Publikacija “Istraživanje glasova mladih o mladim ljudima u BiH” nastala je u sklopu projekta “Dijalog za budućnost” koji provode UNDP, UNICEF i UNESCO u partnerstvu sa Predsjedništvom BiH. Projekat “Dijalog za budućnost” finansira Ured Ujedinjenih nacija za podršku izgradnji mira/Fond za izgradnju mira (PBF).

Obrazovanje i svjesnost

Formalno obrazovanje

Kada je u pitanju obrazovanje ispitanika, većina ispitanika je završila trogodišnje ili četvorogodišnje srednje obrazovanje (58,6%). Oko 2% mladih nije završilo nikakvo formalno obrazovanje, a 7,6% je završilo fakultetsko obrazovanje. Roditelji ispitanika najčešće su završili srednje obrazovanje, očevi nešto češće od majki (69,6% očeva prema 57,1% majki). Upoređujući rezultate dva istraživanja, primjećujemo sljedeće: u 2016. godini imamo oko 2% ispitanika koji nisu pohađali školu (u poređenju sa 0% u 2011/12.). Ta razlika je u granicama greške uzorkovanja koja je ispod 3%. Osnovnu školu završilo je 12,5% mladih (u poređenju sa 9,3% u 2011/12), dok je 45,4% završilo srednju četvorogodišnju školu (u poređenju sa 47,1% u 2011/12).

Rezultati za pripadnike romske zajednice i mlade sa teškoćama (18-30 godina) iz 2016. godine pokazuju da su ove kategorije mladih značajno manje obrazovane u odnosu na opštu omladinsku populaciju. Najveći procenat ispitanika iz romske zajednice ima završenu osnovnu školu ili niži stepen školovanja (82,7% prema 78,8% u 2011/12.). U 2016. godini 35,4% mladih sa invaliditetom završilo je osnovnu školu ili nižu školu (u poređenju sa 38,6% u 2011/12.). Oko 12% opšte populacije završilo je osnovno obrazovanje ili niži nivo obrazovanja (u poređenju sa 8,1% u 2011/12). Kao što vidimo, u periodu od 2011/2012. do 2016. godine došlo je do blagog poboljšanja obrazovnog statusa pripadnika romske zajednice i mladih sa poteškoćama. Mladi u BiH najčešće pohađaju i završavaju državne škole u BiH. Većina ispitanika koji su završili formalno obrazovanje stekla ga je u javnoj školi, odnosno na javnom univerzitetu u BiH (97,5% u 2016. i 97,6% u 2011/12.). Relativno nizak procenat ispitanika školovao se u privatnim ustanovama (1,2% u 2016. i 2011/12.). Takođe, nizak procenat ispitanika školovao se u inostranstvu – 0,5%. Ispitanici koji nisu završili školovanje – bilo da se radi o osnovnoj školi, srednjoj školi ili fakultetu – govore o različitim razlozima zbog kojih ga nisu završili. U 2016. godini ispitanici su najčešće navodili da je to bilo iz nekih drugih razloga: najčešće zbog braka ili bolesti. Od ostalih razloga navedenih u upitniku, dominiraju finansijski. Ti su razlozi najčešće navedeni u istraživanju iz 2011/12. godine. Činjenica da su navedeni razlozi, uz bolest ili invaliditet, najčešće navedeni uzroci nezavršenog školovanja ukazuje na nedovoljno ulaganje i brigu za obrazovanje mladih, posebno kada su u pitanju osobe sa invaliditetom. 5,6% ispitanika je izjavilo da je obnovilo godinu tokom školovanja i studiranja.

Ispitanici koji pripadaju romskim zajednicama (15,0%) su se značajno češće obnavljali od opšte populacije (5,8%) i mladih sa poteškoćama (6,7%). Navedeni rezultati mogli bi ukazivati na to da su postojeći obrazovni planovi i programi prilagođeni mogućnostima većine učenika, ali da nisu dovoljno prilagođeni učenicima koji pripadaju ranjivim grupama stanovništva. S obzirom na to koliko će im stečeno obrazovanje pomoći da se zaposle u budućnosti, većina ispitanika smatra da će to donekle biti olakšavajuća okolnost (43,3%). Ipak, relativno veliki broj mladih, otprilike 1/5, ne pokazuje takav optimizam. Nedostatak optimizma mogao bi biti jedno od objašnjenja za nezainteresovanost za završetak školovanja. Ispitanici koji pripadaju ranjivim grupama značajno češće daju odgovore „uopšte“ i „beznačajno“ u odnosu na ispitanike opšte populacije koji značajno češće daju odgovore „nešto“ i „u velikoj meri“.

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara BiH, Vijeće ministara BiH je na 24. sjednici, održanoj 28. januara 2021. godine, donijelo odluku o usvajanju dokumenta „Unapredjenje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u BiH – na osnovu zaključka iz rige (2021-2030)

Član 1.

(Predmet odluke)

(1) Ovom Odlukom usvaja se dokument „Unapređenje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i usavršavanja u BiH – na osnovu zaključaka iz Rige (2021.-2030.)“.

(2) Dokument „Unapređenje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i usavršavanja u BiH – na osnovu zaključaka iz Rige (2021-2030)“ je sastavni dio ove odluke.

Član 2.

(Sadržaj i primjena Odluke)

(1) Prioriteti i aktivnosti definisani ovim dokumentom zasnivaju se na pet ciljeva razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH, usklađenih sa zaključcima iz Rige dogovorenim na nivou država članica EU .

(2) Cilj prioriteta definisanih u dokumentu je da do 2030. godine nadležne prosvjetne vlasti u BiH ostvare punu implementaciju Zaključaka iz Rige, što će doprinijeti integraciji stručnog obrazovanja i usavršavanja u tzv. Evropski prostor stručnog obrazovanja i usavršavanja i ubrzati evropski put BiH.

(3) Dokument usvojen ovom Odlukom predstavlja desetogodišnji okvir djelovanja za sve institucije koje su, u skladu sa svojim nadležnostima, navedene kao nosioci aktivnosti za realizaciju utvrđenih prioriteta.

Informacije o visokom obrazovanju u BiH

Visoko obrazovanje u BiH regulisano je Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH. Ovim zakonom utvrđuju se: organizacija visokog obrazovanja u BiH, nadležnost nadležnih organa u ovoj oblasti, uspostavljanje tijela za provođenje zakona i međunarodnih obaveza BiH, te način osiguranja kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja. Zakonom su utvrđeni i osnovni principi i standardi za sticanje visokog obrazovanja u BiH, u skladu sa relevantnim odredbama Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (ETS br. 5, 1950.) i njenih protokola, tj. Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope o priznavanju i ocjeni kvaliteta privatnih visokoškolskih ustanova, Preporuka o pristupu visokom obrazovanju i Preporuka o istraživačkom zadatku univerziteta i druga relevantna načela međunarodno priznatih pravnih instrumenata čija država ugovornica je Bosna i Hercegovina, a u skladu sa Konvenicojm Vijeća Evrope / UNESCO-a o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u evropskom regionu (ETS br. 165, 1997).

Na osnovu Okvirnog zakona o visokom obrazovanju usaglašen je Zakon o visokom obrazovanju u RS, deset kantona u FBiHi Brčko Distriktu BiH, čime je BiH u potpunosti prešla na Bolonjski sistem obrazovanja.

Ključne preporuke za obrazovanje u BiH

Na Međunarodnoj konferenciji u Sarajevu raspravljano je o 10 ključnih preporuka iz OECD- ovog pregleda o evaluaciji i obrazovanju u BiH.

U Sarajevu je 12. maja 2022. godine održana međunarodna konferencija na kojoj je predstavljeno 10 ključnih preporuka iz Pregleda o evaluaciji i ocjenjivanju u obrazovanju u BiH Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), te neke od korisnih politika i praksi, detaljnije su razgovaralo o unapređenju kvaliteta evaluacije rada nastavnika u nastavi. Konferenciju je organizovao UNICEF i OECD u partnerstvu sa Ministarstvom civilnih poslova BiH i uz podršku Norveške ambasade u BiH.

Deset ključnih preporuka koje su istakli stručnjaci OECD-a su: Evaluacija kao funkcija podrške sticanju znanja; Provođenje eksternih standardiziranih testova za pouzdano mjerenje znanja i kompetencija učenika; Jasno utvrđivanje očekivanja nastavnika u pogledu promišljanja i razvoja nastavne prakse; Motivisanje i nagrađivanje efektivnih nastavnika; Priprema budućih nastavnika za zahtjeve nastavničkog posla; Definisanje i praćenje kvaliteta rada škole; Samovrednovanje škola u cilju unapređenja nastavnog procesa; Jačanje kapaciteta za podršku školama; Postavljanje ciljeva i planova za unapređenje obrazovanja u BiH; Kreiranje i pružanje uporedivih podataka o obrazovanju.

Problem ranog napuštanja školovanja u BiH

Zbog ustavnog uređenja zemlje, u BiH ne postoji jedinstvena obrazovna politika, odnosno ne postoji resorno ministarstvo obrazovanja na nivou cijele države. Trenutno u BiH imamo 14 obrazovnih politika koje su uglavnom autonomne. Svaki nivo vlasti (država, entitet, kanton, distrikt) uređuje svoju obrazovnu politiku. Kada je u pitanju obrazovanje na državnom nivou, ono je u nadležnosti Ministarstva civilnih poslova. Prema zakonskim obavezama, Ministarstvo prima i prosljeđuje međunarodne akte koji se odnose na obrazovanje i upućuje ih nižim nivoima vlasti na usvajanje. Zbog autonomnog rada svake jedinice od dostupnih podataka i načina izvođenja edukacije, nismo vidjeli mogućnost umrežavanja obrazovnih sistema u jedinstven, koji bi u konačnici biti efikasniji i svrsishodniji.

Prema Okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, član 4. kaže: svako dijete ima jednako pravo na pristup i jednake mogućnosti učešća u odgovarajućem obrazovanju, bez diskriminacije po bilo kom osnovu. Jednak pristup i jednake mogućnosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova i mogućnosti za sve, za početak i nastavak daljeg školovanja. Nadalje, u istom zakonu, prema članu 16, osnovno obrazovanje je obavezno za svu djecu. Obavezno obrazovanje počinje u kalendarskoj godini u kojoj dijete do 1. aprila navrši šest godina života i nastavlja se bez prekida u periodu koji ne može biti kraći od osam godina. Nadležne prosvjetne vlasti i škole u BiH dužne su najkasnije do juna 2004. godine stvoriti sve potrebne uslove za normalan polazak u osnovnu školu u trajanju od devet godina. Obavezno obrazovanje je besplatno. Za svu djecu omogućeno je besplatno osnovno obrazovanje. Član 17. navodi da je srednjoškolsko obrazovanje dostupno svima, u skladu sa uspjehom postignutim u osnovnoj školi, ličnim interesom i sposobnostima. Srednje obrazovanje u javnim ustanovama je besplatno u skladu sa zakonom.

Srednjoročni plan rada Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje 2020 – 2022 godine

U nacrtu Strateškog okvira, koji je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje, navedeno je da su od svih faktora koji povećavaju rizik od ekonomske neizvjesnosti, nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti, najznačajniji i najuticajniji je kvalitet obrazovanja.

Konstatovano je i da je kvalitetno obrazovanje najbolje sredstvo za obezbjeđivanje ekonomskog razvoja, prevenciju nejednakosti, siromaštva i socijalne uključenosti. Rano napuštanje školovanja, nizak stepen uključenosti djece u predškolski odgoj i obrazovanje, nedostupnost obrazovanja, nejednakost, loša postignuća učenika i obrazovanje koje nije povezano s tržištem rada i koje ne prati nove reformske procese rezultiraju slabo obrazovanim ljudima, koji su nekonkurentni na tržištu rada unutar BiH, ali i van nje. Važno je napomenuti da su ključne strategije u oblasti obrazovanja istekle krajem 2015. godine (Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH 2008-2015, Strategija učenja o poduzetništvu u obrazovnim sistemima u BiH za period 2012. -2015, Strategija razvoja srednjeg stručnog obrazovanja i obuke u BiH 2007-2013). Hitno usvajanje novih strategija doprinijet će nastavku rada na osiguravanju kompatibilnih obrazovnih politika na svim nivoima odlučivanja i boljoj korelaciji obrazovnih programa sa promjenama i potrebama tržišta rada u BiH.

