Osiguranje kvalitete

Ne postoji nacionalni ili regionalni nivo osiguranja kvaliteta u standardima mladih, ali lokalna omladinska organizacija PRONI Centar za razvoj mladih ima potpisane ugovore sa deset općina i gradova u BiH gdje te lokalne zajednice (Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Bihać, Cazin, Prijedor, Bosanski Petrovac, Bijeljina, Trebinje i Brčko Distrikt BiH) prihvataju mehanizme osiguranja kvaliteta PRONI Centra u omladinskom radu kao svoje standarde osiguranja kvalitete.

Definicije PRONI Centra za osiguranje kvalitete rada s mladima u zajednici (QACYW):

PRONI Brčko rad s mladima smatra planiranim programom edukacije ili aktivnosti osmišljenim u svrhu pomoći i unapređenja ličnog i društvenog razvoja mladih kroz njihovo dobrovoljno učešće s ciljem uključivanja mladih u društvo i donošenja društvenih promjena u neravnopravnom društvu.

Rad s mladima u zajednici pruža aktivnosti u zajednici za mlade ljude u različitim okruženjima u lokalnim zajednicama, drugim organizacijama civilnog društva, vladinim agencijama, roditeljima i volonterima.

QACYW je omladinski rad koji ima za cilj da ponudi najbolji kvalitet usluge mladima koristeći osiguranje kvalitete rada mladih u zajednici (“OKORUZ”- na bosanskom jeziku).

“OKORUZ” je alat za osiguranje kvaliteta razvijen od strane PRONI Centra i drugih partnerskih organizacija koji ima tri glavne funkcije:

  1. osigurati mehanizam za one koji rade u okviru omladinskih klubova, i one koji rade u partnerstvu sa omladinskim klubovima, da procijene kvalitet svojih intervencija sa mladima.
  2. omogućiti omladinskim radnicima i volonterima da prate utjecaj usluga na živote mladih i identifikuju područja za poboljšanje
  3. Omogućiti rukovoditeljima omladinskog rada pratiti i ocjenjuju kvalitetu, efektivnost i učinkovitost usluga mladima.

“OKORUZ” će omogućiti Omladinskom klubu/Omladinskoj NVO da:

  • preispituju praksu rada sa mladima;
  • preispitaju standarde postignuća mladih ljudi;
  • preispitaju efektivnost i učinkovitost sa kojima se upravlja lokalnim resursima;
  • identifikuju prednosti i slabosti;
  • predlože ključna pitanja za promjenu/djelovanje;

Principi na kojima se temelji “OKORUZ”:

  • mladi ljudi uključeni na svim razinama procesa osiguranja kvalitete;
  • proces osiguranja kvalitete je razvojni;
  • poštenje;
  • transparentnost;
  • bazirano na dokazima;
  • povezano sa principima zasnovanim na ljudskim pravima.

NVO Perpetuum Mobile razvila je standarde osiguranja kvalitete u Omladinskim centrima i koristi ovu metodologiju od 2011. Od 2013. omladinski centri u RS formiraju MOCART – Mrežu omladinskih centara za animaciju, razvoj i obuku. Ova organizacija takođe koristi iste standarde osiguranja kvalitete koje je razvila NVO “Perpetuum Mobile” koje se sastoje od četiri kategorije: programski standardi, tehnički standardi, standardi ljudskih resursa i etički standardi.

Istraživanja i dokazi koji podržavaju omladinski rad

U Bosni i Hercegovini ne postoji sistematski način dokumentiranja, praćenja i evaluacije omladinskog rada.

Participativni rad mladih

Postoje dva modela participativnog rada mladih koja su aktivna u BiH, a to su aktivnosti omladinskih klubova i omladinskih centara, gdje mladi ljudi mogu doći i učestvovati u lokalnim, nacionalnim ili međunarodnim aktivnostima omladinskog rada. Dvije glavne organizacije koje organiziraju participativni rad s mladima su “Perpetuum Mobile”, koji rade sa 27 omladinskih centara u 26 općina i PRONI Centar za razvoj mladih, koji radi sa više od 30 omladinskih klubova u 12 općina.

  • Omladinski centri:

Omladinski centri su „dostupan i prilagođen prostor mladima u kojem se mladima kontinuirano pružaju aktivnosti i programi zasnovani na metodama i principima neformalnog obrazovanja s ciljem razvijanja mladih u svjesne, odgovorne članove zajednice i stvaranje uslova za njihov puni potencijal.” (Zakon o omladinskom organiziranju RS, Službeni glasnik 1/12 od 05.01.2012.)

Omladinski centri nude alternativu mladima u BiH koji se suočavaju s brojnim izazovima kao što su visoka stopa nezaposlenosti (60%); izvannastavno vrijeme koje mladi uglavnom provode sa malo ili bez novca na ulici što ih čini podložnim pasivnosti, depresiji, zloupotrebi droga, nezaštićenom seksu i učešću u kriminalnim aktivnostima; tradicionalno teorijsko obrazovanje koje nude škole u BiH uglavnom ne zadovoljava potrebe modernog tržišta rada; posvećivanje malo ili nimalo vremena pitanjima sa kojima se mladi u BiH suočavaju kao što su: vršnjačko nasilje, unutarnji međuljudski odnosi, seksualno i reproduktivno zdravlje, itd., kroz formalno obrazovanje.

S ciljem kvalitetnog i institucionalno prepoznatog svakodnevnog rada sa mladima, omladinski centri se svojim radom aktivno zalažu za standardizaciju rada omladinskih centara u BiH. Postojanje standarda će osigurati razvoj kvalitetnih usluga postojećih omladinskih centara; unaprjeđenje programskih aktivnosti, tehničkih, kadrovskih i etičkih standarda; reguliranje statusa omladinskih centara prilikom prijavljivanja na konkurse domaćih i međunarodnih fondova; i konačno, povećanje učešća mladih u društvu.

NVO Pepetuum mobile je 2011. provela prvo istraživanje omladinskih centara u BiH – Omladinskih centara – nositelja omladinskog rada kako bi se procijenilo stanje u pogledu oblika omladinskih centara, kapaciteta, statusa i utjecaja. Istraživanje je obuhvatilo 27 omladinskih centara iz 26 općina i pokazalo je:

„Centri za mlade su prepoznati kao mjesta koja mogu okupiti najveći broj mladih, gdje mladi mogu razviti svoj puni potencijal kroz društveno orijentirane, educirane i rekreativne programe, uz povećanje sposobnosti za aktivno učešće u društvu.

  • Omladinski klubovi:

Omladinski klubovi su društveni i rekreativni prostori namijenjeni okupljanju raznolikih mladih ljudi, kako kao vođa volonterskih skupina, tako i kao sudionika u aktivnostima. Omladinski klubovi organiziraju i podržavaju aktivnosti koje podržavaju fizički, društveni, emocionalni i kognitivni razvoj mladih, a istovremeno omogućavaju mladima da dožive uspjeh, liderstvo, radost, prepoznavanje talenata i međunacionalna prijateljstva.

Ovi klubovi mladima pružaju prostor u kojem se mogu uključiti u različite vrste aktivnosti, kao što su: muzika, pozorište, sport, kulturne aktivnosti, seminari, treninzi i radionice. Ove aktivnosti potiču učenje, diskusiju, povezivanje i razmjenu sa mladima iz drugih kultura i etničkih skupina. Kroz aktivnosti i razmjene unutar BiH, Balkana i drugih dijelova Europe, kapacitet mladih za liderstvo, zagovaranje, inicijativu, kritičko razmišljanje i inkluziju se širi iz prostora koji je u velikoj mjeri integriran.

Radionice klubova mladih mogu uključivati različite teme, a primarni cilj je okupiti mlade za mogućnosti integriranog učenja. Neke ideje za teme radionica uključuju: prepoznavanje i prevenciju nasilja u omladinskim zajednicama; poboljšanje komunikacije kroz alat pripovijedanja; uključivanje i razbijanje predrasuda specifičnih za Rome; umjetnički/filmski časovi, itd. Radionice se mogu izvoditi kao serija, koja okuplja istu malu grupu mladih na mjesečnoj ili tjednoj bazi kako bi razvili dublje međusobne odnose kroz temeljno istraživanje teme po izboru.

U okviru omladinskih klubova, sudionicima se mogu dati zadaci koji su ograničeni, mjerljivi i koji proširuju ili razvijaju njihove vještine i iskustva. Ovo može uključivati zajedničko mderiranje radionice, stupanje u kontakt s novim sudionicima i širenje prisustva na društvenim medijima.

Kako bi radionice bile dostupne svima, može se koristiti metodologija neformalnog obrazovanja kao participativan i fleksibilan pristup. U skladu sa ovim pristupom, mladi sudionici se mogu i trebaju konzultovati u izradi programa kako bi se osjećali vrijednima i da bi se čuli njihovi interesi.

Svi mladi treba sudjelovati na dobrovoljnoj osnovi.

Kada razmišljate o prostoru, imajte na umu da se i omladinski klubovi moraju “osjećati” kao omladinski klubovi, jer je ovo prostor osmišljen posebno za mlade. To može značiti ukrašavanje prostora plakatima o drugim omladinskim događajima i projektima.

Pametni” rad s mladima: rad s mladima u digitalnom svijetu

Prije pandemije Covid-a 19 digitalni omladinski rad nije bio toliko prisutan u BiH. Situacija se promijenila nakon što su mjere Covid 19 prisilile omladinske radnike i mlade da ostanu kod kuće. Mnoge organizacije su uspjele da usvoje i počnu da realizuju aktivnosti omladinskog rada online koristeći dostupne komunikacijske alate. Nema puno dostupnih podataka, a neke organizacije poput PRONI Centra za razvoj mladih i Instituta za razvoj mladih KULT uspjele su provesti određene aktivnosti i dobiti podatke o percepciji mladih tijekom Covida 19 online.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA