Na sudjelovanje mladih u Bosni i Hercegovini utječu brojni strukturni i društveno-politički čimbenici koji definiraju i izazove i mehanizme za angažman. Politički sustav BiH izgrađen je na konsocijacijskom modelu podjele vlasti uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom. On jamči institucionalnu zastupljenost za tri konstitutivna naroda – Bošnjake, Srbe i Hrvate – u svim glavnim političkim i administrativnim tijelima. Iako je osmišljen kako bi osigurao etničku ravnotežu, ovaj okvir također ograničava fleksibilnost za građanske inovacije i identificiran je prepreka za smisleno učešće mladih u procesima donošenja odluka.
Visoka razina nezaposlenosti mladih, u kombinaciji s raširenim razočaranjem u političke elite, tjera mnoge mlade ljude da razmotre emigraciju. Prema nedavnim istraživanjima, više od 60 % mladih izražava želju da napusti zemlju, što dodatno smanjuje njihov angažman i povjerenje u javne institucije.
Mladi ljudi u BiH značajno su nedovoljno zastupljeni u strukturama političkih stranaka i javnih institucija. Taj nedostatak uključenosti često preusmjerava angažman mladih mladih prema neformalnom aktivizmu, internetskim platformama i grassroots pokretima, umjesto prema strukturiranim političkim kanalima.