Situacija na tržištu rada u zemlji
Prema najnovijim podacima o radnoj snazi Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, ukupno tržište rada u Bosni i Hercegovini nastavilo je pokazivati trajne izazove tokom 2025. godine, usprkos određenim poboljšanjima pokazatelja zaposlenosti. Stopa zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. iznosila je 42,9 %, što je blago niže nego krajem 2024. godine, dok je stopa nezaposlenosti iznosila oko 12,6 % (prema anketi o radnoj snazi), a zatim se smanjila na 11,2 % u trećem kvartalu 2025.
Nezaposlenost mladih (uzrasta 15–24 godine) ostala je visoka, pri čemu je stopa nezaposlenosti mladih iznosila 30,2% u prvom kvartalu 2025. i približno 33,5 % u trećem kvartalu 2025. godine.
Iako se podaci iz ankete o radnoj snazi razlikuju od administrativnih evidencija (koje obuhvaćaju registriranu nezaposlenost), ovi podaci ukazuju na stalne poteškoće mladih u pronalaženju zaposlenja i prelasku na stabilne pozicije na tržištu rada.
Udio mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti su uključeni u obuku (NEET) i dalje predstavlja razlog za zabrinutost, pri čemu međunarodne procjene ukazuju da značajan dio mladih ostaje izvan tržišta rada i obrazovnog sustava, što ograničava njihove buduće mogućnosti zapošljavanja i doprinosi socijalnoj isključenosti.
Bosna i Hercegovina se također suočava sa strukturnim izazovima, poput niske participacije žena na tržištu rada i rodnih razlika u zaposlenosti, iako su detaljniji razdvojeni podaci uglavnom dostupni kroz nacionalna istraživanja i institucionalne izvještaje. Rodne i obrazovne razlike i dalje su ključni faktori koji oblikuju ishode mladih na tržištu rada.
Pored toga, emigracija mladih i kvalificiranih radnika ostaje ozbiljan problem, smanjujući potencijalnu ponudu radne snage i dodatno produbljujući neravnoteže na tržištu rada. (Kontekstualna potvrda iz analiza tržišta rada)
Struktura tražilaca zaposlenja na dan 31. listopada 2025. bila je sljedeća:
- Nekvalificirani radnici: 91.126 ili 28,89%, od čega 36.092 (28,36 %) muškaraca i 55.034 (29,24 %) žena
- Polukvalificirani radnici / niži nivo obrazovanja: 4.129 ili 1,31 %, od čega 1.926 (1,51%) muškaraca i 2.203 (1,17 %) žena
- Kvalificirani radnici: 98.855 ili 31,33 %, od čega 49.752 (39,09 %) muškaraca i 49.103 (26,09%) žena
- Visokokvalificirani radnici: 594 ili 0,19%, od čega 332 (0,35 %) muškaraca i 161 (0,09%) žena
- Srednja stručna sprema: 90.927 ili 28,82%, od čega 30.490 (23,96 %) muškaraca i 60.437 (32,19%) žena
- Viša škola (dvogodišnje postsekundarno obrazovanje): 4.706 ili 1,49 %, od čega 1.571 (1,23 %) muškaraca i 3.135 (1,67 %) žena
- Sveučilišna diploma: 25.141 ili 7,97 %, od čega 7.015 (5,51 %) muškaraca i 18.126 (9,63 %) žena.
Glavni koncepti
Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini dosljedno ostaje među najvišim u Europi, procijenjena na oko 27–35 %, u poređenju s nižim regionalnim prosjecima. Ovaj kronični nedostatak prilika dovodi do stalnog odljeva mladih, kvalificiranih ljudi koji traže bolje mogućnosti u inozemstvu.
Postoji izražen jaz između obrazovnih ishoda i zahtjeva tržišta rada. Stručno obrazovanje prati zastarjele nastavne planove i programe i nema dovoljno praktične, radno zasnovane obuke, što dovodi do toga da diplomanti nisu spremni za suvremena radna mjesta. Fragmentirano poslijeratno upravljanje u Bosni i Hercegovini dovelo je do institucionalnih neefikasnosti, nedostatka fleksibilnih ugovornih aranžmana, ograničene mobilnosti i ograničenih reformi tržišta rada, što održava i neformalnu ekonomiju i strukturnu nezaposlenost.
Sve veći broj mladih radi u platformnoj ekonomiji (npr. dostava, usluge prijevoza) pod nesigurnim uvjetima rada. Kao nezavisni ugovarači, ovi radnici obično nemaju pristup naknadama za nezaposlenost, bolovanju, zaštiti na radu niti garantiranom minimalnom prihodu.
Odgovori politika su ograničeni, budžeti usmjereni na mlade su minimalni u poređenju sa zemljama EU, a mnoge lokalne vlasti nemaju aktivne strategije za mlade niti posebne službenike zadužene za pitanja mladih (Studija o zapošljavanju mladih u Bosni i Hercegovini iz 2019. godine). Istraživanja pokazuju da širenje obuka, pripravničkih programa i aktivnih mjera tržišta rada može značajno poboljšati ishode zapošljavanja mladih (Pilav-Velić, 2019; Okičić, 2020).
Izvještaj Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) o Analizi prepreka razvoju poduzetništva u Bosni i Hercegovini ističe da se poduzetnička kultura u zemlji uglavnom percipira kao slaba. Konkretno, 21,4% ispitanika ocijenilo ju je nezadovoljavajućom, dok joj je dodatnih 41,1 % dalo niske ocjene. Nadalje, 73,2 % anketiranih poduzetnika izjavilo je da nema praksu održavanja sastanaka s ministarstvima ili državnim institucijama, što ukazuje na nedostatak podržavajuće poslovne kulture. Izvještaj također sugerira da, zbog negativnih iskustava, postoji mali interes za buduću suradnju s privrednim komorama ili drugim potencijalno korisnim institucijama.