Povijesni razvoj

Rad s mladima u BiH nije nova pojava. Za vreme postojanja Jugoslavije (SFRJ) postojale su razne omladinske organizacije, poput pionira, izviđača, Saveza komunističke omladine Jugoslavije i drugih. Osnovna svrha navedenih organizacija bila je promoviranje jugoslovenskog patriotizma, dobrovoljnosti, bratstva i jedinstva, kolektivnog djelovanja i jednoobraznosti, što su bile osnovne vrijednosti koje su promovirale političke strukture.

Nakon pada socijalizma i rata u BiH (1992.-1995.), bilo je potrebno započeti obnovu infrastrukture, gospodarstva, raznih institucija, ali i međunacionalnih odnosa u BiH. Tijekom rata u BiH stvorene su etnički homogene teritorije, a komunikacija između ljudi različitih nacionalnosti u BiH gotovo da nije postojala. Shvativši to, progresivni mladi ljudi, uz pomoć međunarodne zajednice u vidu sredstava i raznih vidova obuke, nakon rata su odlučili da se organizuju i doprinesu ponovnom uspostavljanju ratom oštećenih međunacionalnih veza. Tako da, formalne i neformalne skupine mladih preuzimaju ulogu mirovnjaka, i doprinose procesu pomirenja u BiH, među ostalim, u radu mladih na izgradnji mira.

Nakon rata (1992-1995) bilo je potrebno rekonstruisati infrastrukturu, institucije, gospodarstvo i sve ostalo potrebno za funkcioniranje države. Uviđajući to, mladi su krajem 1990-ih započeli različite oblike samoorganiziranja, pokušavajući odgovoriti na potrebe svojih vršnjaka u svojim sredinama i na taj način doprinijeti kako razvoju svojih zajednica, tako i poboljšanju statusa mladih u njima. Potrebu za sudjelovanje mladih u razvoju lokalnih zajednica i BiH u cjelini prepoznaje i međunarodna zajednica koja  donatorskim sredstvima i organizacijom raznih obuka za omladinske radnike pomaže u razvoju organiziranog omladinskog rada po „zapadnom“ modelu, ali uvažavajući potrebe mladih ljudi u BiH.

Aktivnosti u koje su se mladi mogli uključiti u to vrijeme pokrivale su različite oblasti od interesa za mlade, od glazbe, kazališta, putovanja, ekologije, kulture, sporta do raznih seminara, obuka i tečaja potrebnih mladima da postanu agenti promjene u njihovim zajednicama. Omladinski radnici su ovim aktivnostima nastojali da utječu na sustav vrijednosti mladih te im pomognu da prevaziđu sve predrasude koje su imali.

Političke elite tog vremena su mlade doživljavale kao problem, a ne kao resurs. Među mladima je bila velika nezaposlenost, sjećanja na rat još nisu nestala, a primjetna je tendencija okretanja mladih prema etnonacionalizmu i drugim destruktivnim ponašanjima.

Omladinske organizacije u BiH se u to vrijeme bave širokim spektrom tema, kao što su: izgradnja mira, socijalna pravda, ljudska prava, socijalna inkluzija mladih i dr. Međutim, zajednički im je cilj bio poboljšanje položaja mladih u bosanskohercegovačkom društvu. Oni više nisu pod izravnim utjecajem državnog aparata, već deluju po sopstvenom nahođenju i pokušavaju da prepoznaju i odgovore na potrebe mladih u sredinama u kojima deluju.

Nije moguće saznati broj organizacija koje se bave omladinskim radom u BiH u ovom trenutku, kao ni točan broj omladinskih radnika koji se svakodnevno bave ovom profesijom na dobrovoljnoj bazi ili su zaposleni u omladinskim organizacijama. Ovo je dijelom zbog činjenice da u zemlji ne postoji općeprihvaćena definicija omladinskog rada i omladinskog radnika, a nedostaje i okvir kompetencija za validaciju.

Neke od najzapaženijih organizacija koje su bile pionir omladinskog rada u to vrijeme bile su PRONI centar za razvoj mladih, Helsinški sabor građana, Mreža mladih jugoistočne Europe. U prvoj polovini 2000. godine broj omladinskih organizacija u BiH je rastao, među kojima su, između ostalog: Institut za razvoj mladih KULT, IPAK – Mladi grade budućnost, Centar za izgradnju mira, Perpetuum Mobile, Omladinska informativna agencija, itd.

Sve ove organizacije su posvećene radu s mladima, a kroz neformalno obrazovanje rade na pitanjima izgradnje mira, socijalne inkluzije mladih, ličnog razvoja mladih, te korištenje mladih kao resursa za rad na razvoju lokalnih zajednica i BiH u cjelini.

U novije vrijeme omladinski rad dobija i dimenziju šireg odgovora na mnoga pitanja kojima se mladi iz BiH bave, od nezaposlenosti, migracija do nasilnog ekstremizma i radikalizma, primjenom modela neformalnog obrazovanja koji se koriste u omladinskom radu, do niza pitanja za pomoć mladima.

Nacionalna definicija ili razumijevanje omladinskog rada

Omladinski rad u BiH, na nacionalnoj razini, nije definiran.

Na entitetskoj (entitetima i Brčko distriktu BiH) razini, rad s mladima ili omladinski rad je različito definiran na svakoj razini.

Zakonu o mladima FBiH u članu 4 – Definicije stoji da: „Rad sa mladima znači planiranu, svrsishodnu i svjesnu podršku mladima kroz dobrovoljno učešće mladih”.

Zakon o omladinskom organiziranju RS u članu 2. definira omladinski rad na sljedeći način: „Omladinski rad predstavlja dio omladinskih aktivnosti koje se organiziraju sa mladima i za mlade, a koje se odvijaju u slobodno vrijeme mladih i obavljaju se u cilju poboljšanja uslova za lični i društveni razvoj mladih i opće društvene koristi u skladu sa njihovim potrebama, mogućnostima i uz njihovo dobrovoljno učešće”.

Zakon o mladima Brčko distrikta BiH u članku 2. definira omladinski rad na sljedeći način: „Omladinski rad“ se odnosi na oblike društveno korisnog rada u području interesa mladih u koji su uključeni i kojim se doprinosi poboljšanju položaja mladih”. Važno je napomenuti da ovaj zakon u istom članu definira omladinskog radnika navodeći da je: „Omladinski radnik“ osoba koja radi sa mladima na načine neformalnog i formalnog sadržaja, fokusirajući se na lični i društveni razvoj kroz odnos jedan na jedan i grupne aktivnsoti”. Ovo je jedina formalna definicija omladinskog radnika u BiH.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA