Mladi kao birači
Dobna granica za glasanje na izborima institucija predstavničke demokracije u zemlji na svim razinama:
Kako je navedeno u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, član 1.4: (1) Svaki građanin Bosne i Hercegovine koji je navršio osamnaest (18) godina ima pravo glasa i da bude biran prema ovom zakonu. (2) Da bi ostvario pravo glasa, državljanin Bosne i Hercegovine mora biti upisan u Centralni birački registar, u skladu sa Zakonom.
Ako postoje planovi za snižavanje dobne granice za glasovanje, ili ako je ona nedavno smanjena (tj. nakon 2000. godine), molimo vas da ovdje detaljnije objasnite.
Nije bilo nedavnih reformi niti predloženih prijedloga za smanjenje starosne granice za glasovanje ispod 18 godina.
Bilo kakve posebne odredbe za mlade u izbornom zakonu i/ili pravilima.
Ne postoje posebne odredbe u zakonu koje olakšavaju biračka prava za određene mlade skupine, poput maloljetnih prestupnika ili onih koji obavljaju vojnu/socijalnu službu.
Izlaznost mladih na posljednjim nacionalnim/saveznim, regionalnim, lokalnim i europskim parlamentarnim izborima i usporedite je sa ukupnom izlaznošću stanovništva:
Izlaznost birača na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini 2024. godine iznosila je 48,14%. Prema istraživanju Instituta za razvoj mladih KULT prema izlaznosti mladih na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini 2024. godine, mladi su činili 15,84 % ukupnog biračkog tijela. Iako je broj mladih kandidata na izborima opao sa 7.398 u 2020. na 5.580 u 2024., njihova efikasnost je porasla.
Mladi kao politički predstavnici
Mladi kao članovi političkih stranaka, uključujući bilo kakve zakone na najvišoj razini o omladinskim ograncima stranaka gdje postoje:
Bosna i Hercegovina ima višestranački sustav, s brojnim strankama u kojima jedna stranka često nema šansu da samostalno dođe na vlast, pa stranke moraju surađivati kako bi formirale koalicione vlade. Svaka etnička zajednica ima svoju dominantnu političku stranku, a sve glavne političke stranke imaju omladinski ogranak, iako ne postoje posebne zakonske odredbe koje regulira njihovu ulogu.
Mladi kao kandidati na saveznim/nacionalnim, regionalnim, lokalnim i europskim izborima radi osvajanja mjesta u predstavničkoj skupštini ili na izabranoj javnoj funkciji (npr. gradonačelnik, šef regionalne vlade, šef države):
Formalno pravo mladih kao političkih predstavnika u jednodomnom parlamentu uključuje dob za kandidaturu od 18 godina. Ne postoji kvota mjesta rezerviranih za mlade, niti su postojeće odredbe usmjerene na olakšavanje kandidature mladih za političke kandidate.
Da bi se registrirali kao kandidati, neovisni kandidati ili političke stranke moraju prikupiti 3.000 potpisa birača za funkcije na državnoj razini (npr. Predsjedništvo BiH i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH).
Za funkcije na nižim razinama vlasti (entitetskoj, kantonalnoj i lokalnoj), potrebno je prikupiti 2.000 ili 500 potpisa, u ovisnosti od izborne jedinice.
Za općinska vijeća i načelnike općina u jedinicama sa više od 10.000 registriranih birača, potrebno je 200 potpisa podrške, dok je u općinama sa 10.000 ili manje birača dovoljno 100 potpisa.
Mladi kao izabrani predstavnici (tj. izabrani u predstavničkoj skupštini)
Zastupljenost mladih u predstavničkim tijelima Bosne i Hercegovine ostaje niska, pri čemu mladi (definirani kao oni mlađi od 30 godina) zauzimaju mali dio izabranih pozicija usprkos naporima da se potakne njihovo učešće.
Na lokalnim izborima 2024., 340 mladih kandidata osvojilo je mandate u općinskim/gradskim vijećima i skupštinama, što predstavlja bolju stopu uspjeha od 6,09% u poređenju sa 5,75% (425 mandata) u 2020. godini, prema istraživanju Instituta za razvoj mladih KULT. Od njih, 17 su bili alumni Instituta “Uči, misli i djeluj!” programa obuke političkih lidera (UMIDp), ističući vrijednost ciljanog obrazovanja i podrške u unaprjeđenju izbornog uspjeha mladih.
Rodne razlike i dalje postoje među mladim kandidatima i pobjednicima. Podaci Centralnog izbornog povjerenstva za lokalne izbore 2024. pokazuju više mladih žena na izbornim listama (11,75%) nego mladih muškaraca (9,63 %), što je razlika od oko 2 %. Međutim, mladi muškarci su dobili otprilike 3 % više mandata od mladih žena.
Ranije procjene ukazuju na trajnu nedovoljnu zastupljenost. Studija iz 2018. godine koju je proveo PRONI Centar za razvoj mladih pokazala je da mladi zauzimaju samo 27 mjesta od 615 u istraživanim predstavničkim tijelima na različitim razinama vlasti.
Iako se apsolutni broj izabranih mladih smanjio od 2020. do 2024. godine zbog manjeg broja mladih kandidata ukupno (sa 7.398 na 5.580), njihova viša stopa pobjeda ukazuje na rastuće samopouzdanje birača i bolju pripremu među kandidatima. Inicijative poput političkih trening programa igraju ključnu ulogu u ovom pozitivnom trendu, iako sistemske prepreke i dalje ograničavaju širu uključenost mladih u izabrane funkcije.