Na državnoj razini ne postoji nacionalna omladinska politika, zakon o mladima ili nacionalno vijeće mladih, niti bilo koje službeno predstavničko tijelo mladih.
S obzirom na to da su nadležnosti za pitanja mladih raspoređene na entitetsku, kantonalnu i razinu Brčko distrikta, učešće mladih odvija se preko lokalnih i entitetskih vijeća mladih kroz sastanke s nadležnim ministarstvima i sudjelovanje u radnim grupama i tijelima za izradu propisa.

Formalni mehanizmi konzultacija

Ne postoji jedinstveni nacionalni zakon ili omladinska politika zbog ustavne strukture BiH. Svaki od tri administrativna nivoa, RS, FBiH i BD, ima svoj zakon o mladima, koji zakonski nalaže učešće mladih u kreiranju politika putem vijeća i povjerenstvo za mlade.

Procesi konzultacija sa mladima su institucionalizirani na:

  • Lokalna/općinska razina, kroz komisije za mlade i lokalna vijeća mladih;
  • Kantonalna razina (u FBiH), preko kantonalnih omladinskih vijeća;
  • Entitetska razina, preko vijeća mladih RS i FBiH;
  • Uredsko tijelo na državnoj razini, Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u BiH – iako ovo tijelo nije funkcionalno u praksi od 2016. godine.

Učešće mladih se prvenstveno kanalizira kroz:

  • Vijeća mladih i komisije, koje održavaju konzultacije i surađuju sa relevantnim ministarstvima i vladinim tijelima;
  • Formalne radne skupine ili parlamentarne odbore koji uključuju predstavnike mladih;
  • Povremeno, radionice, treninzi i javni događaji u organizaciji nevladinih organizacija i međunarodnih partnera.

Iako su konzultacije zakonski obavezne, stvarna implementacija je nedosljedna. Neka vijeća mladih sastaju se redovno, druga se sastaju samo od slučaja do slučaja ili ad hoc, ovisno o lokalnim kapacitetima i angažmanu.

Akteri

Omladinska vijeća, formalno uspostavljena na općinskom, kantonalnom i entitetskom nivou, i studentska vijeća u školama i univerzitetima (kao što je detaljno opisano u Odjeljku 5.3), koja se uključe u ove strukture. Omladinske nevladine organizacije i lokalne inicijative također su uključene u konzultacije, zagovaranje politika i implementaciju projekta.

Zakoni o mladima zahtijevaju zastupljenost mladih s manje mogućnosti. Neke regionalne inicijative fokusirane su na uključivanje mladih iz ruralnih područja, marginaliziranih zajednica ili etnički raznolikih sredina, iako sistematski pristup ostaje neravnomjeran.

Kada su u pitanju javne institucije, Federalno ministarstvo kulture i sporta vodi omladinsku politiku u FBiH, Ministarstvo porodice, omladine i sporta pokriva pitanja mladih u RS, a Odjel za administrativne i stručne poslove Vlade BD odgovoran je za pitanja mladih u BD.

Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u BiH nominalno djeluje kao koordinacijsko tijelo za omladinsku politiku na državnom nivou, dok postoje i parlamentarna tijela poput Odbora Doma naroda za mlade, obrazovanje i kulturu u oba entiteta.

Ostali akteri uključuju međunarodna tijela (npr. EU, Vijeće Europe, OSCE), nevladine organizacije poput PRONI Centra za omladinski razvoj, Instituta za razvoj mladih KULT i Omladinskog komunikativnog centra (YCC), kao i strane razvojne agencije koje podržavaju omladinske savjetodavne skupine i obuke za zagovaranje (Švicarska razvojna agencija, GIZ, SIDA, USAID).

Regionalne inicijative često ciljaju uključivanje mladih iz ruralnih i marginaliziranih zajednica te etnički raznolikih sredina, ali pristup nije sustavno ujednačen.

Rezultati

Omladinska vijeća i udruženja doprinose nacrtima zakona, strategijama za mlade, okvirima financiranja, obrazovanju zasnovanom na pravima i planiranju lokalne zajednice.

Iako se doprinos mladih uzima u obzir, on nije obavezujući, a konačne odluke ostaju na vlastima. Neke reforme na entitetskom nivou su priznale prijedloge omladinskih grupa.

Malo je formalnog javnog izvještavanja o tome kako su prijedlozi mladih integrirani. Povratne informacije se često pružaju putem nevladinih organizacija ili sastanaka vijeća, a ne objavljenih zapisa.

Velike inicijative za dijalog ili debatu između javnih institucija i mladih

Obuka Vijeća Europe o učešću mladih (50/50 Trening – Jačanje suradnje i partnerstva za učešće mladih i omladinske politike u BiH), održana između 9. i 13. maja 2022. godine u Europskom omladinskom centru u Budimpešti, osigurala je radionicu za izgradnju kapaciteta čiji je cilj poboljšanje kompetencija sudionika kako bi se olakšalo sudjelovanje mladih u procesima donošenja odluka u kontekstu kreiranja i implementacije omladinskih politika u BiH (na različitim razinama), u skladu sa standardima, principima i vrijednostima Vijeća Europe.

Projekti Omladinskog komunikacijskog centra (YCC) olakšavaju mreže zagovaranja u srednjim školama RS i FBiH, što rezultira kampanjama koje vode mladi o pristupu obrazovanju i etničkoj inkluziji.

Širi napori Mreže omladinskih klubova PRONI i platformi kao što je Europe House Sarajevo, koji su domaćini debata, kulturnog dijaloga i foruma mladih koji se bave javnim institucijama i predstavnicima EU.

Velike inicijative za dijalog ili debatu između javnih institucija i mladih

Obuka Vijeća Europe o učešću mladih (50/50 Trening – Jačanje suradnje i partnerstva za učešće mladih i omladinske politike u BiH), održana između 9. i 13. svibnja 2022. godine u Europskom omladinskom centru u Budimpešti, osigurala je radionicu za izgradnju kapaciteta čiji je cilj poboljšanje kompetencija sudionika kako bi se olakšalo učešće mladih u procesima donošenja odluka u kontekstu kreiranja i implementacije omladinskih politika u BiH (na različitim razinama), u skladu sa standardima, principima i vrijednostima Vijeća Europe.

Projekti Omladinskog komunikacijskog centra (YCC) olakšavaju mreže zagovaranja u srednjim školama RS i FBiH, što rezultira kampanjama koje vode mladi o pristupu obrazovanju i etničkoj inkluziji.

Širi napori Mreže omladinskih klubova PRONI i platformi kao što je Europe House Sarajevo, koji su domaćini debata, kulturnog dijaloga i foruma mladih koji se bave javnim institucijama i predstavnicima EU.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA