Nacionalna strategija(e) 

U BiH ne postoji nacionalna strategija o mentalnom zdravlju.

Iako je jedno od najranjivijih društava u regionu, BiH je postigla značajan napredak u oblasti reforme zaštite mentalnog zdravlja, koja je pokrenuta 1996. godine sa fokusom na mentalno zdravlje u zajednici. BiH je jedina zemlja u regionu jugoistočne Europe (SEE) koja je uspostavila mrežu od 74 centra za mentalno zdravlje u zajednici koji pružaju usluge za 3,8 miliona stanovnika. Centri zapošljavaju multidisciplinarne timove koji se sastoje od psihijatara, psihologa, socijalnih radnika i medicinskih sestara; u nekim centrima, međutim, rade i radni terapeuti, defektolozi, logopedi – somatoterapeuti, dječji psihijatar. Suštinska promjena konteksta pružanja usluga u mentalnom zdravlju podrazumijeva smanjenje stope popunjenosti psihijatrijskih kreveta, otvaranje mreže centara za mentalno zdravlje, multidisciplinarni pristup i timski rad, razvoj drugih usluga u zajednici i unaprjeđenje međusektorske suradnje. Ovi procesi imaju za cilj izgradnju efikasne, učinkovite i kvalitetne usluge mentalnog zdravlja fokusirane na potrebe korisnika i dostupne što većem broju ljudi u kontekstu integriranog sustava pružanja usluga. Sustav zaštite mentalnog zdravlja treba da štiti ljudska prava, da obezbijedi rodnu ravnopravnost i da efikasno odgovori na različite potrebe stanovništva, posebno najugroženijih grupa.

Poboljšanje mentalnog zdravlja mladih

Pandemija COVID-19 dotakla je sve aspekte života ljudi, uključujući mentalno zdravlje. Istovremeno, takođe je bilo očigledno da je ovo još uvek zabranjena tema i vidjeli smo nevoljnost i oklijevanje da se to prizna i otvoreno razgovara među članovima obitelji, kolegama i pružaocima usluga. Postoji hitna potreba za promociju mentalnog zdravlja i dobrobiti, kao i ozbiljnosti globalnog tereta problema mentalnog zdravlja za djecu, adolescente, roditelje i staratelje.

Sva djeca i adolescenti su u opasnosti od loših ishoda mentalnog zdravlja. Globalna zdravstvena procjena Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da će jedan od pet adolescenata doživjeti mentalni poremećaj svake godine, samoozljeđivanje je treći vodeći uzrok smrti adolescenata, a depresija je među vodećim uzrocima invaliditeta. Međutim, ovi rizici su posebno akutni za najugroženiju djecu i obitelji, na primjer onu sa invaliditetom, one koji se suočavaju sa nasiljem, zanemarivanjem i zlostavljanjem u kući, ili koji žive u humanitarnim hitnim situacijama i okruženjima sa niskim resursima.

Ohrabrujuće je da se usluge mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške sada doživljavaju kao sve hitniji dio odgovora na COVID-19 kako na međunarodnoj razini tako i u BiH.

Kada je pandemija COVID-19 izbila u BiH u ožujku 2020. godine, nebitne zdravstvene i socijalne usluge su bile ograničene i/ili prekinute, a fizički pristup centrima za mentalno zdravlje i centrima za socijalni rad prekinut je mjerama izolacije. Djeca, adolescenti, roditelji i staratelji, uključujući one koji su ranije imali problema s mentalnim zdravljem i one koji su imali problema s mentalnim zdravljem zbog pandemije COVID-19, imali su poteškoće u pristupu uslugama mentalnog zdravlja i psihosocijalne potpore.

Na zahtjev Federalnog ministarstva zdravstva i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS UNICEF je intenzivirao podršku u osiguranju pristupa mentalnom zdravlju i psihosocijalnoj potpori, sa posebnim fokusom na djecu, adolescente, roditelje i staratelje, kao i potporu usmjerenu na prevencija iscrpljenosti nastavnika i stručnjake u centrima za mentalno zdravlje i centrima za socijalni rad.

Uz potporu međunarodne zajednice, posebno USAID-a i vlada Švicarske i Švedske, UNICEF je isporučio IT opremu kao što su tableti, pametni telefoni i lična zaštitna oprema centrima za mentalno zdravlje, centrima za socijalni rad i ključnim pružaocima usluga zaštite djece kako bi osigurao i obnovio usluge za mentalno zdravlje i ključne usluge zaštite djece i obitelji. U partnerstvu sa Udrugama psihologa FBiH i RS i Bosanskohercegovačkim udruženjem za integrativnu dječju i adolescentnu psihoterapiju, obučeni su i certificirani relevantni stručnjaci za virtuelne krizne intervencije, posebno putem telefona. Ova intervencija je pohvaljena uspostavljanjem grupa za potporu u zajednici širom zemlje.

Više od 45.000 djece, adolescenata, roditelja i staratelja širom zemlje koristilo je ovu podršku, uključujući 5.000 djece i roditelja izravno od službi za mentalno zdravlje i psihosocijalnu potporu.

Međutim, ostaje još mnogo toga da se uradi kako bi se osigurao veći pristup prilagođenoj, holističkoj i psihosocijalnoj potpori zasnovanoj na mentalnom zdravlju u zajednici, posebno za najugroženiju djecu, adolescente, roditelje i staratelje u BiH, tokom i nakon pandemije COVID-19.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA