Nacionalni program za volontiranje mladih
Ne postoji nacionalni program za volontiranje mladih u BiH.
Finansiranje
Nije primjenjivo.
Karakteristike volontiranja mladih
Prema UNFPA istraživanju o emigraciji mladih iz BiH (Izvještaj o istraživanju, avgust 2021), ispitanici su podijelili mišljenja o spremnosti mladih ljudi da volontiraju i doprinesu svojoj lokalnoj zajednici i društvu. Oko 38% se složilo ili se u potpunosti složilo da mladi ljudi imaju snažnu želju za volontiranjem i doprinosom društvu, 28% nije bilo sigurno, dok 34% vjeruje da mladi ljudi nisu voljni posvetiti svoje vrijeme tome.
Prema rezultatima, postoji statistički značajan veći postotak ispitanika u dobi od 18 do 19 godina (15%) i od 20 do 24 godine (13%) koji su volontirali u civilnom društvu/nevladinim organizacijama u protekloj godini, u poređenju sa ispitanicima u dobi od 25 do 29 godina (9%).
Nije pronađena statistički značajna razlika između različitih starosnih grupa mladih u pogledu volontiranja za pomoć drugima.
Konačno, statistički značajno veći postotak starijih ispitanika u dobi od 20 do 24 godine (49%) i 25–29 godina (51%) donirao je novac u dobrotvorne svrhe u proteklih dvanaest mjeseci, u poređenju sa ispitanicima u dobi od 18 do 19 godina (41%).
Kao što rezultati pokazuju, mladi ljudi u BiH izražavaju nizak nivo interesa za politički i građanski angažman, a ovi nalazi su u skladu sa prethodnim istraživanjima o ovoj problematici. Kao što je navedeno u Studiji mladih BiH 2018/2019, nevoljkost prema politici i političkom djelovanju rezultat je više faktora, tj., demokratska tranzicija, zaostajanje u ekonomskom razvoju i dominacija političkih elita kolektivno stvaraju obrazac ponašanja koji karakterizira neangažiranost. Ova nezainteresovanost predstavlja oblik protesta i pobune protiv političkog sistema koji se smatra da ne uzima u obzir budućnost mladih ljudi.
Prema Socio-ekonomskoj percepciji mladih u BiH koju je objavio UNDP BiH 2017. godine, oblasti koje ispitanici koji su radili volonterski rad najčešće navode uključuju dobrotvorni rad, humanitarnu i razvojnu pomoć (27,7%), obrazovanje i usavršavanje (21,1%) i kulturu i umjetnost (18,7%). Muškarci češće od žena izjavljuju da su volontirali u sportu (10,4% – 2,2%), dok ispitanici koji imaju univerzitetske diplome češće izjavljuju da su volontirali u domenu obrazovanja ili usavršavanja u poređenju sa onima koji su završili srednje obrazovanje (34,3% naspram 13,1%).
U poređenju sa ispitanicima iz EU, mladi ljudi iz BiH češće izjavljuju da su volontirali u kulturi i umjetnosti (18,7% naspram 15% u EU). S druge strane, mladi ljudi iz EU češće će izjaviti da su volontirali u drugim oblastima. Značajnije razlike su uočene u dobrobiti životinja (9% u EU naspram 1,8% u BiH), politici (8% EU vs. 1,8% BiH) i religiji (12% EU vs. 0,6% BiH).
Volontiranje mladih u BiH definirano je zakonima o volontiranju usvojenim na nivou dva entiteta (RS i FBiH) i na nivou BD BiH.
Ostali zakoni i propisi
Važno je spomenuti i druge zakone i propise koji se bave volontiranjem:
- Zakon RS o univerzitetskom obrazovanju definira mogućnosti za dobijanje ECTS bodova putem volontiranja. Stoga su svi javni univerziteti i određeni broj privatnih univerziteta izradili i usvojili pravilnike i procedure o volonterskim aktivnostima studenata u svrhu dobijanja ECTS bodova putem volontiranja.
- Zakon o mladima FBiH definira da je jedan od njegovih ciljeva jačanje volontiranja mladih.
- Zakon o mladima BD definira da je jedna od obaveza omladinskih organizacija afirmacija omladinskog volontiranja.
Podrška mladim volonterima
Čak i kada je volonterska aktivnost neplaćena aktivnost, Zakon volontiranju RS definira moguće situacije za finansijsku naknadu troškova volontera nastalih u direktnoj vezi sa volontiranjem. Ovi troškovi mogu biti troškovi putovanja i hrane, kupovine radne odjeće, opreme i alata za zaštitu tokom volontiranja, troškovi medicinskih usluga i vakcina, troškovi obuke, itd. Finansijska nadoknada troškova volontera nije obavezna, te stoga podliježe sporazumu između volontera i organizatora volontiranja.
U pogledu priznavanja, podrške i razvoja volontiranja, zakonom su definirani različiti mehanizmi koji ne isključuju druge mehanizme koji nisu navedeni u Zakonu:
- Strategije i politike na nivoima RS i lokalnih općina,
- Podrška uspostavljanju, radu i umrežavanju lokalnih volonterskih službi,
- Nagrađivanje pravnih i fizičkih lica koja su značajno doprinijela razvoju volontiranja na nivou RS ili lokalnom nivou (republička i lokalna nagrada za volontiranje),
- Prijenos uloge i važnosti volontiranja na djecu i mlade kroz formalno i neformalno obrazovanje,
- Mogućnost finansijskih donacija po profitabilnom sektoru organizatorima volontiranja u svrhu podrške razvoju i promociji volontiranja,
- Uspostavljanje jedinstvene identifikacije volontera koja bilježi sve volonterske angažmane i stečene kompetencije i vještine (na osnovu kompetencija za dugoživotno učenje definiranih na nivou EU).
Administrativnu kontrolu nad implementacijom Zakona vrši Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS, a inspekcijsku kontrolu vrši Republička uprava za inspekcijske poslove. Na kraju, Zakon definira kaznene odredbe za moguća kršenja zakona.
Ciljne grupe
Nekoliko nacionalnih i međunarodnih inicijativa u oblasti volontiranja mladih identificira specifične ciljne grupe unutar populacije mladih. Ove grupe često uključuju mlade ljude u tranziciji između obrazovanja i zaposlenja, nezaposlene mlade i one bez formalnih kvalifikacija.
Na primjer, program Young Change Makers od strane Međunarodne organizacije za migracije (IOM) fokusira se na osnaživanje mladih sa manje mogućnosti i onih koji nemaju prethodno iskustvo u građanskom aktivizmu. Ova inicijativa ima za cilj izgradnju otpornosti poboljšanjem vještina i podržavanjem ključnih partnerstava, čime se promovira interaktivno učešće mladih u radu na izgradnji zajednice.
Slično tome, projekat Youth Response Udruženja “Mladi volonteri” iz Visokog cilja na mlade ljude da zauzmu vodeće pozicije u društvu. Projekat je okupio preko 300 direktnih učesnika, premašujući planirani broj korisnika. Fokusirao se na osnaživanje mladih kroz različite aktivnosti, uključujući okrugle stolove i volonterske akcije, kako bi pokrenuli promjene u svojim zajednicama.
Ove inicijative pokazuju usklađene napore da se uključe određeni segmenti populacije mladih u volonterske aktivnosti, s ciljem poticanja građanskog angažmana i razvoja zajednice.