Strateški okvir

Strategije relevantne za razvoj poduzetničkih kompetencija u BiH su:

Uloga sveučilišta u BiH u stvaranju poduzetničkog okruženja i ambijenta za potporu inovacijama donedavno je bila potpuno marginalna, dok je posljednjih godina prisutan pozitivan tok. Reforma obrazovanja i inicijative u regiji jugoistočne Europe (ERI SEE, 2011) je relevantan dokument u BiH, čije su najvažnije determinante reforma obrazovanja, potpora inovacijama i transfer poduzetničkog znanja za promociju razvoja i transfera inovacija sa ekonomskih sveučilišta. Strateški dokument koji je uslijedio nakon 9. konferencije ministara obrazovanja EU, održane 2006. godine, naslovljen je „Pakt za obrazovanje na zapadnom Balkanu“.

Formalno učenje

Sektor formalnog obrazovanja u BiH je odraz državnog uređenja, definiranog Ustavom BiH, ustavima entiteta, županija i Statutom BD, koji zakonski definiraju nadležnosti u području obrazovanja.

RS ima centraliziranu vladu i jedno ministarstvo obrazovanja. FBiH ima decentraliziranu vlast i sastoji se od deset županija, pri čemu svaka županija ima svoje ministarstvo obrazovanja. Postoji i Ministarstvo obrazovanja FBiH, ali ovo ministarstvo ima samo koordinirajuću ulogu. BD također ima vladu sa resorima. Jedno od ovih odjela je Odjel za obrazovanje. S tim u vezi, u BiH postoji dvanaest nadležnih obrazovnih institucija. Ministarstvo prosvjete i kulture RS, deset županijskih ministarstava obrazovanja u FBiH i Odjel za obrazovanje Vlade BD. Postoje i dva ministarstva sa koordinirajućom ulogom. Ministarstvo obrazovanja i znanosti FBiH koordinira aktivnosti unutar FBiH.

Ministarstvo civilnih poslova BiH nadležno je za izvršavanje zadataka i obavljanje poslova koji su u nadležnosti BiH, a odnose se na definiranje osnovnih principa, koordinaciju aktivnosti i usaglašavanje planova entitetskih vlasti i definiranje strategije na međunarodnoj razini, uključujući obrazovanje.

Na razini BiH osnovani su Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja i Agencija za podškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH. Osnovani su Konferencija ministara obrazovanja u BiH i Vijeće za opće obrazovanje u BiH kao tijela za koordinaciju sektora obrazovanja. Uspostavljena je i Rektorska konferencija BiH koja utvrđuje i zastupa zajedničke interese sveučilišta u BiH, ostvaruje suradnju sa institucijama u oblasti obrazovanja u BiH i djeluje kao savjetodavno tijelo za provođenje reforme visokog obrazovanja.

Rad na definisanju prioriteta za integraciju poduzetničkog učenja i poduzetničkih ključnih kompetencija u obrazovne sisteme u BiH zahtijevao je značajne napore u analizi postignutog napretka, mogućnosti i najboljih europskih praksi u ovoj oblasti. U tom cilju, Europska fondacija za obuku (ETF) je u suradnji sa Ministarstvom civilnih poslova BiH u 2018. godini podržala Fokus skupinu koja je imala zadatak da utvrdi kako napodovati u razvoju poduzetničkih i digitalnih kompetencija. U raspravi je sudjelovao širok spektar sudionika, uključujući Ministarstvo civilnih poslova BiH, sve relevantne obrazovne vlasti, pedagoške zavode, Agenciju za podškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, podstavnike obrazovnih institucija i nastavnike, što je rezultiralo strateškim dokumentom pod nazivom Prioriteti u integraciji poduzetničkih i digitalnih ključnih kompetencija u obrazovne sisteme u BiH (2019. – 2030.). Strateški dokument je poslužio kao osnova za izradu Prioriteta za integraciju poduzetničkog učenja i poduzetničkih ključnih kompetencija u obrazovne sustave u BiH (2021-2030), koji je razvijen uz potporu strateškog projekta Europske fondacije za usavršavanje (ETF) o poduzetništvu i poduzetničkim vještinama za potporu BiH u definiranju sljedećih koraka za promoviranje ključnih kompetencija (poduzetničkih i digitalnih). Projekt je implementirao ETF u suradnji sa Ministarstvom civilnih poslova BiH i nadležnim obrazovnim vlastima u BiH u razdoblju od veljače 2018. do rujna 2019. godine.

BiH, kao potencijalni kandidat za pristupanje EU, usvojila je koncept cjeloživotnog učenja zasnovanog na razvoju ključnih kompetencija. Agencija za podškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH identificirala je deset ključnih kompetencija za BiH koje treba razvijati kroz sve razrede i podmete u osnovnoj i srednjoj školi, dodajući još dvije kompetencije na osam već razvijenih kroz Europski referentni okvir (kreativno-produktivne i tjelesno-zdravstvene kompetencije). Na osnovu ključnih nadležnosti, analize postojećih nastavnih planova i programa u BiH, kao i analize nastavnih planova i programa u regionu, EU i šire, Agencija je, u uskoj suradnji sa nadležnim obrazovnim vlastima, izradila Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa definiranih na osnovu ishoda učenja, koje se sastoji od od osam obrazovnih oblasti. Pokazatelji se određuju u skladu sa razvojnim uzrastom djeteta na kraju devetogodišnjeg školovanja (uzrast 14/15 godina) i na kraju srednjeg obrazovanja (uzrast 18/19 godina). Poseban naglasak na poduzetničkoj kompetenciji sadržan je u Zajedničkim jezgrom nastavnih planova i programa definiranih ishodima učenja za međupredmetnu oblast, koja ima komponentu poduzetništva, a za koju su definirani ishodi učenja sa odgovarajućim indikatorima za određeni uzrast. Ostvaren je značajan napodak u razvoju poduzetničkog učenja i integraciji poduzetničkih kompetencija. Tome je posebno doprinijela „Strategija učenja o poduzetništvu u obrazovnim sustavima u BiH 2012-2015 sa Akcijskim planom“ („Službeni glasnik BiH“, br. 31/12), pripremljena u okviru EU projekta IPA 2007 „Poduzetničko učenje u obrazovnim sustavima u BiH”. Strategija je obuhvatila sve nivoe formalnog obrazovanja – osnovno, srednje i visoko, kao i neformalno obrazovanje. Identificirala je šest strateških prioriteta:

  1. uspostavljanje partnerstava za poduzetničko učenje;
  2. podizanje svijesti o poduzetničkom učenju na svim razinama;
  3. promoviranje poduzetničkog učenja u osnovnom i srednjem obrazovanju (formalno obrazovanje – pristup zasnovan na ključnim kompetencijama);
  4. promoviranje poduzetničkog učenja u visokom obrazovanju;
  5. promoviranje poduzetničkog učenja u obrazovanju odraslih i neformalnom obrazovanju.
  6. Provedba i praćenje strategije.

Entiteti, županije i BD su u svojim strateškim dokumentima istakli poduzetničko učenje i poduzetničku kompetenciju, prema nadležnostima i odgovornostima za obrazovanje i potporu malim i srednjim poduzećima. Poduzetničko učenje u RS je jedan od sveprisutnih ciljeva u Strategiji razvoja obrazovanja 2016-2021. Osim toga, zbog značajnog broja samozaposlenih u BiH (prema Anketi o radnoj snazi iz 2018. koju je provela Agencija za statistiku BiH, 17,1% svih zaposlenih u 2018. godini u BiH je samozaposleno, dok je u 2016. godini udio samozaposlenih u ukupnoj zaposlenosti u BiH bio 21,1%), više pažnje bi se moglo posvetiti promovisanju poduzetništva u strategijama zapošljavanja. Ovo bi također trebalo da uključuje pristup poduzetničkoj obuci za osobe sa posebnim potrebama. Provedba Strategije učenja o poduzetništvu u obrazovnim sustavima u BiH 2012-2015 ocijenjena je akcijskim planom, a Vijeće ministara BiH je u listopadu 2016. godine usvojilo zaključke u kojima se navodi da je postignut napodak u integraciji poduzetništva u obrazovne sustave BiH, ali da su potrebni dalji koraci za unaprjeđenje obrazovanja u tom pogledu. Evaluacijom Strategije zaključeno je da su identificirani strateški prioriteti i dalje relevantni.

Strategija obrazovanja RS 2016-2020 (Ministarstvo prosvjete i kulture RS, 2016) i Omladinska politika RS 2016-2020 (Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS, 2016) prepoznali su značaj reforme formalnog obrazovanja u području poduzetničkog obrazovanja učenika, ali i potrebu za unaprjeđenjem kvalitete neformalnog obrazovanja i samostalnog rada učenika u neformalnom obrazovanju.

Neformalno i informalno učenje 

Za sektor neformalnog obrazovanja, Ministarstvo civilnih poslova BiH, entitetska i županijska ministarstva i odjeli u Vladi BD podijeljeni su na različite dijelove zbog nevladinog sektora (NVO) i mladih.

U oblasti prenatalnog obrazovanja postoji nekoliko dostupnih programa neformalnog obrazovanja, uključujući broj prenatalnog obrazovanja i godine. Pohađanje podakademskih akademija je na najvišem nivou organizacije i sustavatizacije. Ove akademije obično imaju neformalne obrazovne institucije ili razvijene i završene projekte međunarodnih fondacija. Mladi studenti su skloni informiranju novih informacija – komunikacija uz unaprjeđenje i korištenje manifestacija na društvenim medijima.

Osim Strategije obrazovanja RS 2016-2020 i Omladinske politike 2016-2020, ne postoje dokumenti i strategije koje upućuju na promjenu neformalnog obrazovanja i neformalnog obrazovanja mladih, posebice kada imate primarnu komponentu.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA