Postojanje nacionalne strategije
Posljednji sveobuhvatni strateški dokument usvojen na Vijeću ministara BiH iz oblasti kulturne politike je Strategija kulturne politike BiH iz 2008. godine.
Akcioni plan za provođenje Strategije kulturne politike u BiH (nedostupan online) donesen je 2011. godine i odnosio se na period 2011 – 2014. Rok mu je potom – zbog prakse nedonošenja strategija na nivou BiH pa tako ni strategija razvoja kulture – produžen, pa je tako nastao Akcioni plan za provođenje Strategije kulturne politike u BiH s produženim rokom za period 2017 – 2018. godine. U relevantnim akcionim planovima naznačeni su ciljevi, aktivnosti i mjere za provođenje Strategije kulturne politike BiH i na nivou gradova. Strateški okvir za BiH donesen je u avgustu 2015. godine. Uzima u obzir važeće strateške dokumente usvojene od strane Vijeća ministara BiH i obaveze po osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i Europske unije (EU). Strateški okvir za BiH služi kao okvir za srednjoročne i godišnje planove Vijeća ministara BiH. U njemu se navodi 14 strateških ciljeva, među kojima i strateški cilj br. 5: „Unaprijediti kulturu i kreativni sektor“.
Niti jedan od navedenih dokumenata jasno ne naglašava, odnosno ne ističe, društvenu kategoriju mladi.
Na nivou države BiH donesena su tri zakona koji pokrivaju oblast kulture. Određen broj zakona su donijeli RS, FBiH i kantoni, međutim niti jedan od tih zakona nije fokusiran direktno na mlade i promociju kreativnosti i kulture među mladim ljudima.
Kada je u pitanju RS, 2023. godine je usvojena Omladinska politika za period 2023-2027. U izradi ovog dokumenta u radnim grupama učestvovalo je 70 predstavnika resorno nadležnih institucija, te javnih ustanova, udruženja građana i omladinski organizacija i stručnjaka za oblasti koje su značajne za unapređenje položaja mladih, a izradi je prethodilo sveobuhvatno istraživanje tokom 2021. godine. Proces izrade dokumenta je tehnički podržan i putem projekta EU4CS (EU for Civil Society), te projekta “Program zadržavanja mladih u BiH – Opšta mobilizacija”, koji sprovode Udruženje građana Nešto Više i PRONI uz potporu Europske unije u BiH, kao i od strane Međunarodne organizacije za migracije (IOM). U istoj se navodi kao jedan od glavnih strateških ciljeva težnja stvaranju kontinuiteta u pružanju podrške izvrsnosti i stvaralaštvu mladih u RS-u, kao i širenju takve orjentacije na sve oblasti u kojima mladi uče, rade i stvaraju. Isti uključuje:
- Potporu razvoju mladih talenata i izvrsne omladine
- Potporu istraživačko-razvojnom radu
- Potporu inovativnosti i kreativnosti mladih
- Promocija izvrsnosti i stvaralaštva mladih
Djelokrug i sadržaj
Ciljevi Strategije kulturne politike u BiH se, prema metodologiji (strukturalne) kulturološke analize, usredsređuju, prije svega, na sljedeće teme: historija, pojam i određenje kulture, kulturna legislativa, instrumenti kulturne politike, animacija kulture i kulturna politika, kulturni pluralizam i međunarodna kulturna saradnja, kulturna politika, europske integracije i europski kulturni identitet, kulturna politika u multikulturnim društvima, kulturna politika i ekonomika kulture, kulturna politika i sponzorisanje kulture, kulturna politika i marketing u kulturi, kulturna politika i kulturni razvoj.
Primarni (okvirni) ciljevi Strategije su sadržani u uvođenju kulturnog modela (kulturne politike) koji:
- potiče rast općeg nivoa građanske samoodgovornosti za stanje i zbivanja u društvu;
- povećava resursne statuse, jača poslovnu konkurentnost i bogati opći imidž BiH i svih njenih socijalnih i ekonomskih agregata;
- povećava opći humani kapacitet zajednice (socijalna inovativnost) i jača njenu sposobnost da stalno postavlja nove ciljeve, da ih uspješno realizira i da se kontinuirano, otvoreno i kritički oblikuje u domenu visokopozicioniranih (kulturnih i drugih) ciljeva/izazova;
- podiže opći nivo kulturne kreativnosti (inteligibilnosti) u zajednici;
- osigurava poštivanje načela Europske kulturne konvencije (i ostalih dokumenata koji definiraju Europu kao kulturnu cjelinu), unoseći adekvatan nivo funkcionalne podudarnosti (kompatibilnosti) s kulturnim modelima koji dominiraju u drugim europskim zemljama; podiže opći nivo kulture življenja.
Kao primarni (posebni) ciljevi strategije izdvajaju se:
- poseban (strateški) poticaj zaštiti, rekonstruiranju, restauriranju, rekultiviranje i multisektorskom promoviranju prirodnog, spomeničkog i graditeljskog naslijeđa u BiH;
- poseban (strateški) poticaj obrazovanju (kao odgovor na izazove postindustrijskog društva);
- poseban (strateški) poticaj nauci kao odgovor također na izazove postindustrijskog društva;
- poseban (strateški) poticaj regionalnoj suradnji u kulturi kao fundamentalnom principu opstojnosti i kreativne vitalnosti bosanskohercegovačke kulture.
Tijelo odgovorno za provedbu strategije
U Strategiji iz 2011. godine ne postoje jasno navedene nadležnosti institucija za njeno provođenje. Nadležnosti za ovu oblast raspoređene su po entitetima i Brčko distriktu BiH, a svi zakoni ili strategije donesene na nižim nivoima vlasti trebaju biti usaglašene sa onima donesenim na nivou države.
Revizije/ažuriranja
Na inicijativu Komisije za izradu kulturne strategije BiH, koju je formiralo Vijeće ministara BiH, razvoj kulture je po prvi put uključen u revidiranu Srednjoročnu razvojnu strategiju BiH 2004 – 2007. godine – razvojnu strategiju zemlje. Međutim, kultura se ni tada nije našla među glavnim ciljevima i prioritetima. Od donošenja Strategije 2011. godine koja nije implementirana, ne postoji druga nacionalna strategija, ili njena izmijenjena i dopunjena verzija, koja konkretno razmatra oblasti kulture i kreativnosti. Također, Akcioni plan za njeno provođenje nije dostupan.