Sistemi predviđanja
Šeme i mehanizmi na najvišem nivou
Bosna i Hercegovina postepeno razvija sisteme za praćenje i predviđanje kretanja na tržištu rada i potreba za vještinama, iako u okviru složenog i decentralizovanog administrativnog sistema. Ovi napori su od ključnog značaja za usklađivanje obrazovanja i obuke s potrebama tržišta rada, posebno u kontekstu aspiracija za pristupanje Evropskoj uniji.
Nedavne inicijative u oblasti istraživanja i predviđanja na tržištu rada usmjerene su na jačanje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje za provođenje analiza tržišta rada.
Evropska unija je finansirala projekte s ciljem unaprjeđenja metodologija istraživanja tržišta rada. Kroz ove projekte obučeno je više od 600 zaposlenika javnih službi za zapošljavanje za provođenje standardizovanih anketa među poslodavcima i analiza tržišta rada. Izvještaji koji proističu iz ovih aktivnosti namijenjeni su kreiranju javnih politika i objavljuju se putem platformi poput trzisterada.ba. Ankete o potrebama poslodavaca provodile su se primjenom usklađenih metodologija širom Bosne i Hercegovine, čime su osigurani vrijedni podaci za donošenje politika.
Statistički sistem Bosne i Hercegovine karakteriše decentralizovana struktura, što predstavlja izazov za harmonizaciju podataka i efikasno funkcionisanje sistema. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine je centralna statistička institucija nadležna za prikupljanje i diseminaciju zvaničnih statističkih podataka na državnom nivou, uključujući podatke o zaposlenosti i platama. Na entitetskom nivou, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske prikupljaju podatke u okviru svojih nadležnosti.
Kao odgovor na demografske promjene, posebno unutrašnju migraciju i starenje radne snage, poduzeti su napori za predviđanje obrazovnih potreba. UNFPA u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa UNFPA-ovim Regionalnim uredom za istočnu Evropu i Kavkaz (EECARO), pokrenuo je 2024. godine konsultantski projekat s ciljem predviđanja upisa studenata i potreba za nastavnim kadrom u Kantonu Sarajevo. Ove prognoze imaju za cilj da informišu strateško planiranje u sektoru obrazovanja. U okviru projekta provedena je i analiza uticaja demografskih promjena širom regije.
U tu svrhu, UNFPA je također pokrenuo sveobuhvatne studije, uključujući Analizu stanja stanovništva u Bosni i Hercegovini, Efekte promjena stanovništva na pružanje javnih usluga u Bosni i Hercegovini i Anketu o emigraciji mladih. Ove studije imaju za cilj identificirati i pojasniti kako uzroke, tako i posljedice demografskih promjena u Bosna i Hercegovina.
Izvještaj Mladi u Bosni i Hercegovini: aspiracije, frustracije i budućnost sintetizira deset značajnih meta-trendova koji oblikuju životne realnosti, percepcije i težnje mladih u Bosni i Hercegovini. Izvještaj se zasniva na meta-analizi više sveobuhvatnih nacionalnih i regionalnih istraživanja provedenih u periodu od 2021. do 2024. godine.
Koordinacione vlasti i međusektorska saradnja
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je državna agencija koja koordinira rad službi za zapošljavanje širom Bosna i Hercegovina, djelujući u saradnji sa entitetskim i kantonalnim zavodima za zapošljavanje. Ona ima ključnu ulogu u provođenju politika tržišta rada i omogućavanju saradnje između različitih nivoa vlasti.
Uloženi su napori na unapređenju saradnje između javnih vlasti i socijalnih partnera. U okviru konsultantskog projekta, UNFPA Bosna i Hercegovina i UNFPA Regionalni ured za istočnu Evropu i Kavkaz (EECARO) uspostavljaju Zajednice politike i prakse (Policy and Practice Communities – PPC) u Banjoj Luci i Sarajevu s ciljem jačanja kapaciteta institucija u Bosni i Hercegovini na svim nivoima za efikasno suočavanje s demografskim promjenama. Ove zajednice okupljaju praktičare, donosioce politika, pružaoce usluga i stručnjake radi istraživanja inovativnih rješenja koja mogu ublažiti negativne posljedice promjena u strukturi stanovništva.
Rezultati i diseminacija
Glavni rezultati ovih sistema predviđanja uključuju redovne izvještaje o tržištu rada koji detaljno prikazuju trendove zapošljavanja, nedostatak vještina, potrebe poslodavaca, kao i obrazovne prognoze i projekcije upisa studenata i potreba za nastavnim kadrom radi informisanja obrazovnog planiranja.
Ovi rezultati se objavljuju putem zvaničnih web stranica Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Agencija Bosne i Hercegovine za rad i zapošljavanje, kao i entitetskih zavoda za statistiku i službi za zapošljavanje, te se koriste kao osnova za donošenje politika na različitim nivoima vlasti.
Razvoj vještina
Bosna i Hercegovina aktivno radi na usklađivanju sistema obrazovanja i obuke s potrebama tržišta rada, s fokusom na formalne i neformalne obrazovne puteve.
Vlada Republike Srpske uključila je predviđanje vještina u svoju Politiku zapošljavanja 2021-2027: “Razvoj vještina nezaposlenih za aktivno traženje posla”. Ova mjera se odnosi na finansiranje i implementaciju kontinuirane podrške nezaposlenim osobama u pronalasku posla, tj. njihovu obuku da što efikasnije iskoriste svoje kapacitete na tržištu rada.
Strateški pravci razvoja karijernog usmjeravanja u Federaciji Bosne i Hercegovine 2015–2020 među najvažnijim zaključcima i preporukama navode sljedeće:
- uspostavljanje centara za razvoj karijere na visokoškolskim ustanovama.
- omogućavanje razvoja centara za cjeloživotno učenje (LLL), unaprjeđenje stručnih znanja i vještina te sposobnosti prilagođavanja programa tržištu rada, odnosno usklađivanje programa obrazovanja odraslih s potrebama tržišta rada, uz praćenje razvoja nauke i stručnih dostignuća.
Politika zapošljavanja Federacije Bosne i Hercegovine (2023–2030) sadrži četiri strateška cilja i više ključnih ishoda usmjerenih ka promociji punog, produktivnog i slobodno izabranog zaposlenja. Jedan od tih ciljeva je:
- povećanje lične zapošljivosti i unaprjeđenje usklađenosti vještina s potrebama tržišta.
Ovaj cilj uključuje dva kvantitativna cilja: smanjenje broja osoba s niskim kvalifikacijama za 10% i povećanje broja osoba koje rade poslove u skladu sa svojim kvalifikacijama za 20%. Poboljšanje stanja na tržištu rada zahtijeva konkurentne kompanije koje mogu kreirati veći broj kvalitetnih radnih mjesta.
Vlada Brčko distrikta u svojoj Općoj razvojnoj politici predviđa mjeru 2.1.2. Podrška obrazovnim programima i cjeloživotnom učenju (prekvalifikacija/dodatno obrazovanje) u skladu s potrebama tržišta rada. Namjera je obrazovati i zaposliti osobe koje zbog nedovoljnih znanja ili kvalifikacija ne mogu pronaći odgovarajući posao, kao i one koji su obrazovani za zanimanja koja više nisu tražena te nemaju dodatnu obuku za sticanje znanja i vještina u skladu s tehničko-tehnološkim napretkom.
Mjera podrazumijeva (u saradnji s Privrednom komorom i Udruženjem poslodavaca) utvrđivanje trenutno deficitarnih zanimanja, provjeru postojanja odgovarajućih nastavnih planova i programa, te u saradnji s Tripartitnim savjetodavnim vijećem upućivanje zahtjeva za upis učenika u ta zanimanja i uvođenje modela stipendiranja za učenike u deficitarnim zanimanjima. Na ovaj način i poslodavci i radnici dobijaju dodatnu sigurnost da su programi cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih fleksibilni i prilagodljivi njihovim potrebama, što dugoročno povećava zadovoljstvo građana obrazovnim mogućnostima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Formalno obrazovanje: usklađivanje s potrebama tržišta rada
U toku su aktivnosti modernizacije stručnog obrazovanja i obuke (VET) radi boljeg usklađivanja s potrebama tržišta rada. To uključuje razvoj standarda zanimanja i nastavnih planova i programa koji odražavaju aktuelne potrebe industrije. Međutim, i dalje postoje izazovi zbog decentralizovanog sistema obrazovanja, što dovodi do neujednačenosti između različitih regija.
Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (HEA) nadzire akreditaciju visokoškolskih ustanova. Iako su poduzeti koraci ka usklađivanju s Evropskim standardima i smjernicama, još uvijek ne postoji u potpunosti funkcionalan sistem akreditacije studijskih programa.
Obrazovanje odraslih regulisano je entitetskim i kantonalnim zakonima, a škole su ovlaštene da organizuju programe obuke za odrasle. Međutim, dostupnost centara za prekvalifikaciju i usavršavanje je ograničena, s tek nekoliko centara u Bihaću, Sarajevu i Širokom Brijegu.
Neformalno i informalno učenje: premošćavanje jaza u vještinama
Organizacije poput Centra za razvoj neformalnog obrazovanja (CRNO) osnažuju mlade kroz različite programe usmjerene na razvoj praktičnih vještina i podsticanje aktivnog građanstva. Njihove inicijative uključuju mentorske programe, inovacijske hubove i radionice razvoja interpersonalnih vještina.
Udruženje ALDI, uz podršku Evropske unije, uspostavilo je programe obuke fokusirane na digitalne i mehke vještine s ciljem unaprjeđenja zapošljivosti mladih. Ovi programi uključuju kratke kurseve i praktičan rad na razvoju digitalnih proizvoda.
Projekat „Ambasadori neformalnog učenja mladih – Faza 2“ ima za cilj jačanje kapaciteta mladih kroz učešće u aktivnostima neformalnog obrazovanja te unaprjeđenje prepoznavanja kompetencija stečenih izvan formalnog obrazovnog sistema.
Program zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini – Opća mobilizacija implementiran je od 1. januara 2021. do 31. decembra 2023. godine. Cilj projekta bio je jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva mladih za učešće u reformama obrazovanja i zapošljivosti mladih u Bosna i Hercegovina. Kroz projekat je uspostavljena mreža mladih eksperata, stručnjaka i predstavnika advokatskih komora u oblasti zapošljavanja i obrazovanja, s ciljem jačanja kapaciteta i kompetencija omladinskih organizacija civilnog društva te povećanja uticaja advokatskih komora na razvoj politika i strategija u oblastima obrazovanja i zapošljavanja. Projekat je unaprijedio zakonski i politički odnos prema mladima kroz saradnju relevantnih institucija za zapošljavanje i drugih nadležnih institucija na svim nivoima vlasti, te podigao svijest o značaju zapošljavanja u kontekstu odliva mladog stanovništva. Program je finansirala Evropska unija u Bosni i Hercegovini, a implementirala nevladina organizacija „Nešto Više“ u saradnji s PRONI Centrom za omladinski razvoj.