Pravilnik o akademskom priznavanju

Pravilnikom o akademskom priznavanju uređuju se opći uslovi, metode, postupak, minimalni kriteriji i ovlaštenja za provođenje postupka priznavanja stranih obrazovnih dokumenata, periodi studiranja, neformalno obrazovanje i informalno učenje na Univerzitetu u Zenici. Cilj Pravilnika je olakšati međunarodnu mobilnost akademskog osoblja i studenata, te unaprijediti i olakšati procedure priznavanja.

Neformalno obrazovanje je obrazovanje koje se stiče izvan zvaničnog obrazovnog sistema, ali se odvija u okviru fleksibilno strukturiranog konteksta učenja koji ima za cilj osposobljavanje za rad i druge društvene aktivnosti, kao i lični razvoj. Ovo obrazovanje ne dovodi do sticanja opštepriznate javne isprave, ali se može završiti formalizovanom provjerom ishoda učenja, odnosno stečenih znanja, vještina i kompetencija, i sticanjem odgovarajuće isprave o tome. Informalno učenje je učenje koje je rezultat svakodnevnih životnih aktivnosti vezanih za posao, porodicu i odmor. Nije strukturiran i ne završava se pribavljanjem dokumenta.

Volonterski servis RS

Volonterski servis RS je nezavisna, nevladina, nestranačka, neprofitna organizacija koja doprinosi razvoju i unapređenju volontiranja kao djelatnosti od opšteg interesa za Republiku Srpsku na teritoriji RS. sa ciljem poboljšanja kvaliteta života, aktivnog uključivanja građana u društvene procese i razvoja humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva.

Volonterski servis RS djeluje na nacionalnom i lokalnom nivou, kroz svakodnevne aktivnosti Lokalnih volonterskih servisa. Svaki lokalni volonterski servis (LVS) je info punkt na kojem zainteresirani volonteri ili kandidati za volontere mogu dobiti sve potrebne informacije o volontiranju. Sjedište organizacije je u Srpcu, a od maja 2020. godine radom Volonterskog servisa RS rukovodi Udruženje građana “CEZAR”.

Ciljevi programa:

  1. Uspostavljanje usaglašene i adekvatne zakonske regulative volontiranja, koja na efikasan i adekvatan način podržava kontinuirano i održivo unapređenje i razvoj volontiranja u RS.
  2. Razvoj i unapređenje adekvatne i efikasne volonterske infrastrukture na lokalnom i nacionalnom nivou, čime se stvaraju uslovi i mogućnosti za kontinuirano i održivo unapređenje i razvoj volontiranja u RS.
  3. Uspostavljanje okvira i metodologije za transfer znanja, iskustava i informacija o volontiranju u sistemima formalnog i neformalnog obrazovanja, te jasno pozicioniranje volontiranja u procesima cjeloživotnog učenja u RS.
  4. Na kvalitetan i adekvatan način kontinuirana promocija znanja, mogućnosti i primjera dobre prakse u oblasti unapređenja i razvoja volontiranja kroz postojeće i dostupne elektronske, pisane i druge medije, te druge promotivne aktivnosti.

Lokalni volonterski servis

Lokalni volonterski servis je mjesto gdje svi zainteresovani građani mogu dobiti informacije o volonterstvu, volonterskim angažmanima i mjesto gdje sve organizacije i institucije mogu brzo doći do potrebnog broja profilisanih, obrazovanih volontera.

Lokalni volonterski servis je struktura koja efikasno pokušava da poveže osobu zainteresovanu za volontiranje sa organizacijama i institucijama kojima je potrebna pomoć volontera. Služba radi na regrutovanju volontera iz zajednice, koje zatim po potrebi i na zahtjev upućuje drugim organizacijama i institucijama. Servis je osnovan sa ciljem razvoja volonterizma i sistematskog rješavanja problema vezanih za volontiranje (zaštita prava volontera i korisnika volonterskih usluga, unapređenje i pomoć u upravljanju volonterima u organizacijama, evidentiranje i nagrađivanje volonterskog rada i dr.). Osnovna uloga službe je da radi na uspostavljanju ravnoteže između ponude i potražnje za ljudskim resursima (volonterima) i unapređenju usluga socijalnog sektora.

