Bosna i Hercegovina nema nacionalna tijela za predstavništvo mladih pored Komisije za koordinaciju pitanja mladih u Bosni i Hercegovini.

Omladinski parlament

U Bosni i Hercegovini ne postoji omladinski parlament.

Omladinski savjeti i/ili savjetodavni odbori za mlade

Bosna i Hercegovina ima tri glavna krovna omladinska vijeća, po jedno u svakoj administrativnoj jedinici, koji služe kao ključne platforme za zastupljenost mladih, zagovaranje i učešće u kreiranju politika.

Omladinski savjet Republike Srpske djelovao je kao zvanična krovna omladinska organizacija, pravno osnovana Zakonom o omladinskom orgnaizovanju Republike Srpske iz 2004. godine. Zastupao je interese mladih i sarađivao sa državnim tijelima.

U Federaciji Bosne i Hercegovine, šest kantonalnih omladinskih vijeća formirano je tokom 2014–2015. godine, što je dovelo do osnivanja Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine u decembru 2015. godine. Ovo tijelo je nastavilo funkcionisati kao krovna organizacija, usklađena sa Zakonom o mladima Federacije Bosne i Hercegovine, koordinirajući lokalne i kantonalne strukture i istovremno se zalažući za pitanja mladih.

Vijeće/Savjet mladih Brčko Distrikta osnovano je 2018. godine i služilo je kao predstavničko tijelo za mlade u Brčko distriktu.

Pored toga, u Republici Srpskoj, poseban savjetodavno vijeće za mlade uključuje članove Vlade Republike Srpske, predstavnike Omladinskog savjeta Republike Srpske i delegate Odbora za pitanja mladih Narodne skupštine Republike Srpske, pružajući strukturirani dijalog između mladih i vlasti.

Ova vijeća su historijski imala važnu ulogu u promovisanju učešća mladih, iako su postojali izazovi u koordinaciji između entiteta. Nedavni razvoj događaja uključuje uspostavljanje međunarodnih savjetodavnih tijela, kao što je prvi Savjetodavni odbor za mlade Evropske unije krajem 2025. godine, koji čini 15 mladih lidera s ciljem savjetovanja o politikama EU u Bosni i Hercegovini.

Struktura

Vijeće mladih Federacije Bosne i Hercegovine je krovna omladinska organizacija u Federaciji Bosne i Hercegovine, osnovana prema Zakonu o mladima Federacije Bosne i Hercegovine. Kao krovna organizacija, Vijeće mladih je osnovano prema Zakonu o omladini Federacije Bosne i Hercegovine od strane šest kantonalnih omladinskih vijeća.

Omladinski savjet Republike Srpske je krovna omladinska organizacija u Republici Srpskoj, čiji su položaj i uloga definisani Zakonom omladinskom organizovanju Republike Srpske, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske 2004. godine.

Vijeće/Savjet mladih Brčko distrikta je krovna organizacija omladinskih organizacija u Brčko distriktu, osnovana prema Zakonu o mladima Brčko distrikta.

Sastav

Vijeće mladih Federacije Bosne i Hercegovine sastoji se od šest kantonalnih omladinskih vijeća: omladinskih vijeća Tuzlanskog, Sarajevskog, Unsko-sanskog, Zapadno-hercegovačkog, Srednjobosanskog i Posavskog kantona.

Kao krovna omladinska organizacija, Omladinski savjet Republike Srpske okuplja lokalne i omladinske organizacije na nivou Republike Srpske, s ciljem zastupanja i predstavljanja njihovih interesa prema institucijama Republike Srpske, u međunarodnoj saradnji i slično.

Vijeće/Savjet mladih Brčko distrikta je krovna organizacija koju čini deset omladinskih organizacija u Brčko distriktu.

Uloga i odgovornosti

Vijeće mladih Federacije Bosne i Hercegovine je nevladina organizacija koja predstavlja interese svojih članova/osnivača na svim nivoima vlasti. Pored svojih članova/osnivača, Vijeće zastupa i interese svih mladih, omladinskih organizacija i organizacija koje rade s mladima kroz omladinske politike koje utiču na razvoj i dobrobit mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovo vijeće učestvuje u realizaciji zajedničkih projekata mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine, podstiče članstvo i participaciju, te zastupa pitanja mladih na višim nivoima. Također, gradi dijalog s institucijama vlasti radi unaprjeđenja položaja mladih, razvija partnerstva i ostvaruje međunarodnu saradnju.

Omladinskom savjetu Republike Srpske dodijeljen je status udruženja od javnog interesa na osnovu prostornog (teritorijalnog) i kulturnog djelovanja, multietničke strukture i dugogodišnjeg rada usmjerenog na zadovoljavanje potreba mladih u društveno-humanitarnom području.

Vijeće/Savjet mladih Brčko distrikta ima za cilj: podsticanje uključivanja mladih u društveni život zajednice, jačanje saradnje između Vijeća i institucija vlasti, promociju omladinskog rada uopće, popularizaciju i širenje svijesti o značaju omladinskog rada i pristupa mladima, unaprjeđenje životnih uslova mladih u Brčko distriktu, razvoj dokumenata i operativnih programa u oblasti omladinskog rada, te saradnju s drugim omladinskim vijećima na nižim i višim nivoima vlasti.

Finansiranje

Budžet Federacije Bosne i Hercegovine ima jednu liniju posvećenu mladima pod nazivom “Grant za mlade” kojom upravlja Federalno ministarstvo kulture i sporta, kao podrška omladinskim organizacijama i finansiranju Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske finansira omladinske organizacije i programe za mlade u Republici Srpskoj, uključujući Omladinski savjet Republike Srpske.

Vijeće/Savjet mladih Brčko distrikta finansira Vlada Brčko distrikta putem svog Odjela za stručne i administrativne poslove.

Studentske unija(e) u visokom obrazovanju

 Ne postoji jedinstvena studentska unija na državnom nivou u Bosni i Hercegovini. Međutim, postoji Unija studenata Republike Srpske, kao priznato tijelo na nivou Republike Srpske. To je unija na nivou Republike Srpske koja predstavlja sve univerzitete (javne i privatne) u Republici Srpskoj i oko 60.000 studenata.

Ne postoji ekvivalentna studentska unija u visokom obrazovanju u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu. Studentske unije/udruženja na nivou univerziteta postoje u institucijama kao što su Univerzitet u Sarajevu (SPUS), Univerzitet u Mostaru i drugi univerziteti.

U Republici Srpskoj, Unija studenata Republike Srpske djeluje kao krovno tijelo za sve ove studentske organizacije na nivou univerziteta. Slično strukturirano krovno tijelo ne postoji u Federaciji Bosne i Hercegovine. Studentska predstavnička tijela mogu pravno formirati udruženja u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, ali trenutno ne postoji jedinstvena organizacija na državnom nivou.

Struktura

Unija studenata Republike Srpske osnovana je na osnovu Zakona o visokom obrazovanju Republike Srpske i posebnog Zakona o studentskom organizovanju Republike Srpske, čime mu je dodijeljen zakonski legitimitet kao lex specialis. Formalno je priznat kao predstavničko tijelo studenata unutar sistema visokog obrazovanja Republike Srpske. Unija djeluje kao nezavisno studentsko udruženje i nije direktno pod nadzorom Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Ipak, zvanično je prepoznata u javnopravnom okviru (npr. HEA Bosne i Hercegovine, ESU). Na čelu Unije studenata Republike Srpske nalazi se predsjednik, uz podršku službenika za međunarodnu saradnju i Izvršnog odbora koji upravlja svakodnevnim radom.

Sastav

Članovi rukovodstva i Izvršnog odbora biraju se od strane delegata iz članica unije. Mandati rukovodstva obično traju jednu godinu, što je u skladu s praksom većine evropskih studentskih unija, iako to nije izričito potvrđeno zakonodavstvom Republike Srpske. Izvršni odbor i druga upravljačka tijela redovno se sastaju, iako tačna učestalost sastanaka nije javno objavljena. Kao član Evropske unije studenata (ESU), Unija studenata Republike Srpske dužna je poštovati evropske standarde inkluzivnog studentskog predstavljanja.

