obrazovanju za ljudska prava za mlade, kao i druge aktivnosti i projekte u Evropskim omladinskim centrima. Na osnovu ovog iskustva, predložene aktivnosti će podržati uključivanje omladinskih organizacija u procese transformacije sukoba.
Podrška će biti pružena projektima među zajednicama kroz obuku omladinskih lidera u regionalnim omladinskim mirovnim kampovima koje će voditi omladinski ambasadori mira. Omladinski lideri i omladinski radnici će biti obučeni da uključe obrazovanje o ljudskim pravima u omladinske aktivnosti i praksu omladinskog rada. Prepoznavanje rada sa mladima i uloge omladinskih organizacija kao škola demokratije će se postići kroz aktivnosti obuke u zajednici i među zajednicama između državnih službenika koji se bave pitanjima mladih i predstavnika omladinskih organizacija.
Omladinske grupe u BiH će također biti podstaknute da učestvuju u omladinskoj kampanji „Pokret bez govora mržnje“. Poseban fokus i akcenat biće stavljen na povećanje nivoa učešća mladih Roma kako na lokalnom tako i na regionalnom nivou.
Misija OSCE-a u BiH aktivna je u oblasti mladih kroz svoje inicijativu za osnivanje Savjetodavne grupe za mlade pri Misiji OSCE-a u BiH, i noviju inicijativu koja ima za cilj razvijanje aktivnosti koje podržavaju škole u cilju suzbijanja i sprječavanja nasilnog ekstremizma da zavlada u obrazovnom okruženju.
Zemlje koje nisu članice EU aktivne u oblasti razvoja mladih u BiH su SAD i Švicarska. Te zemlje su aktivne preko svojih ambasada i razvojnih agencija i imaju strateške dokumente koji daju visok prioritet pitanjima mladih.