Obrazovanje odraslih u BiH

U strateškim dokumentima je definisano da „Bosna i Hercegovina nastoji graditi društvo zasnovano na znanju, istovremeno omogućavajući razvoj punog potencijala svakog pojedinca“.

U ovaj proces potrebno je uključiti sve društvene, društveno ekonomske i političke aktere i pristupom aktivne koordinacije izgraditi među njima partnerski odnos, uz poštovanje cjeloživotnog učenja i povijesnih, kulturnih i tradicionalnih vrijednosti svih naroda i građana koji žive u Bosna i Hercegovina. Politika razvoja obrazovanja u BiH, smjernice i ključni razvojni ciljevi u pogledu cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih najvećim dijelom su uključeni u postojeće strateške dokumente sektora obrazovanja koji se odnose na razvoj obrazovanja. Na različitim nivoima vlasti uspostavljena je institucionalna struktura odgovorna za formuliranje, upravljanje, koordinaciju i praćenje politika obrazovanja odraslih u BiH. Uključuje organe vlasti, stručne institucije, organizacije i tijela različitih društvenih sektora, u skladu sa utvrđenim ustavnim i zakonskim nadležnostima.

Institucionalna slika obrazovnog sektora u BiH logičan je odraz specifičnog uređenja države definisane Ustavom BiH (federalno uređenje sa konfederalnim elementima) koje se sastoji od dvije administrativno-pravne cjeline (FBiH, koju čini deset županija). /kantoni i Republika Srpska) i Brčko distrikt BiH.

Upravljanje obrazovanjem u BiH se odvija asimetrično po policentričnom modelu (centralizovano u RS i Brčko Distriktu BiH, a decentralizovano u Federaciji BiH). Republika Srpska, deset kantona/županija u FBiHi Brčko Distrikt BiH imaju punu i nepodijeljenu nadležnost u obrazovanju. Općinske vlasti, kojih u BiH ima 141 (F BiH – 79; RS – 62), imaju određene nadležnosti u oblasti obrazovanja, a one se uglavnom odnose na osnivanje obrazovnih ustanova, organizaciju i finansiranje održavanja školskih objekata. Svaka od navedenih organizacionih jedinica uspostavila je različite institucionalne strukture i institucije za organizaciju i upravljanje obrazovanjem iz svoje nadležnosti, uključujući i oblasti obrazovanja odraslih.

Ustanova za obrazovanje odraslih u novim zanimanjem, Sarajevo

Osnivanjem Zavoda za obrazovanje odraslih cilj je stvoriti platformu za pokretanje novih obrazovnih programa, kako bismo omogućili prilagođavanje obrazovnih programa potrebama stanovništva i poslodavaca u Kantonu Sarajevo, ali i šire. Na ovaj način će se steći preduvjeti za stručno osposobljavanje, stjecanje neformalnog i formalnog obrazovanja (kroz osposobljavanje i prekvalifikaciju), a time i zadržavanje, pa i povećanje broja radnih mjesta u Kantonu Sarajevo.

U okviru svojih aktivnosti, Institut je uspostavio saradnju sa određenim institucijama u Kantonu Sarajevo koje su već prepoznale interes za sufinansiranje obrazovanja odraslih, kao primjer je Općina Centar Sarajevo, koja je odmah po saznanju o javnom konkursu za upisom prve generacije učenika, zaključen ugovor o školovanju za određeni broj polaznika za sticanje IV stepena srednjeg obrazovanja, kao i određeni broj polaznika za prekvalifikaciju iz postojećeg u drugo zanimanje i to za nezaposlene polaznike koji su u lošem materijalnom stanju, odnosno bez ikakvih finansijskih prihoda.