Uloge i odgovornosti

Glavni ciljevi Unija studenata Republike Srpske su zaštita prava studenata, unaprjeđenje akademskih standarda i uticaj na društvene i obrazovne politike na institucionalnom i vladinom nivou. Aktivnosti unije obuhvataju reformu obrazovanja, studentski standard, pristup kvalitetnom visokom obrazovanju, međunarodnu saradnju i demokratsku transformaciju akademskih institucija. Unija studenata Republike Srpske aktivno učestvuje u procesima izrade politika u Republici Srpskoj. Ima savjetodavni status pri tijelima vlasti kao što su omladinski savjeti i Nacionalni savjet za visoko obrazovanje, te doprinosi zakonodavnim i političkim reformama putem neobavezujućih prijedloga.

Finansiranje

Informacije o direktnom javnom finansiranju Unije studenata Republike Srpske nisu jasno navedene. Vjerovatno se finansira kroz više kanala, uključujući grantove zasnovane na projektima, članarine i podršku EU i međunarodnih organizacija.

Kao zakonski registrovano tijelo, Unija studenata Republike Srpske finansijski je odgovorna svojim univerzitetima članicama. Vjerovatno je podložna standardnim revizijskim procedurama prema zakonima o nevladinim organizacijama i obrazovanju u Republici Srpskoj, iako se javno ne spominje specifično nadzorno tijelo.

Asocijacija(e) srednjoškolaca

Bosna i Hercegovina ima dvije istaknute nacionalne organizacije koje predstavljaju srednjoškolce, omogućavajući im učešće u donošenju obrazovnih odluka i zagovaranju prava i poboljšanja u školstvu.

Mreža vijeća učenika Bosne i Hercegovine (mreSVU), djeluje kao jedinstveno krovno tijelo na državnom nivou za vijeća učenika u srednjim školama. Omogućena okvirnim zakonima o srednjem obrazovanju usvojenim početkom 2000-ih, zalaže se za uspostavljanje i efikasno funkcionisanje vijeća učenika u svim srednjim školama širom zemlje.

Ova mreža objedinjuje strukture na nivou entiteta: Vijeće učenika kantona Federacije Bosne i Hercegovine (mreVUK), koje okuplja kantonalne mreže vijeća učenika, te Vijeće učenika Republike Srpske, koje predstavlja vijeća učenika srednjih škola u Republici Srpskoj (prema dostupnim podacima oko 92 škole). Ove strukture čine osnovu državnog nivoa, koordinirajući zagovaranje, obuke i aktivnosti poput regionalnih radionica i godišnjih konferencija. Mreža je ostala aktivna i u periodu 2024–2025, organizujući obuke (npr. u Trebinju u novembru 2024.) i završnu konferenciju u Sarajevu u decembru 2024. godine.

Odvojeno, Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH), osnovana 4. novembra 2007. godine, djeluje kao nezavisna, nevladina i nestranačka organizacija. Pokrenuta uz podršku više od 250 predstavnika učenika i njemačke fondacije Schüler Helfen Leben (SHL), koja je u početku bila njen glavni donator, ASuBiH se fokusira na unaprjeđenje prava učenika, njihovo uključivanje u donošenje odluka, obrazovanje i projekte u zajednici.

ASU Bosna i Hercegovina radi kroz lokalne timove širom Bosne i Hercegovine, promovišući inicijative vršnjaka, radionice i zagovaranje. Od 2009. godine je punopravni član Evropske unije školskih učenika OBESSU. Organizacija je ostala veoma aktivna i 2025. godine, sprovodeći razmjene studenata (npr. između gradova poput Goražde-Žepče i Bijeljina-Kalesija), Omladinsku medijsku akademiju, rekonstrukciju infrastrukture u zajednici (kao što je teniski teren u Usori), umjetničke projekte poput “Tihi glasovi , glasna umjetnost” i vodeći projekat za Društveni dan. Njena XVII Generalna skupština u decembru 2025. godine izabrala je novi Upravni odbor.

