Zakonski/politički okvir za funkcioniranje i razvoj omladinskih organizacija
Trenutno ne postoji jedinstveni nacionalni okvir politike za omladinske organizacije. Dok entiteti i BD imaju različito zakonsko priznanje, koordinacija na državnom nivou ostaje odsutna. Zakon o mladima FBiH (član 4) definira “rad s mladima” kao planiranu, svrhovitu podršku kroz dobrovoljno učešće. Zakon o omladinskom organizovanju RS opisuje rad s mladima (član 2. Zakona o mladima) kao neformalnu aktivnost organiziranu sa mladima i za mlade kako bi se podržao njihov razvoj. Zakon o mladima BD definira i rad s mladima i “omladinske radnike“, što je jedino formalno priznanje uloge u BiH. Rad s mladima je definiran kao “dio omladinskih aktivnosti koje se organiziraju sa mladima i za mlade, koji se odvijaju u slobodno vrijeme mladih i izvode se u cilju poboljšanja uslova za lični i društveni razvoj mladih ljudi i opće socijalne koristi u skladu sa njihovim potrebama, mogućnostima i njihovim dobrovoljnim učešćem.”
Zakon o mladima FBiH usvojen je 2010. godine. Ovim zakonom uređuju se pitanja vezana za angažman, položaj i aktivnosti mladih u FBiH.
BD je usvojila Zakon o mladima 2017. godine i Zakon o volontiranju 2018. godine sa sličnim propisima kao u FBiH i RS. Vlada BD-a usvojila je Politiku mladih BD-a 2022-2026 na svojoj 85. sjednici održanoj 11. januara 2023. godine.
Javna finansijska podrška
Ministarstvo civilnih poslova BiH kao nadležni organ na nacionalnom nivou, kao i Vijeće ministara BiH, u posljednjih pet godina nisu izdvojili nikakva sredstva za podršku omladinskim organizacijama u BiH.
Vlada RS je izdvojila 2.335.000 eura za svoje različite programe, projekte i mjere u svom budžetu za 2016. godinu. Vlada FBiH je u budžetu za 2016. godinu izdvojila 204.000 eura za svoj omladinski program. Vlada BD-a osigurala je oko 100.000 eura sredstava za podršku inicijativama mladih u 2016. godini.
U RS, mreža omladinskih centara, priznata zakonom, dobija podršku direktno od entitetskog ministarstva za organiziranje aktivnosti, iako finansijska podrška ostaje ograničena.
Omladinske nevladine organizacije često se oslanjaju na vanjske grantove i finansiranje zasnovano na projektima. Na primjer, program CHANGE, koji predvodi Institut za razvoj mladih KULT i podržava Ambasada Švedske, dodijelio je grantove u ukupnom iznosu od 265.000 KM za nekoliko omladinskih organizacija, uključujući Udruženje mladih novinara u BiH, Udruženje progresivnog razvoja organizacija i pojedinaca PROI, Udruženje za obrazovanje i razvoj “Dignitet” i Udruženje učenika srednjih škola u BiH.
Kada je riječ o podršci EU/međunarodnoj podršci, inicijative kao što je Garancija za mlade uključuju omladinske organizacije kao partnere u implementaciji. Takvi programi donose podršku EU i međunarodnu saradnju (npr. PROI i vijeća mladih) kroz provedbu politika i aktivnosti osnaživanja mladih. BiH je potpisala Sporazum o osnivanju Regionalni ured za saradnju mladih (RYCO) 4. jula 2016. na samitu premijera Zapadnog Balkana u Parizu. Doprinos BiH budžetu RYCO-a iznosi 154.000,00 eura za implementaciju Sporazuma. RYCO pokreće godišnje Javne pozive za OCD, s ciljem podrške civilnom društvu na Zapadnom Balkanu u promovisanju pomirenja, izgradnje mira, regionalne saradnje i interkulturalnog učenja. Na taj način mladima se pružaju prilike koje otvaraju prostor za dijalog, međusobno učenje i bolje razumijevanje širom regije. Do sada je podržano 110 projekata u saradnji sa 240 organizacija civilnog društva i 115 škola. Peti javni poziv, zvanično nazvan “RYCOnnecting Youth”, trenutno je u fazi implementacije.
Inicijative za povećanje raznolikosti učesnika
Ne postoje posebne nacionalne ili velike inicijative koje imaju za cilj povećanje raznolikosti mladih ljudi koji učestvuju u omladinskim organizacijama u BiH.
Događaji poput “Mogućnosti za sve mlade ljude: Uspjeh kroz različitost”, u organizaciji udruženja Obrazovanje gradi BiH – Jovan Divjak uz podršku vlasti Kantona Sarajevo, uključuju sajmove i radionice prilagođene osnaživanju mladih iz marginaliziranih grupa prevođenjem znakovnog jezika i inkluzivnim angažmanom.
Napori KULT-a i PRONI organizacija uključuju zagovaranje profesionalnog priznavanja omladinskih radnika, razvoj kurikuluma i strategija za mlade na entitetskom nivou. To također uključuje konvencije koje ujedinjuju organizacije u entitetima kako bi definirale zajedničke standarde i promovirale inkluzivno učešće.