Obrazovanje odraslih u BiH

Trenutno stanje i preporuke za razvoj

Obrazovanje odraslih je skup procesa učenja, formalnih, neformalnih i informalnih, u kojima odrasli razvijaju svoje sposobnosti, obogaćuju svoja znanja i usavršavaju svoje tehničke ili stručne kvalifikacije ili ih preusmjeravaju kako bi zadovoljili svoje potrebe ili potrebe svog društva. Različite naučne discipline bave se karakteristikama i procesima učenja odraslih, te didaktičko-metodičkim specifičnostima procesa obrazovanja odraslih, tako da uređenje procesa učenja i poučavanja ima svoj prvenstveno intencionalni karakter kao društveno povjerenog zadatka. Promoviranje i javno zagovaranje obrazovanja odraslih i učenja koje se realizuje svuda i uvijek su važne aktivnosti zajednica čiji su članovi orijentirani na koncept cjeloživotnog učenja. Da bi ovakva orijentacija zaživjela u BiH i bila posvjedočena djelima, a ne samo deklarativno promovirana, važno je osigurati niz pretpostavki bez kojih je u današnje vrijeme teško graditi ozbiljan obrazovni sistem.

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, Vijeće ministara BiH, na 89. sjednici održanoj 04.04.2014., donio je Odluku o donošenju načela i standarda u oblasti obrazovanja odraslih u BiH.

Sadržaj i primjena Odluke

(1) Principi i standardi obrazovanja odraslih doneseni ovom odlukom predstavljaju pravni osnov za djelovanje prosvjetnih i drugih organa – nadležnih tijela, institucija, organizacija i pojedinaca na svim nivoima vlasti u BiH, kao okvir u kojem se pokreću, sprovode i koordiniraju svoje aktivnosti u oblasti obrazovanja odraslih, u skladu sa utvrđenim nadležnostima.

(2) Principi i standardi obrazovanja odraslih utvrđuju zajedničke principe i standarde na kojima se zasnivaju, razvijaju, provode i koordiniraju politike i zakonodavstvo u oblasti obrazovanja odraslih u cijeloj BiH, prati, ocjenjuje i razmatra stanje u ovoj oblasti, te dogovara , predlaže i preduzima mjere za njegovo unapređenje.

(3) Osnovni principi i standardi definisani Principima i standardima obrazovanja odraslih slijede međunarodne i evropske principe i standarde u oblasti obrazovanja odraslih, te poštuju specifičnosti ekonomskog, društvenog i kulturnog konteksta u BiH.

Istraživanje o priznavanju i potvrđivanju neformalnog obrazovanja u Evropskoj uniji, zapadnom Balkanu i Turskoj

Sertifikacija  podrazumeva objavljivanje relevantnih dokumenata o obrazovanju, koji potvrđuju da su ishodi učenja i veštine koje je lice steklo kroz formalno ili neformalno obrazovanje proverene i potvrđene od strane nadležnih organa, u skladu sa unapred utvrđenim kriterijumima i standardima. Nakon završenih programa formalnog obrazovanja odraslih: osnovnog i srednjeg obrazovanja ili njihovih pojedinačnih delova, kao i obuke i prekvalifikacije, polaznicima se izdaju javne isprave – svedočanstva i diplome koje imaju isti važenje kao sertifikati stečeni tokom redovnog školovanja ili javni sertifikati koji važe za završene programe obuke. Naziv, oblik i sadržaj javnih isprava koje se stiču u sistemu obrazovanja odraslih uređuju se zakonom ili podzakonskim aktima.

Obrazovanje odraslih u zanatskim i srodnim djelatnostima, kao i izdavanje dokumenata stečenih položenim master ispitom, uređuju se propisima iz oblasti obrazovanja odraslih, odnosno propisima o obrtu. Nakon završenog programa i provjere znanja i vještina, organizator obrazovanja polaznicima programa neformalnog obrazovanja izdaje uvjerenja ili drugi dokument koji se ne smatra javnom ispravom. Ukoliko nakon završenog neformalnog obrazovanja nisu provjerena znanja, vještine i sposobnosti polaznika, izdaje se uvjerenje ili drugi dokument koji nema status javne isprave, ali iz kojeg će biti vidljivo da su polaznici bili članovi određenog programa i čija su znanja, vještine i sposobnosti stečeni, i dalje se mogu izdati samim programom.

Priručnik za unapređenje kvalifikacija u stručnom obrazovanju i obuci

Uvod u evaluaciju neformalnog obrazovanja i informalnog učenja

U Osnovama kvalifikacionog okvira u BiH cjeloživotno učenje, formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje i informalno učenje definirani su na sljedeći način:

  • cjeloživotno učenje podrazumijeva povezivanje formalnog, neformalnog obrazovanja i informalnog učenja kako bi se stekle mogućnosti za stalno unapređenje kvaliteta života.
  • formalno obrazovanje je učenje koje vodi nastavnik ili instruktor, koje se stiče u obrazovno-vaspitnim ustanovama, po nastavnim planovima i programima odobrenim od nadležnih obrazovnih vlasti i koje se završava odgovarajućom javnom ispravom.
  • informalno obrazovanje je organizovan proces učenja i obrazovanja usmjeren na usavršavanje, usavršavanje i dopunu znanja, vještina i kompetencija po posebnim programima koje sprovode organizatori obrazovanja i obuke (redovne škole, centri za obuku, kompanije, agencije i sl.).
  • informalno učenje je spontano učenje i sticanje znanja i vještina kroz svakodnevne aktivnosti.

Ističemo da za evaluaciju i priznavanje informalnog obrazovanja i informalnog učenja nije potrebno informalno obrazovanje i informalno učenje pretvarati u formalno obrazovanje kako bi se postigla evaluacija i priznavanje ishoda učenja koji su stečeni na takav način. Za pojedince koji su na takve načine stekli ishode učenja i koji iz nekog razloga moraju dokazati usvajanje određenih ishoda učenja u vidu javnih ispita, onda se to može omogućiti tim pojedincima kroz jasne procedure i kriterije za provjeru u odgovarajućim institucije.

Obrazovanje odraslih – Razvijanje novih vještina u digitalnom dobu

Početkom 2014. godine BiH je usvojila Stratešku platformu za razvoj obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja za period 2014-2020  kako bi se odgovorilo na izazove obrazovanja koje se „konstantno mijenja i nadograđuje u skladu sa ekonomskim, tehnološkim i naučnim razvojem društva, kao i kulturnim i drugim promjenama koje se dešavaju kako na lokalnom, tako i na regionalnom, ali i globalnom nivou“. U ovom strateškom dokumentu prepoznat je problem nedovoljne povezanosti obrazovnog sistema sa tržištem rada, što utiče na to da se obrazovanje kao sredstvo nedovoljno koristi u borbi protiv visoke nezaposlenosti, niske stope aktivnosti, neusklađenosti ponude i potražnje radne snage, te niska stopa mobilnosti radne snage.

U BiH organi nadležni za kreiranje obrazovne politike nedovoljno koriste informacije o ponudi i potražnji radne snage. Kako postoji uzročno-posledična veza između opšteg nivoa obrazovanja i produktivnosti privrede, u ovom dokumentu se ističe potreba prilagođavanja obrazovanja potrebama strukture privrede kako bi se smanjila pojava prekomernog obrazovanja (nastavak obrazovanja određenih profila) koji su već na evidenciji tržišta rada i koji ne mogu naći zaposlenje na tržištu, a obrazovanje tog profila se nastavlja).

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA