(i) stambeno zbrinjavanje

Projekt Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u okviru Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja

U sklopu nastojanja da se pronađu trajna i održiva rješenja za izbjeglice i interno raseljene osobe u zemlji i regionu, BiH je uspostavila blisku suradnju sa vladama Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

S obzirom na to da  veliki broj raseljenih u regionu koji su ostali zbog oružanih sukoba 1990-ih i s ciljem rješavanja izbjegličke populacije u cijeloj regiji, BiH je u potpunosti posvećena uspješnoj implementaciji Zajedničkog programa. Trajno rješenje za izbjeglice i raseljene osobe doprinjet će ključnom činu produbljivanja dobrosusjedskih odnosa i stabilnosti u regionu.

BD je usvojio program subvencionisanja dijela kamata za kupovinu prve nekretnine

Vlada BD usvojila je Prijedlog odluke o usvajanju Programa subvencionisanja dijela kamata za kupovinu prve nekretnine za rješavanje stambenog problema na teritoriji BD. Pravo na korištenje subvencije kamate mogu ostvariti fizička osoba koje imaju prebivalište na teritoriju BD i koja su kredit iskoristila za kupnju prve nekretnine za rješavanje stambenog problema na teritoriji BD.

Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo objavljuje Javni poziv za subvencioniranje stambenog zbrinjavanja mladih

Predmet javnog poziva je podnošenje prijava i utvrđivanje liste kandidata za subvencioniranje stambenog zbrinjavanja mladih u Kantonu Sarajevo dodjelom bespovratnih sredstava svim aplikantima sa konačne liste kandidata koji ispunjavaju uvjete javnog poziva. Subvencije se isplaćuju u jednakim iznosima koji se dobijaju kada se ukupna sredstva predviđena za ovu namjenu u Proračunu Kantona Sarajevo za 2021. godinu podijele sa brojem kandidata sa konačne liste kandidata za subvencioniranje stambenog zbrinjavanja mladih i taj iznos ne može biti veći od 10.000,00 KM.

Na temelju članka 54. stav 1. Zakona o omladinskom organizovanju (“Službeni glasnik RS”, br. 98/04, 119/08 i 1/12), člana 82. stav 2. Zakona o republičkoj upravi (“Službeni glasnik RS”, br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10 i 24/12), i u skladu sa Omladinskom politikom RS za period 2010 – 2015 (Službeni glasnik RS, br. 105/09), ministar porodice RS, omladine i sporta donio je:

Pravilnik o subvencioniranju kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove

Članak 1.

Ovim pravilnikom utvrđuju se kriteriji za raspodjelu sredstava iz proračuna Ministarstva porodice, omladine i sporta RS za izbor korisnika subvencija kamatnih stopa na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove.

(ii) socijalne usluge

JU Centar za socijalni rad Sarajevo – Profesionalni cilj svakog uposlenika Centra je postizanje što boljeg kvalitete rada, te kvalitetno i uspješno pružanje usluga i zaštite svojim korisnicima, a samim tim i rješavanje društvenih potreba. Pružajući oblike i usluge porodičnog prava i socijalne zaštite, regulišući mnoga materijalna davanja, Centar pruža i mnoge nematerijalne usluge. U oblasti nematerijalnih usluga, procedure su bile veoma složene i pretpostavljale su specijalizirane službe socijalnog, psihološkog, pedagoškog i pravnog rada. U svom profesionalnom radu i pružanju usluga, pomoći i zaštite svojim korisnicima, Centar koristi multidisciplinarni i multimetodski pristup koji uključuje individualni rad, grupni socijalni rad i rad sa porodicom, a po potrebi i psihoterapijski rad.

UNICEF – Socijalna zaštita

Glavni izazovi za socijalne usluge su decentralizacija, odgovornost, standardi i financiranje. Uprkos relativno visokim izdacima poziva za podnošenje prijedloga za socijalnu zaštitu u BiH, financiranje nije dobro usmjereno, a postoji prostor za poboljšanje efikasnosti u programima zaštite djece i prevencije i ublažavanja siromaštva.  Osim toga, potencijal za gotovinske transfere ne može se ostvariti zbog ograničene pokrivenosti siromašnih. Također, vrijednosti transfera su preniske da bi napravile stvarnu razliku u životima korisnika.

Strategija sicijalne inkluzije BD za period 2021-2027

Mladi

Prava i obveze mladih, omladinsko organiziranje, briga o mladima, institucionalno učešće mladih u odlučivanju i druga pitanja od interesa za život, položaj i djelovanje mladih u BD uređena su Zakonom o mladima iz 2017. godine. Ovo je posebno važno imajući u vidu da Zakon reguliše unaprjeđenje individualnog i društvenog razvoja mladih i sprečavanje njihovog eventualnog zanemarivanja; provođenje politika koje se bave negativnim trendovima za mlade; održavanje i stvaranje pozitivnih uslova za život mladih, kao i ambijenta koji je ugodan za mlade; i zaštitu mladih od opasnosti njihove dobi kojima mogu biti izloženi. Zakonom je predviđeno donošenje Omladinske politike BD, koja je još u izradi. Međutim, s druge strane, osnovan je Vijeće/savjet mladih BD, koji je sproveo dvije vrste istraživanja o pitanjima i potrebama mladih u BD. Prvo istraživanje se sprovodi za potrebe organizacije Konferencije u okviru Susreta mladih BD 2019, odnosno izrade Akcionog plana (nije usvojen), a drugo za izradu Omladinske politike BD 2021-2025 (u izradi ). Prilikom uzorkovanja uvaženi su kriteriji određenih demografskih karakteristika važnih za upoređivanje rezultata, tako da uzorak čini približno jednak broj žena i muškaraca i adekvatan broj mladih koji žive u gradskim i prigradskim područjima BD BiH. Prouzročeno je ukupno 386 mladih do 30 godina.

Strategija socijalnog uključivanja RS za razdoblje 2021-2027. godina

3.4.1 Zaštita djece i mladih

Djeca i mladi su najvažniji resurs za razvoj RS. Suočena sa kontinuiranim padom njihovog udjela u ukupnom stanovništvu, RS poduzima niz mjera na republičkom i lokalnom nivou u cilju zaustavljanja ovih procesa i njihovog preusmjeravanja ka pozitivnim ishodima. Vlada RS je u proteklih deset godina usvojila više politika koje se tiču pitanja i položaja djece, mladih i porodica sa djecom. Usvojene su sljedeće politike: Obiteljska politika, Politika i program za unaprjeđenje ranog rasta i razvoja djece, Zdravstvena politika mladih i Politika poboljšanja socijalnog položaja osoba sa invaliditetom, Razvoj obrazovne politike, Politika promocije seksualnog i reproduktivnog zdravlja, Politika borbe protiv nasilja u porodici, Politika unaprjeđenja socijalne zaštite djece bez roditeljskog staranja, Politika za mlade, itd. Također, usvojeno je više zakona i podzakonskih akata koji institucionalno uređuju pojedine oblasti, stvarajući realnu osnovu za pokretanje sveobuhvatne regeneracije stanovništva u RS. Uprkos usvojenim politikama i sprovedenim mjerama, društveni položaj ovih skupina i dalje je prepun socijalnih problema. Situaciona analiza izrađena tijekom pripreme politika govori o zabrinjavajućem procesu intenziviranja socijalnih pitanja/rizika sa kojima se suočavaju djeca, mladi i obitelji sa djecom u RS.

Strategija socijalnog uključivanja FBiH za razdoblje 2021-2027. godina

  1. Mladi

Mladi su vrijedan društveni kapital, resurs, predstavnici poželjne budućnosti, nosioci dominantnih društvenih vrijednosti koje se prenose s generacije na generaciju i potrebno je osigurati uvjete za njihov optimalan društveni razvoj. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, mladi u FBiH čine 21,5% ukupnog stanovništva. Od ukupne muške populacije mladi učestvuju sa 22,5%, a među ženskom populacijom sa 20,6%. Osnovna uloga omladinske politike je društvena integracija mladih u preuzimanju društvenih uloga, uz stvaranje slobode preferencija, odabira kreativnih pristupa i jačanja njihove aktivne uloge. Svjetski program akcije za mlade (WPAY), koji je usvojila Generalna skupština UN-a 1995. godine, a revidiran i dopunjen 2007. godine, pruža okvir i smjernice za poboljšanje položaja mladih. Na razini BiH ne postoji zakon koji regulira opća pitanja mladih ili „krovno“ omladinsko tijelo, niti postoji napisana i usvojena politika koja se bavi pitanjima mladih na državnom nivou. Značajan korak napravljen je 2004. godine kada je osnovana Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u BiH kao stalno tijelo Vijeća ministara BiH. Povjerenstvo djeluje u okviru Ministarstva civilnih poslova BiH i nadležna je za koordinaciju aktivnosti svih aktera relevantnih za promociju i zaštitu uloge i položaja mladih u BiH. Fokus na mlade u BiH ističe i Akcioni plan za implementaciju prioriteta BiH za pristupanje EU, koji predviđa mjeru „Hitno implementirati aktivne mjere zapošljavanja za rješavanje problema visoke nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih, te pružiti efikasnu podršku osobama koje traže posao“. FBiH je 2010. godine usvojila Zakon o mladima, koji regulira pitanja od značaja za status, postojanje i djelovanje mladih, te nastoji institucionalizirati brigu o mladima i rješavati pitanja mladih na organizovan i sistematski način. Ministarstvo kulture i sporta FBiH je nadležno za pitanja mladih, u čijem sastavu djeluje Sektor za mlade.

Krajem 2015. godine osnovano je Vijeće mladih FBiH kao slobodna, dobrovoljna, nestranačka, nevladina i neprofitna omladinska organizacija. Vijeće mladih FBiH ima pravo i obavezu legitimno zastupati interese kantonalnih vijeća mladih, koji su ga osnovali, na svim nivoima vlasti. Vijeće mladih FBiH je uspostavljeno u okviru Vijeća za mlade. Iako je Zakon o mladima predvidio obaveznu izradu i donošenje omladinskih politika za sve nivoe vlasti, u FBiH nije izrađena politika za mlade. Vlada FBiH je započela proces izrade Omladinske politike u 2013. godini. Inicijativa za pokretanje procesa izrade i usvajanja Omladinske politike za razdoblje 2021-2025 ponovo je dobila podršku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH krajem 2019. godine. Međutim, ostalo je neriješeno pitanje izrade same omladinske politike.

(iii) zdravstvena zaštita

Zdravstveni sustav u BiH: stanje i smjerovi mogućih reformi

Prema ustavnim rješenjima, oblast zdravstva je u nadležnosti entiteta (RS), podijeljena nadležnost entiteta i županija (Federacija BiH) i u nadležnosti BD. Tako su u BiH trenutno na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju. Odredbe ovih propisa su u velikoj mjeri usklađene, iako postoje dijelovi koji se bitno razlikuju. U FBiH trenutno postoji Ministarstvo zdravstva FBiH i deset županijskih ministarstava zdravstva, te Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja i 10 kantonalnih zavoda za zdravstveno osiguranje. RS ima Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Fond zdravstvenog osiguranja, a u BD postoji Odjeljenje za zdravstvo i druge usluge u okviru Vlade BD, te Fond zdravstvenog osiguranja BD. Na entitetskom nivou uspostavljene su agencije za akreditaciju u zdravstvu, i to Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH i Agencija za certificiranje, akreditaciju i unaprjeđenje kvaliteta zdravstvene zaštite u RS. Od institucija na nivou BiH bitno je izdvojiti samo Odjel za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova BiH. Kada je riječ o propisima, najvažniji propis koji se primjenjuje u cijeloj BiH je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH.

Iako je zdravstvena zaštita u BiH formalno zasnovana na principima solidarnosti, sveobuhvatnosti, kontinuiteta, efikasnosti, dostupnosti i sveobuhvatnog pristupa, evidentno je da mogućnost pristupa zdravstvenim uslugama, kao i njihov kvalitet, nisu isti u cijeloj BiH. Zdravstvena djelatnosti obavljaju se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite. Poseban oblik zaštite zdravlja stanovništva ostvaruje se kroz organizaciju javnog zdravlja. Poslovi između primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite dijele se u zavisnosti od poslova, složenosti medicinskih zahvata, specijalnosti zdravstvenih radnika i zdravstvenih stručnjaka, opremljenosti i specifičnosti pojedinih područja u zemlji, a konkretnije ih uređuju entitetski zakoni i zakon BD. Ovim zakonima, kao i podzakonskim aktima u entitetima, BD i županijama u FBiH, generalno se definiraju sva prava na zdravstvenu zaštitu koja građani mogu ostvariti. Međutim, samo ostvarivanje ovih prava značajno je otežano od strane onih koji žive izvan velikih medicinskih centara u BiH (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar). Naime, u pojedinim županijama u FBiH, kao i u pojedinim regijama u RS, te u BD, zdravstvene ustanove nemaju logističke niti kadrovske uvjete da stanovnicima tih područja pruže odgovarajući nivo zdravstvene zaštite. Zbog toga su stanovnici ovih područja primorani da koriste zdravstvene usluge u veoma udaljenim centrima. Ovo je, pak, često povezano sa kompliciranom administrativnom procedurom reguliranim Ugovorom o načinu i postupku korištenja zdravstvenih usluga od strane osiguranika u BiH, izvan entiteta ili BD gdje osiguranici imaju prebivalište, te Ugovorom o načinu i postupku korištenja zdravstvenih usluga i postupak korištenja zdravstvene zaštite izvan područja kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja u kojima osiguranici imaju prebivalište. Ovaj postupak podrazumijeva pribavljanje posebne suglasnosti nadležnog liječničkog povjerenstva u ustanovi zdravstvenog osiguranja u kojoj osiguranik boravi radi liječenja na teritoriji drugog entiteta, odnosno kantona. Također, pitanje ličnog učešća u troškovima zdravstvene zaštite je na različite načine uređeno entitetskim, kantonalnim, odnosno podzakonskim aktima na nivou BD. U pojedinim županijama u FBiH osiguranici imaju mogućnost izbjegavanja plaćanja osobnih doprinosa uplatom godišnje premije nadležnoj ustanovi zdravstvenog osiguranja, dok u drugim dijelovima zemlje takva mogućnost ne postoji.

Sektor za zdravstvo – Ministarstvo civilnih poslova BiH

Odjel za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH čine Jedinica za statističko-analitičke poslove i izvještavanje i Jedinica za europske integracije i međunarodnu suradnju.

Prema članku 15. Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06 i 88/07, 35/ 09, 103 / 09, 87/12, 6/13 i 19/16), Ministarstvo civilnih poslova BiH je u oblasti zdravstva nadležno za izvršavanje zadataka i obavljanje poslova koji su u nadležnosti BiH, a odnose se na definiranje osnovnih principa, koordinaciju aktivnosti i usuglašavanje planova entitetskih vlasti i definiranje strategije na međunarodnoj razini.

Specijalno izvješće o zdravstvenoj zaštiti djece u BiH

4.1.3. Zavod za javno zdravstvo FBiH

Zavod za javno zdravstvo FBiH (u daljnjem tekstu: ZJZ) je zdravstvena ustanova za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti u FBiH. Ova institucija također predlaže Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, a djeca su oslobođena plaćanja participacije za liječenje u inostranstvu u ustanovama sa kojima Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH ima ugovor.

4.1.7. Odjel za zdravstvo i druge usluge BD BiH

Odjel za zdravstvo i druge usluge BD BiH obavlja stručne, administrativne i druge poslove iz nadležnosti Vlade u vezi sa provođenjem zakona i propisa nadležnih institucija BiH i BD iz oblasti zdravstva i drugih usluga pod nadzorom i napucima gradonačelnika.

Nadležnost ovog odjela u skladu sa zakonom i propisima BiH, Skupštine BD ili po nalogu načelnika su:

zaštita zdravlja stanovništva i funkcioniranja zdravstvenih ustanova u BD; socijalna pomoć i socijalna zaštita građana, posebno starih, osoba sa mentalnim i tjelesnim invaliditetima, kao i brak, obitelji djeca, planiranje postupanja u slučaju ugrožavanja zdravlja građana, kao i javne zdravstvene ustanove i drugi poslovi.

4.1.4. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS

Analiza ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu djece u RS zasnovana je na informacijama dobijenim od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, i uključuje podatke o jednakosti prava na liječenje na nivou entiteta RS. Pružanje psihosocijalne podrške djeci u RS: Prema Zakonu o ministarstvima RS, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na očuvanje i unaprjeđenje zdravstvene zaštite građana i praćenje zdravstvenog stanja i potreba zdravstvene zaštite stanovništva; sistem zdravstvene zaštite; organizacija zdravstvene zaštite u svim uslovima; stručno osposobljavanje i specijalizacija zdravstvenih radnika; zdravstvena inspekcija; organiziranje nadzora nad stručnim radom zdravstvenih ustanova; zdravstveno osiguranje i zdravstveno osiguranje iz javnih prihoda; proizvodnja i promet lijekova, otrova i narkotika, medicinske opreme i medicinskih sredstava; zdravstvena ispravnost vode, prehrambenih proizvoda i predmeta opće upotrebe; sanitarna inspekcija, sistem socijalne zaštite; socijalna briga o porodici i djeci; djelovanje društvenih organizacija i udruga  građana u društveno-humanitarnoj oblasti; davanje informacija putem medija i drugih oblika informiranja o svom radu; vrši i druge poslove u skladu sa Zakonom i drugim propisima RS i BiH.

(iv) financijske usluge

Mladi u BiH teško mogu kupiti stan bez kredita

Mladi u BiH uglavnom uzimaju kredite koji su u BiH sa visokim kamatama kako bi kupili stan i osamostalili se, a cijene stanova rastu.

Na službenoj stranici Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo objavljen je javni poziv mladima za kupovinu stana po nižoj cijeni od tržišne. To je omogućeno modelom predinvestiranja u poticajno stambeno zbrinjavanje, koje od ove godine provodi Vlada Kantona Sarajevo s ciljem pomoći mladima u rješavanju njihovog stambenog pitanja. Na javni poziv moći će se prijaviti osobe sa prebivalištem na području Kantona Sarajevo, starosti od 18 do 38 godina, koje nemaju riješeno stambeno pitanje.

Osiguranje kvaliteta

Mjerenje zadovoljstva korisnika javne uprave u BiH

  1. Svrha i cilj istraživanja:

Ankete o zadovoljstvu korisnika provode se kako bi se dobile informacije o tomu u kojoj mjeri kvaliteta rada javne uprave zadovoljava potrebe korisnika. Stoga se istraživanje koristi kao alat za ispitivanje snaga i slabosti organa javne uprave i identifikaciju oblasti koje je potrebno razviti i unaprijediti. Međutim, svrha ovog istraživanja je mnogo šira jer se rezultati istraživanja mogu koristiti i za istraživanje – u kojoj mjeri se rezultati istraživanja koriste u političkom i poslovnom odlučivanju, istraživanju i obrazovanju, te medijskoj komunikaciji. Rezultate takve analize onda javna tijela vlasti mogu koristiti da formuliraju radnje koje bi mogle da se poduzmu za poboljšanje i unaprjeđenje njihovog rada.

Rezultati ankete o zadovoljstvu korisnika uslugama koje pruža Glavno tajništvo Vijeća ministara BiH – Služba za informisanje

Cilj online upitnika je ispitati zadovoljstvo primarnih korisnika, medija, komunikacije sa Službom za informisanje Vijeća ministara BiH, kao i zadovoljstvo radom i uslugama Informativne službe tijekom pandemije Covida-19. Anketa je provedena online i anonimno putem platforme Google Forms u periodu od 26. jula 2021. do 20. avgusta 2021. godine. Zabilježen je odgovor od 28,89%, što je značajan skok interesovanja korisnika u odnosu na prethodnu anketu iz 2018. godine (11%).

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA