Upravljanje
Relevantna ministarstva za administraciju i upravljanje zakonima o volonterstvu u Bosni i Hercegovini su Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske. Zakon o volontiranju Brčko distrikta usvojila je Skupštine Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, dok je njegova implementacija u nadležnosti Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine putem njenog Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.
Ne postoje nacionalne ili regionalne vlasti nadležne za volontiranje mladih, a većinu volonterskih aktivnosti vode omladinske nevladine organizacije (NVO) i organizacije civilnog društva (CSO).
Zakon o udruženjima građana i fondacija uređuje neprofitni sektor u Bosni i Hercegovini. Ovaj zakon definiše postupke registracije nevladinih organizacija ili CSO-a i opći okvir za njihovo djelovanje. Nadalje, u oba entiteta Bosne i Hercegovine postoji Zakon o mladima koji reguliše registraciju i operativni okvir za omladinske organizacije. Pored CSO-a, neprofitni sektor uključuje i druge vrste pravnih lica kao što su sportski klubovi i javne institucije koje djeluju u različitim sektorima, kao što su obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita ili kultura.
Prema Zakonu o volontiranju u Republici Srpskoj, Zakonu o volontiranju u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonu o volontiranju Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, svi gore navedeni pravni subjekti imaju pravo biti volonterski organizatori i angažovati volontere.
Vijeća učenika srednjih škola i studentske organizacije univerziteta čine još jedan dio neprofitnog sektora, relevantan za volontiranje. Ove strukture se obično zasnivaju na volonterskom radu, a rezultati koje postižu kroz implementaciju svojih programa ne bi bili mogući bez volontera.
Što se tiče struktura fokusiranih na promociju i razvoj volontiranja, u zemlji djeluju lokalne volonterske službe, koje su povezane kroz neformalnu mrežu nazvanu “volontiraj.ba“
Ne postoji druga specijalizirana struktura, iako mnoge NVO koriste volontere za planiranje i implementaciju različitih programa usmjerenih na potrebe lokalne zajednice.
Ostali akteri
Pored lokalnog volonterskog sektora u Bosni i Hercegovini, postoje i drugi akteri koji utiču na promociju i razvoj volontiranja. Neki od njih su i vladini akteri koji pružaju podršku volontiranju. Kada je riječ o profitnom sektoru, nema mnogo primjera njihove podrške volontiranju.
Društveno odgovorno poslovanje (CSR) još je relativno nov koncept u Bosni i Hercegovini i trenutno se ne primjenjuje u velikoj mjeri. Neke međunarodne kompanije koje posluju u Bosni i Hercegovini uključuju CSR u svoje poslovne politike, ali to se ne provodi sistematski niti se značajnije promoviše u zajednicama. U budućnosti će CSR predstavljati važnu temu koju treba dalje razvijati i promovisati u poslovnom sektoru. Sektor civilnog društva u Bosni i Hercegovini još uvijek nije u potpunosti spreman za ove procese.
Što se tiče međunarodnih organizacija i institucija koje su aktivno uključene u promociju i razvoj volontiranja, to su United Nations Volunteers (UNV) u Bosni i Hercegovini i Ured Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) u Bosni i Hercegovini. Ove dvije međunarodne organizacije kroz svoje različite programe pružale su podršku volonterstvu, posebno u oblasti lobiranja za zakonski okvir volontiranja i za priznavanje volontiranja od strane lokalnih vlasti.
Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini ne obezbjeđuje posebna sredstva za promociju i razvoj volontiranja u Bosni i Hercegovini, čak i ako neki od projekata koje finansira ova institucija uključuju volontiranje kao alat ili metodologiju za realizaciju projekata. To je uglavnom zbog nepriznavanja volontiranja od strane državne vlade, što je jedan od ključnih prioriteta za finansiranje Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) u pregovorima s EU.
Međusektorska saradnja
Međusektorska saradnja u volontiranju između različitih sektora unutar Bosne i Hercegovine prikazuje povremene zajedničke napore između državnih tijela, nevladinih organizacija (NVO), organizacija civilnog društva (CSO), obrazovnih institucija i međunarodnih organizacija. Ova partnerstva imaju za cilj unaprijediti infrastrukturu volontiranja, promovisati društvenu koheziju i efikasno odgovoriti na potrebe zajednice.
U oktobru 2024. godine, nakon razarajućih poplava i klizišta, stanovnici i aktivisti u Jablanici su se ujedinili kako bi očistili jezero Jablanica. Ova inicijativa vođena zajednicom uključivala je lokalne građane, ekološke aktiviste i općinske vlasti u saradnji na uklanjanju otpada i obnovi prirodne ljepote jezera. Inicijativa nije samo obnovila okoliš, već je i ojačala veze u zajednici kroz kolektivno volontiranje.
Pokrenut u novembru 2022. godine, projekat Beyond Words u Memorijalnom centru u Srebrenici uključio je mlade istraživače i volontere u dokumentovanje usmenih historija preživjelih genocida. Ovaj projekat je bio zajednički napor podržan od strane Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR). Projekat je osigurao volonterima, uključujući potomke žrtava, platformu za doprinos očuvanju historijskih narativa, čime se podstiče međugeneracijski dijalog i razumijevanje.
“H.A.N.D.” projekat (Humanitarna pomoć za potrebe razvoja), pokrenut od strane Bosanskog predstavničkog udruženja za vrijedne prilike (BRAVO Bosna i Hercegovina) 2023. godine, primjer je međusektorske saradnje. Ova inicijativa okupila je volontere iz različitih evropskih zemalja da se uključe u humanitarne aktivnosti širom Sarajeva, uključujući pomoć u migracionim kampovima, centrima za njegu starijih, vrtićima i ustanovama za djecu s autizmom. Projekat je oomogućio kulturnu razmjenu i kolektivnu akciju, jačajući društveno tkivo uključenih zajednica.
Započet u avgusta 2021. godine, projekat Proaktivni građani (PRAGG), finansiran od strane Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), ima za cilj jačanje građanskog angažmana u Bosni i Hercegovini. Ova inicijativa fokusira se na osnaživanje društveno isključenih grupa kroz jačanje njihovog učešća u razvoju javnih politika kroz saradnju sa organizacijama civilnog društva, neprofitnim medijima i državnim vlastima. Projekat naglašava važnost međusektorskih partnerstava u podsticanju demokratskih procesa i društvene inkluzije.
Program RESOLVE: Volontiranje za mir iz 2023. godine je ponudio volonterima prilike za učešće u mirovnim aktivnostima u Brčko distriktu. Učesnici su sarađivali s lokalnim organizacijama na održavanju kulturnih i obrazovnih radionica usmjerenih na osnaživanje mladih i rješavanje sukoba. Ovaj program ističe ulogu međunarodne saradnje i volonterizma u promovisanju mira i društvene kohezije unutar regije.
Tokom 2024. godine, međusektorska saradnja u volontiranju proširena je kroz programe angažmana zajednice i društvene kohezije koje je provela Međunarodna organizacija za migracije u partnerstvu sa lokalnim organizacijama civilnog društva i općinskim vlastima. Ove inicijative su aktivno uključivale mlade volontere u zajedničke aktivnosti, vršnjačko obrazovanje i aktivnosti zasnovane na dijalogu, povezujući humanitarni odgovor sa obrazovanjem i izgradnjom mira.
U periodu 2024–2025. volontiranje se sve više povezivalo s inicijativama u oblasti medijske pismenosti i digitalnog učešća, koje su se provodile kroz saradnju organizacija civilnog društva, obrazovnih institucija i lokalnih vlasti. Volonterski angažman bio je uključen u edukativne radionice, kampanje podizanja javne svijesti i istraživačke aktivnosti koje su vodili mladi, što je doprinjelo jačanju međusektorske saradnje na lokalnom nivou.
Dodatno, tokom 2024. godine inicijative podržane od strane donatora sve više su stavljale naglasak na međusektorski volonterski angažman u pripremi za krizne situacije i jačanju otpornosti zajednica. Ove aktivnosti uključivale su koordinaciju između službi civilne zaštite, općina, organizacija civilnog društva i neformalnih volonterskih grupa, što odražava postepeni napredak ka koordinisanijim, iako još uvijek projektno zasnovanim, okvirima volontiranja.