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje usvojila je 2011. godine prvi Strateški plan Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH za period 2012-2016. godine, a nakon uvažavanja jasno definisanih potrebe za uspješnom i kvalitetnom provedbom reforme obrazovanja u BiH. Budući da Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ima sjedište u Mostaru, a područne jedinice u Sarajevu i Banjoj Luci, Strateško planiranje je važan dokument za praćenje aktivnosti na nivou ustanove, ali i svih odjela unutar ustanove. Cilj ovog srednjoročnog plana je uspostavljanje jasnih smjernica za dalji razvoj Agencije za period 2020-2022., na nivou srednjoročnih i specifičnih ciljeva, kako bi se što više doprinijelo unapređenju kvaliteta u obrazovanju i osigurati njegovu prepoznatljivost i mjerljivost na međunarodnom nivou.

Fondacija za mobilnost studenata i nastavnika FBiH – FMON

Ciljevi i aktivnosti Fondacije

Osnovni cilj Fondacije je podrška implementaciji međunarodne akademske i studentske mobilnosti i programa razmjene, podsticanje i stimulisanje mobilnosti studenata i nastavnika, razvoj i unapređenje oblasti visokog obrazovanja. Organ upravljanja Fondacije je Upravni odbor. Upravni odbor se sastoji od predsjednika i dva člana.

Imovina Fondacije sastoji se od:

sredstva koja Osnivač izdvaja iz Budžeta FBiH i drugih nivoa vlasti, sredstva dobijena iz multilateralnih ili bilateralnih programa podrške; dobrovoljni prilozi i pokloni fizičkih i pravnih lica; prihodi od kamata, dividendi, kapitalnih dobitaka, zakupnina, tantijema i sličnih pasivnih prihoda; drugi prihodi stečeni u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama i Statutom Fondacije.

Javni poziv za su/finansiranje projekata mobilnosti studenata i nastavnika javnih visokoškolskih ustanova sa prebivalištem na teritoriji FBiH za učešće na domaćim ili međunarodnim konferencijama/kongresima/naučnim skupovima

Sredstva za sufinansiranje projekta podrške mobilnosti studenata i nastavnika javnih univerziteta za učešće na domaćim i međunarodnim konferencijama, kongresima i naučnim skupovima bit će izdvojena iz budžeta Fondacije, odobrenog od strane Vlade FBiH za 2022.

Selekcija projekata će se vršiti u sljedeće svrhe:

  • Podrška projektima mobilnosti studenata i nastavnika javnih visokoškolskih ustanova u FBiH za učešće na domaćim i međunarodnim konferencijama/kongresima/znanstvenim skupovima.

Više od 15.000 studenata iz BiH otišlo je na studij u inostranstvo

Ovo su podaci za akademsku 2019/2020. godine, koji je za Moju BiH pripremila platforma Erudera.

Studenti iz BiH, tačnije njih 15.095, odlučili su se u školskoj 2019/2020. da pohađaju visoko obrazovanje van domovine, a Erudera nam otkriva koje su zemlje odabrali za studiranje. Prema zvaničnim podacima, bosanskohercegovački studenti su u pomenutoj akademskoj godini upisali fakultete u 30 zemalja, ali ih je najviše u:

  • Srbija – 6.073 učenika
  • Austrija – 2.904 učenika
  • Hrvatska – 2.521 student
  • Slovenija – 866 učenika
  • Njemačka – 816 učenika
  • Turska – 430 učenika
  • Sjedinjene Američke Države – 305 učenika
  • Saudijska Arabija – 109 učenika
  • Češka – 99 učenika
  • Italija – 92 učenika.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA