Upravljanje
Bosna i Hercegovina ima složenu ustavnu strukturu definiranu Dejtonskim mirovnim sporazumom (1995). Zemlja se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine, koja je dalje podijeljena na 10 kantona sa značajnom autonomijom, i Republike Srpske, sa Brčko distriktom Bosne i Hercegovine kao zasebnom administrativnom jedinicom. Nadležnosti u oblastima socijalne inkluzije, obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i socijalne zaštite uglavnom su na nivou entiteta (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska), dok su u Federaciji Bosne i Hercegovine dodatno decentralizirane na kantonalni nivo. Na državnom nivou u Bosni i Hercegovini postoji samo koordinacija i ograničena nadležnost, bez jedinstvenog ministarstva za socijalnu inkluziju.
Ključni akteri u kreiranju politika
Ne postoji ministarstvo na državnom nivou koje je posebno nadležno za socijalnu inkluziju mladih. Ključnu Koordinacioni ulogu ima Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, posebno Odjel za obrazovanje, mobilnost i omladinu, koji koordinira pitanja mladih, uključujući socijalnu inkluziju, i radi na razvoju politika kao što je Plan implementacije za Garanciju za mlade u Bosni i Hercegovini.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine bavi se zaštitom prava ugroženih skupina (uključujući mlade iz marginaliziranih zajednica, npr. Rome), koordinira akcije protiv diskriminacije i podržava programe inkluzije (npr. Akcioni plan za socijalnu inkluziju Roma 2026–2030). Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine (stalno tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine) analizira socio-ekonomske trendove, koordinira razvojne politike i ima ulogu u praćenju socijalne inkluzije.
Na nivou entiteta:
U Federaciji Bosne i Hercegovine: Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (nadležno za socijalnu zaštitu i inkluziju) i Federalno ministarstvo kulture i sporta (koje predlaže strategije za mlade, npr. Prijedlog za omladinsku strategiju Federacije Bosne i Hercegovine 2025–2034).
U Republici Srpskoj: Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske (Odjel za socijalnu, porodičnu i dječju zaštitu) i Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske (nadležno za omladinsku politiku).
U Brčko distriktu Bosne i Hercegovine: Relevantno Odjel za stručne i administrativne poslove.
Nevladini akteri: Organizacije civilnog društva (npr. PRONI Centar za razvoj mladih, Institut za razvoj mladih KULT, omladinske mreže poput omladinskog savjeta Republike Srpske) igraju ključnu ulogu, sudjelujući u konzultacijama, predlažući inicijative i provodeći programe koje podržavaju EU, UNDP, UNICEF i Vijeće Europe.
Predstavnici mladih (putem Komisije za koordinaciju pitanja mladih Bosne i Hercegovine, koja uključuje i nevladin sektor) daju mišljenja o politikama. Međunarodni partneri (EU, UNDP, UNICEF, ILO) pružaju tehničku podršku i financiranje za razvoj strategija socijalne inkluzije (npr. Strategije socijalne uključenosti Republike Srpske 2021–2027).
Opća raspodjela kompetencija između državnog, entitetskog i lokalnog/regionalnog nivoa Socijalna inkluzija (uključujući mlade) nije isključiva nadležnost državnog nivoa Bosne i Hercegovine, već je u najvećoj mjeri decentralizirana na entitete. Državna razina (Vijeće ministara Bosne i Hercegovine) ima ulogu koordinacije, usklađivanja sa standardima Europske unije i međunarodnim obavezama (npr. ljudska prava, okvir ciljeva održivog razvoja – SDG), te pruža podršku programima putem ministarstava kao što su Ministarstvo civilnih poslova i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Entiteti (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska) te Brčko distrikt usvajaju vlastite strategije socijalne inkluzije (2021–2027), zakone o socijalnoj zaštiti, zapošljavanju i obrazovanju, te ih provode.
U Federaciji Bosne i Hercegovine značajan dio nadležnosti (npr. socijalna zaštita, obrazovanje, zdravstvo) podijeljen je s kantonima, koji imaju vlastite vlade i budžete za lokalne programe inkluzije. Lokalne vlasti (općine) nadležne su za direktnu provedbu usluga (npr. centri za socijalni rad, omladinski centri). Ovakva fragmentacija otežava postojanje jedinstvene državne politike, ali istovremeno omogućava prilagođavanje lokalnim potrebama.
Međusektorska suradnja
Međusektorska suradnja u Bosni i Hercegovini postoji, ali je često ad hoc i fragmentirana, bez jedinstvenog centraliziranog mehanizma za nadzor nad socijalnom inkluzijom mladih. Suradnja se potiče kroz međuresorne radne skupine na entitetskom nivou (npr. u Federaciji Bosne i Hercegovine za izradu strategije za mlade), u kojima surađuju ministarstva obrazovanja, zdravstva, rada i pitanja mladih.
Projekti se često oslanjaju na podršku donatora (npr. UN, EU, UNICEF) kako bi ojačali međusektorske veze, posebno za inkluziju Roma, pristup obrazovanju i zapošljavanje mladih. Akcioni plan za rodnu ravnopravnost (GAP Bosna i Hercegovina 2023–2027) promovira multisektorsku koordinaciju u oblasti obrazovanja, rada, zdravstva i socijalne zaštite, uključujući mlade i ugrožene populacije.