Obje organizacije ciljaju učenike uzrasta od 15 do 18 godina (srednjoškolska dob), podstiču inkluzivnost kroz široku zastupljenost i vršnjačku obuku, te osnažuju mlade da utiču na obrazovnu politiku i život zajednice, iako djeluju nezavisno sa različitim strukturama i pristupima.

Saradnja sa vladinim i nevladinim organizacijama na nacionalnom i međunarodnom nivou

Organizacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini aktivno sarađuju sa širokim spektrom institucija vlasti, nevladinih organizacija, donatora i međunarodnih partnera s ciljem realizacije projekata, zagovaranja prava učenika i promocije učešća mladih.

Udruženje srednjoškolaca Bosne i Hercegovine (ASu Bosna i Hercegovina) održava snažne veze sa međunarodnim donatorima i organizacijama. Uz historijsku podršku njemačke fondacije Schüler Helfen Leben (SHL), od 2009. godine je punopravni član Organizacionog biroa Evropskih srednjoškolskih unija (OBESSU), što omogućava zagovaranje i razmjenu na evropskom nivou. ASu Bosna i Hercegovina učestvuje u inicijativama finansiranim od strane EU, uključujući dijaloge o mobilnosti mladih i demokratskom učešću koje organizuje Delegacija EU u Bosni i Hercegovini, zajedno sa drugim mrežama učenika.

Primjer ranije saradnje bio je projekat “Prijatelji bez granica”, realizovan oko 2016. godine uz finansijsku podršku Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini. Projekat je uključivao trodnevne razmjene učenika kroz boravak u porodicama učenika iz 11 gradova širom zemlje, uz obilazak znamenitosti, radionice i završnu konferenciju u Sarajevu. Također je snimljen dokumentarni film koji prikazuje iskustva učesnika.

Mreža vijeća učenika Bosne i Hercegovine (mreSVU) prvenstveno je usmjerena na partnerstva na državnom nivou, blisko sarađujući s entitetskim ministarstvima obrazovanja, pedagoškim zavodima i školama u cilju jačanja vijeća učenika te organizacije obuka, kampova mira i zagovaračkih aktivnosti. Mreža također koordinira saradnju s lokalnim vlastima i nevladinim organizacijama za realizaciju regionalnih radionica i godišnjih konferencija.

Obje organizacije učestvuju u zajedničkim inicijativama gdje je to moguće, poput programa vršnjačke edukacije i aktivnosti u zajednici, uz podršku međunarodnih aktera kao što su EU i OBESSU, s ciljem jačanja kapaciteta, inkluzivnosti i međuentitetske saradnje među srednjoškolcima.

Ostala tijela

Savjetodavni odbor EU za mlade u Bosni i Hercegovini uspostavila je Delegacija EU u Bosni i Hercegovini kao savjetodavni mehanizam s ciljem jačanja učešća mladih u procesima kreiranja politika EU. Odbor služi kao konsultativna platforma putem koje mladi mogu doprinijeti oblikovanju i provedbi programa EU, učestvovati u tematskim diskusijama i davati doprinos prioritetima i ciljevima vezanim za mlade.

Odbor pruža mišljenja i perspektive donosiocima odluka u EU te omogućava uključivanje stavova mladih u politike i inicijative EU relevantne za Bosnu i Hercegovinu. Kroz svoje aktivnosti, također povezuje mlade u Bosni i Hercegovini sa širim evropskim i globalnim omladinskim agendama.

Savjetodavni odbor EU za mlade djeluje pod nadzorom Delegacije EU u Bosni i Hercegovini i finansira se iz budžeta Delegacije. Odbor se obično sastoji od oko 15 mladih osoba, odabranih putem javnog poziva usmjerenog na mlade lidere zainteresovane za pitanja mladih u kontekstu EU.

Pored savjetodavne uloge u kreiranju politika, Odbor promoviše inkluzivnost kroz umrežavanje i razmjenu s drugim savjetodavnim odborima mladih EU i sličnim omladinskim platformama na regionalnom i globalnom nivou.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA