Na državnoj razini u Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstvena politika za mlade, zakon o mladima niti nacionalni omladinski savjet ili drugo reprezentativno tijelo mladih. S obzirom na to da su nadležnosti za pitanja mladih uglavnom na razini entiteta, kantona i Brčko distrikta, postoje različiti oblici učešća mladih koji se najčešće ostvaruju putem omladinskih savjeta, kroz sastanke s nadležnim ministarstvima te učešće u radnim skupinama vlada i drugim tijelima formiranim za izradu i usvajanje propisa koji se odnose na mlade.
Formalni mehanizmi konzultacija
Ne postoji jedinstveni nacionalni zakon niti omladinska politika zbog ustavne strukture Bosne i Hercegovine. Svaki od tri administrativna nivoa, Republika Srpska, Federacija Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikt, ima svoj vlastiti zakon o mladima (Zakon o mladima Brčko distrikta, Zakon o mladima Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o omladinskom organiziranju Republike Srpske), koji zakonski nalaže učešće mladih u kreiranju politika putem omladinskih vijeća i povjerenstava.
Procesi konzultacija sa mladima su institucionalizirani na razini:
- lokalnih zajednica/općina, kroz omladinska povjerenstva i lokalne omladinske savjete.
- kantona (u Federaciji Bosne i Hercegovine), putem kantonalnih vijeća mladih.
- entiteta, preko Republike Srpske i Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine.
- koordinacijskog tijela na državnoj razini, Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u Bosni i Hercegovini, iako ovo tijelo u praksi ne funkcionira od 2016. godine.
U Bosni i Hercegovini, učešće mladih u procesima donošenja odluka odvija se prvenstveno kroz formalne i neformalne mehanizme, odražavajući decentraliziranu strukturu vlasti i oslanjanje na zakone o mladima na razini entiteta.
Omladinska vijeća na entitetskoj i lokalnoj razini predstavljaju glavne kanale učešća, provodeći konzultacije i surađujući s nadležnim ministarstvima i institucijama vlasti na politikama za mlade, inicijativama zapošljavanja poput Garancije za mlade, te lokalnim strategijama. Vijeće mladih Federacije Bosne i Hercegovine i Omladinski savjet Republike Srpske aktivno potiču dijalog s institucijama kako bi zastupali interese mladih, u skladu s relevantnim zakonima o mladima.
Predstavnici mladih povremeno sudjeluju u formalnim radnim skupinama, poput onih za izradu akcionih planova ili strategija, kao i u savjetodavnim tijelima poput Savjeta za mlade Republike Srpske, koji uključuje i predstavnike vlasti.
Dodatno, nevladine organizacije, međunarodni partneri (npr. Delegacija EU, UNICEF, UNFPA i projekti Vijeća za regionalnu suradnju) te inicijative poput platforme „Dijalog za budućnost“ organiziraju radionice, obuke, forume i javne događaje kako bi omogućili doprinos mladih u temama od obrazovanja i zapošljavanja do izgradnje mira i europskih integracija. Noviji primjeri uključuju Savjetodavni odbor EU za mlade uspostavljen krajem 2025. godine i regionalne omladinske laboratorije koje promoviraju strukturirani dijalog.
Ovi mehanizmi, iako fragmentirani zbog nepostojanja sveobuhvatne strategije za mlade na državnom nivou, omogućavaju različite stupnjeve utjecaja, pri čemu vijeća mladih predstavljaju najinstitucionaliziraniji oblik učešća.
Iako je konzultiranje mladih zakonski propisano, njegova primjena je neujednačena. Neka vijeća mladih održavaju redovne sastanke, dok se drugi sastaju povremeno ili adhoc, u ovisnosti od lokalnih kapaciteta i nivoa angažmana.
Akteri
Vijeća mladih, formalno uspostavljeni na općinskom, kantonalnom i entitetskom nivou, te vijeća učenika i studentske organizacije u školama i univerzitetima (kako je opisano u odjeljku 5.3), čine ključne aktere koji se međusobno povezuju unutar ovih struktura. Nevladine omladinske organizacije i neformalne skupine također sudjeluju u konzultacijama, zagovaranju politika i implementaciji projekta.
Zakoni o mladima predviđaju i zastupljenost mladih s manje mogućnosti.
Nekoliko regionalnih i međunarodnih inicijativa aktivno se fokusira na uključivanje mladih iz ruralnih područja, marginaliziranih zajednica ili etnički raznolikih sredina, nastojeći odgovoriti na nedostatke u sistematskom pristupu i obuhvatu.
Savjetodavni odbor mladih Delegacije EU, uspostavljen krajem 2025. godine, okuplja 15 raznolikih mladih lidera, uključujući i perspektive društveno i geografski manje vidljivih zajednica.
Projekt Međunarodne organizacije za migracije (IOM) „Uključivanje mladih u okolišno i socio-ekonomski održive inicijative“ usmjeren je na periferne i rizične zajednice, osnažujući mlade iz ruralnih područja (s posebnim naglaskom na žene i djevojke) kroz ekološke i zajednički vođene pilot aktivnosti u mjestima poput Bihaća, Jablanice i Bijeljine.
Projekt „Moja budućnost“ organizacije Helvetas obnavlja ekonomske mreže u ruralnoj Hercegovini, stvarajući prilike za mlade u nerazvijenim područjima.
Inicijative poput onih koje provodi Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR Bosna i Hercegovina) promoviraju pomirenje i inkluziju među mladima iz etnički podijeljenih ili izoliranih zajednica.
Kada je riječ o javnim institucijama, Federalno ministarstvo kulture i sporta predvodi omladinsku politiku u Federaciji Bosne i Hercegovine, Ministarstvo obitelji, omladine i sporta pokriva pitanja mladih u Republici Srpskoj, dok je Odjel za stručne i administrativne poslove Vlade Brčko distrikta nadležno za pitanja mladih u Brčko distriktu.
Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u Bosni i Hercegovini nominalno djeluje kao koordinacijsko tijelo na državnoj razini za omladinsku politiku, dok u oba entiteta postoje i parlamentarna tijela, poput povjerenstava domova naroda za mlade, obrazovanje i kulturu.
Ostali relevantni akteri uključuju međunarodne organizacije kao što su Europska unija (EU), Vijeće Europe i Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE); nevladine organizacije poput PRONI Centra za omladinski razvoj, Instituta za razvoj mladih KULT i Omladinskog komunikacijskog centra (OKC); kao i strane razvojne agencije koje podržavaju omladinske savjetodavne skupine i obuke za zagovaranje, uključujući Švicarsku agenciju za razvoj i suradnju (SDC), Njemačku agenciju za međunarodnu suradnju (GIZ), Švedsku agenciju za međunarodni razvoj (SIDA) i Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID).
Informacije o obimu učešća mladih
Institucije vlasti rijetko objavljuju podatke o učešću mladih, te se procjene uglavnom zasnivaju na izvještajima relevantnih aktera i vanjskim analizama, a ne na centraliziranim statistikama. Razine angažmana značajno variraju. Dok pojedine općine pokazuju visoku razinu učešća mladih, druge su gotovo neaktivne zbog nedostatka resursa ili koordinacije.
Rezultati
Omladinska vijeća i organizacije doprinose izradi nacrta zakona, omladinskih strategija, okvira za financiranje, obrazovanja zasnovanog na pravima te planiranja razvoja lokalnih zajednica.
Iako se doprinos mladih uzima u obzir, on nema obavezujući karakter, te konačne odluke donose nadležne institucije. Neke reforme na entitetskoj razini uvažile su prijedloge omladinskih organizacija.
Postoji vrlo malo formalnog javnog izvještavanja o tome na koji način se prijedlozi mladih integrirani u politike. Povratne informacije se najčešće pružaju kroz nevladine organizacije ili sastanke vijeća mladih, umjesto kroz javno dostupna izvješća.
Velike inicijative za dijalog ili debatu između javnih institucija i mladih
Obuka Vijeća Europe o učešću mladih (50/50 trening – jačanje suradnje i partnerstva za učešće mladih i omladinske politike u Bosni i Hercegovini), održana od 9. do 13. svibnja 2022. godine u Europskom omladinskom centru u Budimpešti, predstavljala je radionicu za izgradnju kapaciteta usmjerenu na unaprjeđenje kompetencija sudionika za omogućavanje učešća mladih u procesima donošenja odluka u kontekstu izrade i implementacije omladinskih politika u Bosni i Hercegovini (na različitim razinama), u skladu sa standardima, principima i vrijednostima Vijeća Europe.
Projekti Omladinskog komunikacijskog centra (OKC) omogućavaju uspostavljanje zagovaračkih mreža širom srednjih škola u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, što rezultira kampanjama koje vode mladi, usmjerenim na pristup obrazovanju i etničku inkluziju.
Širi doprinos daju i aktivnosti mreže omladinskih klubova PRONI te platforme poput Europe House Sarajevo, koje organiziraju debate, kulturni dijalog i omladinske forume uz učešće institucija vlasti i predstavnika Europske unije.