Sustavi za predviđanje
Sheme i mehanizmi najvišeg nivoa
BiH progresivno razvija svoje tržište rada i sustave za predviđanje vještina, iako unutar složenog i decentraliziranog administrativnog okvira. Ovi napori su ključni za usklađivanje obrazovanja i obuke sa zahtjevima tržišta rada, posebice u kontekstu težnji za pristupanjem EU.
Nedavna istraživanja tržišta rada i inicijative za predviđanje fokusirale su se na poboljšanje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje za provođenje istraživanja tržišta rada.
EU je financirala projekte usmjerene na poboljšanje metodologija istraživanja tržišta rada. Ovi projekti su obučili preko 600 zaposlenih u javnim službama za zapošljavanje u provođenju standardiziranih anketa poslodavaca i analiza tržišta rada. Izrađena izvješća imaju za cilj informirati o kreiranju politike i distribuiraju se putem platformi kao što je trzisterada.ba. Istraživanja tržišta rada o potrebama poslodavaca provedena su korištenjem usklađenih metodologija širom BiH, pružajući vrijedne podatke za kreiranje politika.
Statistički sustavi BiH karakterizira njegova decentralizirana struktura, koja predstavlja izazove za usklađivanje podataka i efikasno funkcioniranje. Agencija za statistiku BiH (BHAS) je centralna statistička agencija nadležna za prikupljanje i diseminaciju nacionalnih statistika, uključujući podatke o zaposlenosti i plaćama. Entitetski statistički zavodi, Zavod za statistiku FBiH i Zavod za statistiku RS prikupljaju podatke u okviru svojih nadležnosti.
Kao odgovor na demografske promjene, posebno unutrašnje migracije i starenje radne snage, uloženi su napori da se predvide obrazovne potrebe. UNFPA BiH, u suradnji sa UNFPA Regionalnim uredom za Istočnu Europu i Kavkaz (EECARO), pokrenula je konzultantski projekt u 2024. godini kako bi se predvidio upis učenika i potrebe za radnom snagom nastavnika u Kantonu Sarajevo. Ove prognoze imaju za cilj informirati strateško planiranje u obrazovnom sektoru. Analiza utjecaja demografskih promjena u cijeloj regiji je poduzeta u okviru projekta. U tu svrhu, UNFPA je također pokrenula sveobuhvatne studije, uključujući Analizu situacije stanovništva u BiH, Efekte promjena stanovništva na pružanje javnih usluga u BiH i Anketu o emigraciji mladih. Ove studije imaju za cilj identificirati i razjasniti uzroke i posljedice demografskih promjena u BiH.
Koordinacijska tijela i međusektorska suradnju
Agencija za rad i zapošljavanje BiH je agencija na državnom nivou koja koordinira službe za zapošljavanje širom BiH, radeći u suradnji sa entitetskim i kantonalnim zavodima za zapošljavanje. Igra ključnu ulogu u implementaciji politika tržišta rada i olakšavanju suradnje između različitih razina vlasti.
Uloženi su napori da se poboljša suradnju između javnih vlasti i socijalnih partnera. U okviru konzultantskog projekta, UNFPA BiH i EECARO su uspostavili Zajednice za politiku i praksu (PPC) u Banjoj Luci i Sarajevu kako bi se poboljšali kapaciteti institucija BiH na svim nivoima za efikasno rješavanje ovih demografskih promjena. Ove zajednice okupljaju praktičare, kreatore politika, pružatelja usluga i stručnjake kako bi istražili inovativna rješenja koja bi mogla ublažiti negativne efekte promjena stanovništva.
Rezultati i širenje
Primarni rezultati ovih sustava predviđanja uključuju redovita izvješća o tržištu rada koji detaljno opisuju trendove zapošljavanja, nedostatak vještina, potrebe poslodavaca i obrazovne prognoze i projekcije upisa učenika i zahtjeve nastavničke radne snage za informiranje o planiranju obrazovanja. Ovi rezultati se distribuiraju putem zvaničnih internetskih stranica Agencije za statistiku BiH, Agencije za rad i zapošljavanje BiH i entitetskih statističkih zavoda i službi za zapošljavanje i koriste se za informiranje političkih odluka na različitim razinama vlasti.
Razvoj vještina
BiH aktivno radi na usklađivanju svojih sistema obrazovanja i obuke sa zahtjevima tržišta rada, fokusirajući se na formalne i neformalne obrazovne puteve.
Vlada RS je u svoju Politiku zapošljavanja 2021-2027 uključila predviđanje vještina: “Razvoj vještina nezaposlenih osoba za aktivno traženje posla”. Ova mjera se odnosi na financiranje i provođenje kontinuirane podrške nezaposlenim osobama u pronalaženju posla, odnosno na njihovu obuku kako bi što efikasnije ostvarili svoje kapacitete na tržištu rada.
Strateški pravci razvoja karijerne orijentacije u FBiH 2015 – 2020 među najvažnijim zaključcima i preporukama uključuju sljedeće:
- Uspostaviti centre za razvoj karijere na visokoškolskim ustanovama.
- Omogućavanje razvoja centara za cjeloživotno učenje, omogućavanje i produbljivanje stručnih znanja, vještina i sposobnosti prilagođavanja programa tržišta rada, tj. usklađivanje programa obrazovanja odraslih sa potrebama tržišta rada, praćenje razvoja znanosti i znanstvenih postignuća struke.
Politika zapošljavanja FBiH (2023 – 2030) sadrži četiri strateška cilja i nekoliko ključnih ishoda kojima treba težiti promoviranju punog, produktivnog i slobodno izabranog zapošljavanja, a jedan od njih je:
- Povećanje osobne zapošljivosti i poboljšanje usklađenosti vještina s zahtjevima tržišta.
Ovaj cilj ima dva kvantitativna cilja: smanjenje broja ljudi sa niskim kvalifikacijama za 10% i povećanje broja ljudi koji rade poslove koji odgovaraju njihovim kvalifikacijama za 20%. Poboljšanje situacije na tržištu rada zahtijeva konkurentske kompanije koje mogu stvoriti više kvalitetnih radnih mjesta.
Vlada BD u svojoj općoj Politici razvoja sadrži mjeru 2.1.2. Podrška obrazovnim programima i cjeloživotnom učenju (prekvalifikacija/dodatno obrazovanje) u skladu sa potrebama tržišta rada. Namjera je obrazovanje za zapošljavanje osoba koje zbog nepotpunog znanja/kvalifikacija ne mogu naći adekvatan posao, i za one koji su obrazovani za zanimanja koja više nisu tražena i nemaju dodatnu obuku za znanja i vještine s napretkom u tehničkom i tehnologijskom razvoju.
Mjera podrazumijeva (u suradnji sa Gospodarskom komorom i Udrugom poslodavaca) da se definira koja su zanimanja trenutno u nedostatku, da li postoje nastavni planovi i programi sa istim, i u suradnji sa Tripartitnim savjetodavnim vijećem da se zatraži upis studenata u ova manjkava zanimanja, i da se uvede model stipendiranja za studente u ovim zanimanjima.
Osim toga, na ovaj način i poslodavci i radnici će imati dodatnu sigurnost da su programi cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih fleksibilni i prilagodljivi njihovim potrebama, što će u konačnici povećati zadovoljstvo građana obrazovanim mogućnostima BD BiH.
Formalno obrazovanje: Usklađivanje sa potrebama tržišta rada
U tijeku su napori za modernizaciju stručnog obrazovanja i obuke (VET) kako bi se bolje uskladili zahtjevi tržišta rada. To uključuje razvoj standarda zanimanja i nastavnih planova i programa koji odražavaju trenutne potrebe industrije. Međutim, izazovi i dalje postoje zbog decentralizirane prirode obrazovnog sustava, što dovodi do nedosljednosti u različitim regijama.
Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (HEA) nadgleda akreditaciju visokoškolskih institucija. Iako su poduzeti koraci za usklađivanje sa europskim standardima i smjernicama, još uvijek nedostaje potpuno funkcionalan sustav akreditacije za studijske programe.
Obrazovanje odraslih je regulirano entitetskim i kantonalnim zakonima, sa školama ovlaštenim da organiziraju programe obuke odraslih. Međutim, dostupnost centara za prekvalifikaciju i usavršavanje je ograničena, sa samo nekoliko centara koji se nalaze u Bihaću, Sarajevu i Širokom Brijegu.
Neformalno i informalno učenje: Premošćivanje jaza u vještinama
Organizacije poput Centra za razvoj neformalnog obrazovanja (CRNO) osnažuju mlade ljude kroz različite programe usmjerene na razvoj praktičnih vještina i poticanje aktivnog građanstva. Njihove inicijative uključuju mentorske programe, inovacijske centre i radionice za razvoj međuljudskih vještina.
Udruga ALDI, uz podršku EU, uspostavilo je programe obuke koji se fokusiraju na digitalne vještine i meke vještine kako bi se poboljšala zapošljivost mladih. Ovi programi uključuju kratke kurseve i praktičan rad na razvoju digitalnih proizvoda.
Projekt “Mladi ambasadori neformalnog učenja – faza 2” ima za cilj izgradnju kapaciteta mladih kroz učešće u aktivnostima neformalnog obrazovanja i poboljšanje priznavanja kompetencija stečenih izvan formalnog obrazovnog okruženja.
Program zadržavanja mladih u BiH – Projekt opće mobilizacije realiziran je od 1. januara 2021. do 31. prosinca 2023. godine. Cilj ovog projekta bio je jačanje i povećanje kapaciteta omladinskih organizacija civilnog društva za učešće u reformama obrazovanja i zapošljivosti mladih u BiH. Kroz projekt je uspostavljena mreža mladih stručnjaka, eksperata i predstavnika advokatskih komora za zapošljavanje i obrazovanje, s ciljem jačanja kapaciteta i kompetencija omladinskih organizacija civilnog društva i povećanja utjecaja advokatskih komora na razvoj politika, politike i strategije u oblasti obrazovanja i zapošljavanja. Projekt je unaprijedio pravni i politički odnos prema mladima kroz suradnju između relevantnih institucija za zapošljavanje i relevantnih institucija na svim nivoima vlasti i podigao svijest o važnosti zapošljavanja za gubitak mlade populacije u BiH. Program je financirala Europska unija u BiH, a implementirala ga je NVO “Nešto Više” u suradnji sa PRONI centrom za razvoj mladih.