3.6 Integracija mladih na tržište rada

Mjere zapošljavanja mladih

Na državnom nivou ne postoji zakonodavstvo koje izričito uređuje pitanja mladih, pa samim tim ni zapošljavanje mladih.

Na razini Bosna i Hercegovina, oblast zapošljavanja je u nadležnosti Sektora za rad, zapošljavanje, socijalnu zaštitu i penzije pri Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine također ima važnu ulogu u kreiranju politika na državnom nivou u oblasti zapošljavanja mladih. Agencija, između ostalog, prati primjenu međunarodnih standarda i politika u oblasti zapošljavanja te, u suradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, sudjeluje u njihovoj provedbi i koordinira aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima zapošljavanja.

Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u Bosni i Hercegovini sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, ima koordinirajuću ulogu u pitanjima mladih, uključujući oblast zapošljavanja. Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine također ima značajnu ulogu u analizi, izradi, koordinaciji i praćenju mjera protiv nezaposlenosti, razvojne politike i politike socijalne uključenosti svih društvenih kategorija.

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske, Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i kantonalnim službama za zapošljavanje, zajednički koordinira aktivnosti koje se odnose na zapošljavanje državljana Bosne i Hercegovine u inozemstvu, kao i organizaciju programa profesionalne orijentacije i obuka u suradnji s poslodavcima, sindikatima, obrazovnim institucijama i drugim partnerima, s ciljem unaprjeđenja zapošljavanja mladih i provođenja aktivnih politika tržišta rada.

Bosna i Hercegovina ima više mjera na visokom nivou, kako na državnom tako i na entitetskom nivou, usmjerenih na potporu mladima (15–30 godina) u prelasku iz obrazovanja na tržište rada. Ove mjere imaju za cilj unaprjeđenje pristupa i zadržavanja na tržištu rada za NEET populaciju (mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se stručno osposobljavaju), osobe koje prvi put traže zaposlenje te mlade s niskim kvalifikacijama.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine koordinira izradu Plana implementacije Garancije za mlade u BiH, dok Međunarodna organizacija rada (ILO) pruža tehničku potporu institucijama tržišta rada na različitim nivoima vlasti u pripremi i pilot aktivnostima za implementaciju Garancije za mlade. Potporu koju pruža ILO sufinanciraju Europska komisija, Generalna direkcija za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju i Generalna direkcija za susjedstvo i pregovore o proširenju.

S ciljem finalizacije Plana implementacije Garancije za mlade, uspostavljena je nacionalna radna grupa na stručnom nivou. Budući da Plan za Bosnu i Hercegovinu zahtijeva izradu akcionih planova na entitetskom nivou i akcionog plana za Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, imenovane su posebne radne skupine za Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine. Također su provedene funkcionalne analize sustava javnih službi za zapošljavanje. Zaključci ovih analiza već su integrirani u Akcioni plan za Republiku Srpsku, dok su akcioni planovi u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine još uvijek u fazi razmatranja.

Da bi se postiglo puno učešće u Programu i pristupilo sredstvima IPA 2024 dodijeljenim Garanciji za mlade (3 milijuna eura), potrebno je izraditi i usvojiti Plan implementacije Garancije za mlade za Bosnu i Hercegovinu, koji će objediniti planove implementacije Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, a koji će odobriti Europska komisija.

Do sada je Vlada Republike Srpske usvojila svoj Akcioni plan, a razvijen je i potvrđen i Akcioni plan za Brčko distrikt Bosne i Hercegovine. Akcioni plan za Federaciju Bosne i Hercegovine je u završnoj fazi izrade i očekuje se da će biti finaliziran i odobren od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u 2025. godini. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 16. decembra usvojila Informaciju  koju je dostavilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u vezi sa dosadašnjim aktivnostima u implementaciji modela Garancije za mlade. Informacija uključuju i nacrt Akcionog plana za implementaciju ovog modela, koji će postati sastavni dio Akcionog plana Garancije za mlade za Bosnu i Hercegovinu.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 21. septembra 2023. godine usvojila Strategiju zapošljavanja FBiH (2023–2030). Strategija zapošljavanja Federacije Bosne i Hercegovine je dugoročni strateški dokument koji utvrđuje ključne reforme i mjere za povećanje zapošljivosti, poboljšanje usklađenosti između obrazovanja i tržišta rada, poticanje privatnog sektora na otvaranje radnih mjesta i povećanje inkluzije ugroženih grupa. Također prepoznaje i integrira model Garancije za mlade i koncept ekonomije brige, s ciljem da se skrati vrijeme čekanja za prvo zaposlenje na najviše četiri mjeseca, osiguravajući mladim ljudima pristup zapošljavanju, obuci, stažiranju ili šegrtovanju.

Kada je riječ o mjerama i programima zapošljavanja mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine definiranim Zakonom o mladima Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine se obavezuje da će kroz nadležna ministarstva definirati i uspostaviti federalne grantove i transfere za potporu zapošljavanju mladih i mladim poduzetnicima, a posebno mladima bez radnog iskustva.

Omladinska politika Republike Srpske 2023-2027 definirala je ključne strateške projekte usmjerene na zapošljavanje mladih kako slijedi:

• Osnivanje resursnog centra za mlade,
• Program potpore mladim poduzetnicima “Startup Srpska”,
• Osnivanje prvog naučno-tehnološkog parka u Republici Srpskoj.

U oblasti zapošljavanja mladih u RS, važnu ulogu ima Ministarstvo obrazovanja i kulture Republike Srpske zajedno sa Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske. Ministarstvo, u suradnji sa Vijećem mladih Republike Srpske i sindikatima, ima za cilj da stimulira poslodavce da zapošljavaju studente za stažiranje.

Institut za zapošljavanje u Brčko distriktu bavi se, između ostalog, pitanjima zapošljavanja mladih. Prema Zakonu o mladima Brčko distrikta, nadležna tijela, institucije i druga pravna lica, u suradnji s Vijećem mladih Brčko distrikta, razvijaju i provode programe u oblasti zapošljavanja.

Mjere fleksisigurnosti usmjerene na mlade ljude

U Bosni i Hercegovini ne postoje mjere fleksisigurnosti na državnom nivou, niti Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine provode specifične mjere fleksisigurnosti usmjerene na mlade ljude.

U Bosni i Hercegovini, politike zapošljavanja mladih vezane za fleksisigurnost kombiniraju povećanu fleksibilnost, kroz privremene ugovore i različite programe zasnovane na radu, sa sigurnosnim podrškama kao što su subvencije za plaće, usavršavanje, karijerno usmjeravanje i zaštita minimalne plaće.Politika minimalne plaće, postavljena na približno 50-58 % prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, ima za cilj zaštitu nivoa prihoda. Iako je njihov glavni uticaj širi, oni daju mladim radnicima sigurnosnu mrežu pri ulasku u formalni sektor.

U Federaciji Bosne i Hercegovine su dozvoljeni ugovori na određeno vrijeme do tri godine. Ako se obnove nakon ovog perioda ili produže kroz više uzastopnih ugovora, oni se automatski pretvaraju u stalne ugovore. U Republici Srpskoj, ugovori na određeno vrijeme su općenito dozvoljeni do dvije godine, sa izuzecima za opravdane slučajeve (npr. zamjena odsutnog zaposlenika ili završetak određenog projekta). Zakonodavstvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine odražava zakonodavstvo Federacije Bosne i Hercegovine, primjenjuju se ugovori na određeno vrijeme do tri godine.

Ovi propisi omogućavaju fleksibilnost za projektno ili privremeno zapošljavanje, ali također uključuju ugrađenu sigurnost za zaposlenike, jer prekoračenje limita nalaže prelazak na stalno zaposlenje. Nema direktnog spominjanja mjera fleksisigurnosti prilagođenih mladima, kao što su sheme prvog posla, fleksibilne mogućnosti rada i učenja ili premošćivanje potpore dohotku.

Postoji nekoliko međunarodnih programa koji doprinose mjerama fleksisigurnosti za mlade ljude u Bosni i Hercegovini. Obuka na radnom mjestu i karijerno savjetovanje su integrirani u inicijative koje podržava EBRD i Svjetska banka. Ove mjere nude prilagođenu potporu tijekom tranzicije, pomažući mladima da uđu, prilagode se i ostanu u formalnom zaposlenju čak i nakon završetka obnove ugovora.

EBRD-ova inicijativa za mlade u privatnom sektoru (2019) povezuje studente i nedavno diplomirane sa stažiranjem i mentorstvom u privatnom sektoru, povećavajući fleksibilnost uz poboljšanje vještina i omogućavanje lakšeg prijelaza između obrazovanja i rada.

U okviru Projekta potpore zapošljavanju Svjetske banke (2017), subvencije za plaće su bile kombinirane sa obukom na radnom mjestu kako bi se podstakle privatne firme da zaposle mlade radnike. Ovo spaja fleksibilnost za poslodavce sa sigurnošću prihoda i razvojem vještina za mlade.

Također, Izvještaj OECD-a za 2025. godinu nudi ključne uvide u jačanje veza između stručnog obrazovanja i obuke (VET) i privatnog sektora u Bosni i Hercegovini.

Usklađivanje privatnog i poslovnog života mladih ljudi

Pomirenje privatnog i radnog života za mlade osobe nije posebno regulirano nijednim propisom u Bosni i Hercegovini. Podrška za porodično-prijateljsko radno okruženje i balans između posla i privatnog života postoji uglavnom kroz inicijative poslodavaca ili prijedloge zagovaranja, pri čemu još uvijek ne postoji sveobuhvatan zakonski okvir na nivou entiteta ili države.

Fleksibilni radni aranžmani

Osim rada na daljinu, različiti fleksibilni radni aranžmani postaju sve češći u Bosni i Hercegovini, potaknuti potražnjom zaposlenih i priznanjem njihovih beneficija od strane poslodavaca. Ovi aranžmani imaju za cilj pružiti zaposlenicima veću autonomiju nad njihovim rasporedom rada i lokacijom, dok još uvijek zadovoljavaju poslovne potrebe.

Uobičajene fleksibilne opcije uključuju:

• Hibridni rad: zaposlenici dijele svoje vrijeme između rada na daljinu (npr. od kuće) i rada iz ureda poslodavca ili druge određene lokacije. Specifična podjela (npr. 2 dana u uredu, 3 dana na daljinu) je obično dogovorena.
• Fleksibilno radno vrijeme (fleksibilno radno vrijeme): zaposlenici imaju određeni stupanj fleksibilnosti u određivanju svog početnog i završnog vremena, pod uvjetom da rade potreban broj sati dnevno/sedmično i da su dostupni tijekom osnovnog radnog vremena.
• Komprimirane radne sedmice: zaposlenici rade puno radno vrijeme za manje od pet dana (npr. rade duže četiri dana u sedmici da bi imali trodnevni vikend).
• Dijeljenje posla: dva ili više zaposlenika sa skraćenim radnim vremenom dijele odgovornosti jedne pozicije s punim radnim vremenom.

Implementacija ovih aranžmana često zavisi od specifične industrije, kulture kompanije i prirode radne uloge. Jasne politike i komunikacija su od suštinskog značaja za uspješnu implementaciju.

Rad na daljinu i hibridni rad sve više nude privatni poslodavci, posebno u IT i uslužnom sektoru. Istraživanje  IT zaposlenika iz 2024. godine otkrilo je da:

• 79 % ima pristup hibridnom radu,
• 62 % može raditi u potpunosti na daljinu,
• 60 % ima koristi od fleksibilnog vremena početka/završetka.

Ovi aranžmani podržavaju mlade zaposlenike koji žele bolje uravnotežiti posao, učenje ili porodične obaveze.

Financiranje postojećih shema/inicijativa

Izvori financiranja aktivnosti zapošljavanja su prvenstveno odobreni budžeti institucija koje provode ove aktivnosti, uz dodatna sredstva koja se osiguravaju kroz projekte koji se financiraju iz stranih kredita i donacija i sredstava iz proračuna entitetskih vlada i Vlade Brčko distrikta za potporu implementaciji aktivnih programa tržišta rada.

Vlada Republike Srpske je 6. 6. 2023. godine usvojila Odluku o usvajanju Akcionog plana za implementaciju Strategije zapošljavanja RS 2023 – 2025. Akcijskim planom predviđena je implementacija mjera zapošljavanja u 2023. godini u ukupnom iznosu od oko 49.000.000,00 KM, od čega je ukupno 15.063.000,00 KM planirano za mjere aktivnog zapošljavanja kroz implementaciju Programa zapošljavanja.

Od navedenog iznosa, 10.000.000,00 KM planirano je za implementaciju Programa zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih i demobiliziranih vojnika, ratnih veterana i ratnih invalida pod nazivom “Zajedno na posao”.

Za Program potpore privredi kroz povrat plaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje planirano je 5.000.000,00 KM, a za implementaciju Programa potpore zapošljavanju i samozapošljavanju Roma, koji se financira iz grantova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, planiran je iznos od 63.000,00 KM.

Planirano je zapošljavanje 2.689 lica sredstvima u iznosu od 15.000.000,00 KM predviđenim budžetom za 2023. godinu. Od ovog broja, 1.151 osoba će biti zaposlena kroz program “Zajedno do posla”, a 1.151 osoba kroz Program potpore ekonomiji kroz povrat plaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje, dok će Program zapošljavanja i samozapošljavanja za Rome obuhvatiti 11 osoba.

Program potpore zapošljavanju mladih sa višim i srednjim obrazovanjem kao pripravnika implementiran je 2022. godine u Republici Srpskoj. Vrijednost Programa iznosila je 6.035.816,00 KM. Očekivani efekti Programa ogledali su se u obuci 888 mladih pojedinaca i profesionalaca sa višim i srednjim stručnim obrazovanjem za samostalan rad u svojim oblastima. Potrebna sredstva za 2021. godinu iznosila su 4.818.648,12 KM.

Veoma važan institucionalni akter u oblasti zapošljavanja mladih je Investiciona i razvojna banka Republike Srpske (IRBRS). IRBRS sufinancira zapošljavanje mladih kroz zajmove ili grantove za pokretanje poljoprivrednih biznisa. Zavod za obrazovanje odraslih Republike Srpske u okviru svojih aktivnosti stimuliše upis nekvalificiranih lica na dodatno usavršavanje i dalje obrazovanje u skladu sa potrebama tržišta rada.

Organizacija Helvetas u Bosni i Hercegovini implementirala je projekt “Moja budućnost” koji ima za cilj rješavanje dva glavna izazova u Bosni i Hercegovini: nezaposlenost mladih i nerazvijenost ruralnih područja, što doprinosi visokoj emigraciji mladih i unutrašnjim migracijama prema urbanim centrima. Projekt se fokusira na jačanje ekonomskih veza između ruralnih i urbanih područja kako bi se stvorilo održivo zapošljavanje i obrazovne mogućnosti za mlade ljude. Metodologija “Opportunity Group” je primijenjena kroz projekt po prvi put u BiH, aktivno angažujući mlade u vršnjačkim grupama kako bi izgradili tehničke, poduzetničke i životne vještine, čineći ih agentima promjena, a ne pasivnim korisnicima. Projekt, koji je prvobitno implementiran u regiji Hercegovine, nastoji proširiti svoj utjecaj na cijelu zemlju. Ključni ciljevi uključuju stvaranje 220 radnih mjesta, pružanje obuke i podučavanja za 1.440 mladih ljudi, te poboljšanje kvalitete usluga vezanih za zapošljavanje na lokalnoj razini.

Svjetska banka je implementirala Projekt potpore zapošljavanju (2017–) koji je sufinanciran IBRD kreditom od 50 milijuna eura. Ova inicijativa podstiče zapošljavanje mladih, niskokvalificiranih i dugotrajno nezaposlenih pojedinaca u privatnom sektoru kroz subvencije za plaće, obuku na radnom mjestu, grantove za samozapošljavanje i poboljšane sisteme praćenja. Do danas, blizu 55.000 tražitelja posla je zaposleno, a 52 % je zadržalo zaposlenje nakon 12 mjeseci.

U okviru IPA II programa prekogranične suradnjaBosna i Hercegovina-Crna Gora, inicijativa “Vaš posao” (oko 360.000 eura granta) nudi karijerno usmjeravanje, stažiranje, potporu poduzetništvu i sajmove poslova, kao što je događaj u Mostaru 2024. godine, koji je uključivao 350+ mladih ljudi i sadržavao radionice o životopisima, poduzetničkim planovima i pasošima kompetencija.

Projekt zapošljavanja mladih Švicarske agencija ta razvoj i suradnju SDC (2016–2022) podržao je javne službe za zapošljavanje (JSZ) u pružanju usluga prilagođenih mladima, uključujući karijerne centre i “klubove za zapošljavanje”. Do početka 2017. godine, 6.240 mladih je dobilo potporu, a 2.665 je osiguralo zaposlenje.

Institut za zapošljavanje Brčko Distrikta nastavio je provoditi nekoliko aktivnih mjera potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje u 2024. i 2025. godini. Pored stalnog financiranja iz vlastitog godišnjeg proračuna, Institut i drugi lokalni partneri proširili su potporu za tražitelje posla, mlade i marginalizirane skupine kroz nove inicijative i međunarodnu suradnju.

Institut za zapošljavanje Brčko Distrikta objavio je javni poziv za Program samozapošljavanja za 2025. godinu, s ciljem potpore nezaposlenim osobama da pokrenu vlastiti biznis uz financijsku potporu. Ovo je dio kontinuiranih napora za proširenje mogućnosti samozapošljavanja u distriktu.

U okviru projekta SEI – Socio-ekonomska inkluzija u Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, koji podržava Vlada Republike Češke, a provodi se u partnerstvu s organizacijama uključujući CARE International Balkans i Razvojno-garantni fond Brčko distrikta, u svibnju 2025. godine održane su ciljane obuke i radionice za izradu biznis planova s ciljem pripreme korisnika (uključujući mlade, žene, osobe s invaliditetom i Rome) za samozapošljavanje i potporu zapošljavanju. U junu 2025. godine potpisani su ugovori o dodjeli grant sredstava s odabranim korisnicima u okviru SEI projekta radi potpore otvaranju novih radnih mjesta i pokretanju poslovnih poduhvata. Ova podrška obuhvatila je marginalizirane skupine i imala za cilj generiranje novih radnih mjesta na području Brčko distrikta.

Javni poziv „Prilika za prvi posao“ objavljen je u aprilu 2025. godine, nudeći strukturirane programe stručnog osposobljavanja za mlade i osobe bez prethodnog radnog iskustva, s ciljem sticanja praktičnih znanja na radnom mjestu i povećanja zapošljivosti.

Vlada Brčko distrikta izdvojila je približno pola milijuna KM za program zapošljavanja pripravnika u realnom sektoru za 2025. godinu, čime su proširene mogućnosti za stjecanje radnog iskustva i ulazak mladih na tržište rada. Ovi programi pokazuju da Zavod za zapošljavanje i Vlada distrikta nastavljaju pružati potporu aktivnim mjerama tržišta rada, poticajima za samozapošljavanje i ciljanim obukama koje odgovaraju potrebama lokalnog tržišta rada.

Ažuriranje strateškog okvira (2024–2027)

Pored implementacije programa, Nacrt Strategije zapošljavanja 2024–2027 za Brčko distrikt (izrađen 2023. godine) predstavlja aktuelni strateški okvir javnih politika. Njegovi ciljevi uključuju povećanje zaposlenosti kroz aktivaciju nezaposlenih i potporu samozapošljavanju, bolje usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada kroz razvoj vještina te provođenje institucionalnih reformi radi unaprjeđenja usluga tržišta rada, uključujući profesionalnu orijentaciju i karijerno savjetovanje.

 Osiguranje kvaliteta

1. Aktivni napori praćenja:

• Institut za razvoj mladih KULT je 2012. godine izvijestio da je Ured za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine proveo reviziju efikasnosti Programa zapošljavanja mladih (YEP), ocjenjujući planiranje, implementaciju, praćenje i evaluaciju, uključujući efikasnost za teško zapošljive mlade. Projekt su podržale GOPA mbH i Veleposlanstava Švicarske u Bosni i Hercegovini, a implementirale su ga javne službe za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini.

2. Izgradnju kapaciteta i obuka za praćenje i evaluaciju:

• Lokalni omladinski službenici iz Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske učestvovali su u ciljanim treninzima za praćenje i evaluacije (npr. juni 2015. financiran od strane USAID-a), učeći sustavatsko praćenje projekta, metode evaluacije, praćenje učinka i rodno osjetljiv dizajn indikatora.
• U okviru projekta RCC/ESAP2 (februar 2022.), osoblje javnih službi za zapošljavanje širom Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta prisustvovalo je seminarima o Garanciji za mlade i aktivnim politikama tržišta rada, koji su uključivali diskusije o poboljšanju praćenja, evaluacije, koherentnosti i efikasnosti mjera zapošljavanja.
• Institut za razvoj mladih KULT provodi strukturirane programe obuke koji opremaju službenike za mlade praktičnim alatima za praćenje učinka projekta, procjenu ishoda i poboljšanje kvaliteta programa za mlade. Ovi treninzi se fokusiraju na pripremu javnih poziva za projekte za mlade, upravljanje dodijeljenim grantovima i primjenu sustavatskih metoda praćenja i evaluacije kako bi se osigurala efikasnost projekta.

3. Institucionalni alati i radionice u okviru Garancije za mlade:

• Plan implementacije Garancije za mlade za Bosnu i Hercegovinu uključuje funkcionalne procjene sustava javnih službi za  zapošljavanje i radionice o praćenju i evaluaciji, iako su ovi procesi još uvijek u ranoj fazi.

Inicijative kao što je Sajam mladih uključuju konkretne metrike učinka, kao što su broj sudionika, sati obuke i uspješni poslovni planovi (14 poslovnih planova je dobilo dodatnu potporu), ukazujući na nove prakse evaluacije. Međutim, Bosna i Hercegovina nema strukturiran sistem praćenja i osiguranja kvaliteta na institucionalnom nivou koji obuhvata sve politike ili šeme zapošljavanja mladih na nacionalnom nivou.