U BiH se strategija razvoja kreira na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Ne postoji nacionalna strategija kako za razvoj malih i srednjih poduzeća tako i za institucionalni inovacioni okvir. Centralni strateški dokument je Politika elektronskih komunikacija Bosne i Hercegovine 2017-2021 koja artikulira viziju digitalnog društva zasnovanog na znanju, te definira sedam stubova ekosistema. Ovaj dokument identifikuje aktere ekosistema, opisuje njihove uloge i način na koji su one povezane, navodi propise koji nedostaju, daje preporuke i predlaže mjere za poboljšanje trenutne situacije. Dokument također identifikuje glavne prijetnje ekosistemu, uključujući sljedeće: ravnodušnost i nereagiranje vlasti prema inovativnom ekosistemu usredotočenom na IKT; nedostatak financijske podrške vlade za razvoj ekosistema; neadekvatne vještine da se kvalifikuju i dobiju sredstva EU. Dok su vlade dva entiteta koja čine državu – FBiH i RS – zajedno kreirale dokumente razvojne strategije koji imaju zajedničke ciljeve za razvoj inovacijskog ekosistema.
Ne postoji institucionalni okvir na državnom nivou koji bi podržao razvoj malih i srednjih poduzeća, a posljedica je i nedostatak financijskih instrumenata za promoviranje inovacija u malim i srednjim poduzećima. Vlada FBiH daje određenu financijsku potporu. Kako Razvojna banka FBiH tako i Investiciono-razvojna banka RS nude povoljne kreditne uvjete za razvoj malih i srednjih poduzeća. Financijski resursi su segmentirani na mikro nivou i nedostaju koordinirani mehanizmi. Privatna ulaganja su ograničena kada je u pitanju istraživanje ekosistema. Dostupna sredstva koja se nude kroz fondove Europske unije nedovoljno su iskorištena.
Javni sektor i raspodjela odgovornosti
Državni nivo vlasti: Ministarstvo civilnih poslova koordinira politike koje se odnose na naučna istraživanja i inovacije;
Entitetski nivo vlasti: a) FBiH: Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; b) RS: Ministarstvo nauke i tehnologije;
Kantonalni nivoi vlasti: ministarstva koja koordiniraju politike u oblasti nauke, istraživanja i obrta u 10 kantona;
Agencije na državnom i entitetskom nivou, kao što su Regulatorna agencija za komunikacije, Agencija za bankarstvo FBiH i Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća u RS; nevladine razvojne organizacije, kao što je NERDA Tuzla.
Relevantne prakse
Centar poslovne inovacije i tehnologija (BIT) u Tuzli je inkubator koji pruža čvrstu i meku infrastrukturu za start-up i mala i srednja poduzeća zasnovana na IKT. BIT centar Tuzla se smatra primjerom dobre prakse. Od 2005. godine ugostio je preko 53 kompanije, zaposlio više od 500 visokokvalificiranih pojedinaca i omogućio više od 6 000 ljudi da unaprijede tehničke i poduzetničke vještine kroz radionice i programe obuke. U partnerstvu sa Elektrotehničkim fakultetom u Tuzli, BIT Centar je uspostavio istraživačku laboratoriju za IKT i implementirao HERD projekt fokusiran na suradnju i transfer tehnologija između univerziteta i industrije. Ova suradnja se nastavlja kao projekt BENEFIT u okviru ERASMUS+ programa, u kojem BIT Centar njeguje mehku infrastrukturu u lokalnom inovacijskom ekosistemu i djeluje kao most između akademske zajednice i industrije.
USAID je u periodu 2011-2016 provodio projekt Partnerstvo za inovacije vrijedan 4,7 milijuna dolara kako bi pomogao mladim sudionicima na tržištu da unaprijede svoje vještine i radnu spremnost kako bi se pripremili za posao u sektoru IKT. Projekt se sastojao od 24 programa stažiranja, osam kursova pripravnosti za rad i petnaest naprednih obuka za programiranje softvera za 2.000 mladih ljudi. Također je pomogao malim i srednjim poduzećima da usvoje i bolje koriste IKT i digitalno omogućene procese kako bi poboljšali svoju efikasnost i tržišnu konkurentnost. Projekt je implementiran sa partnerima iz Sarajeva, Tuzle, Banja Luke i Mostara.