Vijeće ministara BiH u Strateškom okviru za BiH iz 2015. godine ističe iznimno važan značaj kreativih industrija i kaže: ,,Kreativne industrije postaju sve važnija komponenta razvoja moderne postindustrijske ekonomije, temeljene na inovativnosti i znanju. Razlozi za poticanje razvoja takvih industrija leže u dokazanom ekonomskom rastu i razvoju, te stvaranju radnih mjesta, ali i u promoviranju kulturnog identiteta i isticanju kulturnih različitosti širom svijeta. Tijekom proteklog desetljeća EU je prepoznala tu činjenicu i započela s razvojem i promoviranjem ovih posebnih industrija. U tim trenucima je sektor, koji je bio uvijek na marginama, dobio dovoljno pažnje istraživača i vladajućih tijela, te je postao glavna tema istraživanja, analiza i statistika u svrhu boljeg razumijevanja odnosa između kulture, kreativnih industrija i ekonomskog razvoja, kako bi bili u mogućnosti što uspješnije iskoristiti potencijale novootkrivene industrije. U BiH je potrebno razviti ovaj sektor i usmjeriti napore u definiranju njegovih potencijala, kako bi utjecao na ekonomski rast i razvoj države.”

Stjecanje kulturnih i kreativnih kompetencija kroz obrazovanje i osposobljavanje

Umjetničko izražavanje i stvaranje u kontekstu različitih pedagoških koncepcija odgoja i obrazovanja smatra se bitnom komponentom uticaja na razvoj ličnosti. Uvidom u suvremene nacionalne kurikule različitih zemalja vidljivo je da svi potiču umjetničku senzibilizaciju dok smatramo da to u BiH nije slučaj.

Kada je u pitanju kulturno i umjetničko formalno obrazovanje i razvoj kreativnog potencijala mladi u cijeloj državi mogu ih ostvariti kroz srednjoškolsko i visoko javno i privatno obrazovanje. U BiH postoji 11 srednjih umjetničkih škola, osam akademija u okviru državnog obrazovnog sustava i univerziteta, te četiri akademije i fakulteta u okviru privatnih univerziteta.

Kada je u pitanju neformalni sektor i omladinski rad, mladi ljudi u BiH mogu se kulturno nadograđivati i imati koristi od dugoročnih projekata i inicijativa koje su usmjerene na lakši pristup kulturnim institucijama, kulturnom okruženju. Kroz takve projekte i inicijative potiče se njihova aktivna participacija u kulturnim događajima.

Jedan od takvih projekata je Europska omladinska kartica (EYC), koji od 2019.  realizuje PRONI Centar za omladinski razvoj kao jedina akreditovana organizacija za BiH. Kroz ovaj projekat koji nudi mogućnost formalne, neformalne, profesionalne afirmacije i usavršavanja mladih, poticanje mobilnosti i umrežavanja, mladima se takođe nude različiti benefiti na temelju kojih mogu biti izravno uključeni u kulturni i svaki drugi segment razvoja društva. Na osnovu tih benefita mladi mogu konzumirati i uživati različite kulturne sadržaje u različitim kulturnim javnim institucijama koje su im do početka relizacije projekta bile nedostupne. Namijenjena je mladima od 15 do 30 godina starosti. Benefiti programa, osim u BiH, koriste se u ostalim državama članicama (37 zemalja Europe) čime se potiče i nacionalna i internacionalna kulturna nadogradnja.

Kreativna Europa je program Europske komisije za podršku kulturi i audiovizualnom sektoru. Nadovezujući se na prethodni program Kreativna Europa, program će i u razdoblju 2021 – 2027. podržavati europski kulturni i kreativni sektor. Program slijedi strukturu prethodnog programa i uključuje tri podprograma:

  • podprogram Kultura obuhvaća kulturne i kreativne sektore, osim audiovizualnog sektora;
  • podprogram MEDIA obuhvaća audiovizualni sektor;
  • Međusektorski podprogram obuhvaća aktivnosti u svim kulturnim i kreativnim sektorima.

Proračun programa Kreativna Europa za razdoblje 2021 – 2027. godina iznosi 2,44 milijarde eura, a u prethodnom razdoblju (2014 – 2020) na raspolaganju je bilo 1,47 milijardi eura. Iz programa Kreativna Europa ulaže se u aktivnosti kojima se jača kulturna raznolikost te odgovara na potrebe i izazove kulturnih i kreativnih sektora.

Projekat Art Remains/Umjetnost ostaje predstavlja program namijenjen mladim ljudima i srednjoškolcima i realizuju ga Savjetodavni odbor mladih pri Ambasadi Švicarske u BiH, PRONI Centar za omladinski razvoj i JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo uz podršku Ambasade Švicarske u BiH. Projekt se realizuje u deset različitih općina/gradova u BiH i to: Sarajevo, Kiseljak, Bihać, Prozor, Banja Luka, BD BiH, Foča, Gradačac, Pale i Srebrenik. Kroz ovaj projekt preko 100 mladih ljudi ima priliku da nauči više o scenskoj i filmskoj umjetnosti kroz jednodnevne treninge. Cilj projekta je ukazati na problem odlaska mladih iz BiH, a umjetnost i kreativnost uzeti su kao glavni resurs i metoda prikaza tog problema. Tih 100 mladih ljudi naći će se u glavnim ulogama finalnog produkta – filma. Ovakav projekt je prvi ove vrste u BiH.

Specijalizirano obrazovanje za stručnjake iz oblasti obrazovanja, kulture i mladih

U BiH ne postoje obuke izravno organizirane ili financirane od strane vlasti sa najvišeg nivoa, a da su dostupne učiteljima/nastavnicima/profesorima u formalnom obrazovanju, omladinskim radnicima, kao ni profesionalcima (umjetnicima, direktorima kulturnih institucija, kustosima) i mladim ljudima. Ovakve obuke obično su financirane kroz projekte međunarodnih i nevladinih organizacija, te od priliva međunarodnog kapitala kroz rad ambasada, ili kroz stručno osposobljavanje.

Omogućavanje kvalitetnog pristupa kreativnim okruženjima

Na državnom nivou, poticaji koji se odnose na unaprjeđenje sektora kulture, a namijenjeni su muzejima, bibliotekama, kinotekama, galerijama, pozorištima, kulturnim centrima, domovima kulture, arhivima, orkestrima, filharmonijama, zavodima za zaštitu kulturne baštine, akademijama znanosti i umjetnosti, likovnim i muzičkim akademijama, akademijama scenskih umjetnosti, amaterskim kazalištima, zborovima, festivalima kulture dolaze kroz  „Sufinanciranje projekata kulture u BiH“ za 2022 („Službeni glasnik BiH“, broj 56/22) koje objavljuje Ministarstvo civilnih poslova BiH. Grantovi ne navode izravno mlade ljude, ali s obzirom na to da su mladi sastavni dio navedenih aplikanata, može se reći da se na ovaj način pruža mogućnost i potpora projektima koji se konkretno mogu odnositi na mlade ljude.

Na razini FBiH, Federalno ministarstvo kulture i sporta uvelo je Transfer za mlade 2022, a koji, između ostalog kao jedan od općih kriterija ističe doprinos unaprjeđenju položaja i afirmirmacije mladih u FBiH.

Kada je u pitanju RS, nadležne institucije kroz financiranje projekata kulturnih institucija te Programa sufinanciranja javnih potreba u oblasti kulture u RS su u 2019. objavili pozive za kulturno nasljeđe i kulturno-umjetnički amaterizam, kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina, te glazbu i glazbeno-scensku umjetnost. Više o ovim pozivima nije dostupno online.

U BD BiH postoje također programi pružanja potpore kulturnim institucijama, neprofitnim organizacijama i udruženjima koje promovišu kulturu. Jedan od takvih je objavilo i Odjel za gospodarski razvoj, sport i kulturu pri Vladi BD BiH pod nazivom ,,Javni poziv za dodjelu donacija neprofitnim organizacijama u oblasti kulture”.

Za omogućavanje kvalitetnog pristupa kreativnim okruženjima, te implementaciju programa u kojima se kreativne ideje i talenti mladih razvijaju, obično su zadužene institucije na najnižim nivoima vlasti koje se financiraju iz proračuna institucije/grada/općine osnivača. Neki od takvih programa su:

  • Internacionalni teatarski festival „TKT Fest- Dani akademskog teatra“ u Tuzli koji afirmira pozorišne umjetnike i studente akademija iz BiH, regije i Europe;
  • Internacionalno natjecanje učenika i studenata glazbe koje afirmira mlade glazbene talente BiH i regije;
  • Međunarodni festival gitare Sarajevo koji ima za cilj obogatiti kulturnu scenu kroz predstavljanje vrhunskih umjetnika klasične gitare iz zemlje i svijeta. Dio aprilskog Sarajevo programa je posvećen mladim umjetnicima kroz natjecateljske programe i radionice;
  • Internacionalni festival amaterskog teatra na kojem se mogu predstaviti mladi kazališni stvaratelji;
  • West Hercegovina Fest koji nastoji potaknuti mlade kreativce i autore da stvaraju, te prezentirajući svoja djela potiču i druge da to čine;
  • Sarajevo film festival „SFF“ kao najpopularniji i najveći festival filma u regiji, prikazuje najbolje filmove iz domaće, svjetske nezavisne i komercijalne produkcije; Prezentira igrane, kratke, dokumentarne i dječije filmove; Dodjeljuje nagradu „Srce Sarajeva“ za najbolja dostignuća u regiji; Organizira „Talent kampus“ za mlade, prateće kulturne programe, radionice za mlade kritičare, filmsku produkciju i „Cine Link“ koprodukcijski market za razvoj scenarija.
  • Manifestacija „Novosarajevski književni susreti“ kao međunarodna manifestacija promoviše književno stvaralaštvo mladih autora iz BiH i regije;
  • Međunarodni teatarski festival autorske poetike je smotra najboljih predstava omladinskih teatara svijeta pod nazivom Alternativna akademija;
  • Međunarodni festival “Studentsko ljeto” Maglaj – Festival «Studentsko ljeto“ namijenjen je mladim i neafirmiranim pjevačima;
  • Internacionalni festival srednjoškolskog dramskog stvaralaštva “Juventafest” je nastao 2013. s namjerom da se ponudi kvalitetan kulturni sadržaj namijenjen mladoj publici. U pet dana festivala, učesnici se kroz druženje i rad upoznaju sa različitim teatarskim modelima i prisustvuju nizu radionica iz oblasti scenskog pokreta, plesa, maske, lutkarstva i glazbe koje vode stručnjaci, specijalizirani za pojedine oblasti;
  • „Europska noć teatra“ Zenica je manifestacija s akcentom na studentsko i dramsko stvaralaštvo;
  • Sijelo u Paklarevu ima za cilj prenošenje starih bosanskohercegovačkih običaja djelujući u kulturno odgojnom smislu na mlade naraštaje kroz izvornu igru, pjesmu i riječ;
  • Festival omladinskih kazališta RS namijenjen je prikazivanju i nagrađivanju predstava u kojima glume mladi, a koje su se tokom godine pokazale najboljima;
  • Međunarodni festival poezije za djecu i mlade Istočno Sarajevo.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA