3.6 Integracija mladih na tržište rada

Mjere zapošljavanja mladih

Na državnoj razini, ne postoji zakon koji se eksplicitno bavi pitanjima mladih, a time i zapošljavanjem mladih.

Na državnoj razini u BiH, zapošljavanje je u nadležnosti Sektora za rad, zapošljavanje, socijalnu skrb i mirovine u okviru Ministarstva civilnih poslova BiH. Agencija za rad i zapošljavanje BiH također ima važnu ulogu u formuliranju politika na državnoj razini u oblasti zapošljavanja mladih. Agencija, između ostalog, prati primjenu međunarodnih standarda i politika u oblasti zapošljavanja i u suradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje BD sudjeluje u njihovoj implementaciji, te koordinira aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima zapošljavanja. Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u BiH, zajedno sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, obavlja koordinacijsku ulogu u pitanjima mladih, u ovom slučaju u oblasti zapošljavanja. Direkcija za ekonomsko planiranje BiH također ima značajnu ulogu u analizi, formiranju, koordinaciji i praćenju mjera protiv nezaposlenosti, razvojne politike i politike socijalne inkluzije svih socijalnih kategorija.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH, zajedno sa Zavodom za zapošljavanje FBiH, Zavodom za zapošljavanje RS, Zavodom za zapošljavanje BD i kantonalnim službama za zapošljavanje, zajednički koordinira aktivnosti vezane za zapošljavanje građana BiH u inozemstvu i organizaciju programa profesionalnog usmjeravanja i obuke u suradnji sa poslodavcima, sindikatima, obrazovnim institucijama i drugim partnerima s ciljem promidžbe zapošljavanja mladih i aktivnih politika tržišta rada.

BiH ima nekoliko mjera na visokoj razini na državnoj i entitetskoj razini za podršku mladim ljudima (15-30 godina) u prelasku na posao. Ove akcije imaju za cilj poboljšati pristup i zadržavanje na tržištu rada za NEET (one koji nisu zaposleni, obrazovani ili obučeni), tražitelje prvog posla i niskokvalificirane mlade.

Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinira izradu Plana implementacije Garancije za mlade u BiH, dok Međunarodna organizacija rada (ILO) pruža tehničku podršku institucijama tržišta rada na različitim razinama vlasti u pripremi i pilot aktivnostima za implementaciju Jamstva za mlade. Podršku koju pruža ILO sufinanciraju Europska komisija, Generalna direkcija za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju i Generalna direkcija za susjedstvo i pregovore o proširenju.

S ciljem finalizacije Plana implementacije Garancije za mlade, uspostavljena je nacionalna radna skupina na stručnoj razini. Budući da Plan za BiH zahtijeva izradu akcijskih planova na entitetskoj razini i akcionog plana za BD BiH, imenovane su posebne radne skupine za FBiH, RS i BD BiH. Također su provedene funkcionalne analize sistema javnih službi za zapošljavanje. Zaključci ovih analiza već su integrirani u Akcioni plan za RS, dok su akcioni planovi u FBiH i BD BiH još uvijek u fazi razmatranja.

Da bi se postiglo puno učešće u Programu i pristupilo sredstvima IPA 2024 dodijeljenim Garanciji za mlade (3 milijuna eura), potrebno je izraditi i usvojiti Plan implementacije Garancije za mlade za BiH, koji će objediniti planove implementacije FBiH, RS i BD BiH, a koji će odobriti Europska komisija.

Do sada je Vlada RS usvojila svoj Akcioni plan, a razvijen je i potvrđen i Akcioni plan za BD BiH. Akcioni plan za FBiH je u završnoj fazi izrade i očekuje se da će biti finaliziran i odobren od strane Vlade FBiH u 2025. godini. Vlada FBiH je na sjednici održanoj 16. prosinca usvojila Informaciju  koju je dostavilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u vezi sa dosadašnjim aktivnostima u implementaciji modela Garancije za mlade. Informacija uključuju i nacrt Akcionog plana za implementaciju ovog modela, koji će postati sastavni dio Akcionog plana Garancije za mlade BiH.

Vlada FBiH je 21. septembra 2023. godine usvojila Strategiju zapošljavanja FBiH (2023–2030). Strategija zapošljavanja FBiH je dugoročni strateški dokument koji utvrđuje ključne reforme i mjere za povećanje zapošljivosti, poboljšanje usklađenosti između obrazovanja i tržišta rada, poticanje privatnog sektora na otvaranje radnih mjesta i povećanje inkluzije ugroženih skupina. Također prepoznaje i integrira model Garancije za mlade i koncept ekonomije brige, s ciljem da se skrati vrijeme čekanja za prvo zaposlenje na najviše četiri mjeseca, osiguravajući mladim ljudima pristup zapošljavanju, obuci, stažiranju ili šegrtovanju.

Kada je riječ o mjerama i programima zapošljavanja mladih u FBiH definiranim Zakonom o mladima FBiH, Vlada FBiH se obavezuje da će kroz nadležna ministarstva definirati i uspostaviti federalne grantove i transfere za podršku zapošljavanju mladih i mladim poduzetnicima, a posebno mladima bez radnog iskustva.

Omladinska politika RS 2023-2027 definirala je ključne strateške projekte usmjerene na zapošljavanje mladih kako slijedi:

• Osnivanje resursnog centra za mlade,
• Program podrške mladim poduzetnicima “Startup Srpska”,
• Osnivanje prvog naučno-tehnološkog parka u RS.

U oblasti zapošljavanja mladih u RS, važnu ulogu ima Ministarstvo obrazovanja i kulture RS zajedno sa Zavodom za zapošljavanje RS. Ministarstvo, u suradnji sa Vijećem mladih RS i sindikatima, ima za cilj da stimulira poslodavce da zapošljavaju studente za stažiranje.

Institut za zapošljavanje u BD-u bavi se, između ostalog, pitanjima zapošljavanja mladih. Prema Zakonu o mladima BD, nadležna tijela, institucije i druga pravna lica, u suradnji sa Vijećem mladih BD, razvijaju i provode programe u oblasti zapošljavanja.

Mjere fleksisigurnost i usmjerene na mlade ljude

U BiH ne postoje mjere fleksisigurnostina državnom nivou, niti FBiH, RS i BD BiH provode specifične mjere fleksisigurnosti usmjerene na mlade ljude.

U BiH, politike zapošljavanja mladih vezane za fleksisigurnost kombiniraju povećanu fleksibilnost, kroz privremene ugovore i različite programe zasnovane na radu, sa sigurnosnim podrškama kao što su subvencije za plaće, usavršavanje, karijerno usmjeravanje i zaštita minimalne plaće.

Politika minimalne plaće, postavljena na približno 50-58% prosječne plaće u FBiH i RS, ima za cilj zaštitu nivoa prihoda. Iako je njihov glavni utjecaj širi, oni daju mladim radnicima sigurnosnu mrežu pri ulasku u formalni sektor.

U FBiH su dozvoljeni ugovori na određeno vrijeme do tri godine. Ako se obnove nakon ovog perioda ili produže kroz više uzastopnih ugovora, oni se automatski pretvaraju u stalne ugovore. U RS-u, ugovori na određeno vrijeme su općenito dozvoljeni do dvije godine, sa izuzecima za opravdane slučajeve (npr. zamjena odsutnog zaposlenika ili završetak određenog projekta). Zakonodavstvo BD BiH odražava zakonodavstvo FBiH, primjenjuju se ugovori na određeno vrijeme do tri godine.

Ovi propisi omogućavaju fleksibilnost za projektno ili privremeno zapošljavanje, ali također uključuju ugrađenu sigurnost za zaposlenike, jer prekoračenje limita nalaže prelazak na stalno zaposlenje. Nema direktnog spominjanja mjera fleksisigurnosti prilagođenih mladima, kao što su sheme prvog posla, fleksibilne mogućnosti rada i učenja ili premošćivanje podrške dohotku.

Postoji nekoliko međunarodnih programa koji doprinose mjerama fleksisigurnosti za mlade ljude u BiH. Obuka na radnom mjestu i karijerno savjetovanje su integrirani u inicijative koje podržava EBRD i Svjetska banka. Ove mjere nude prilagođenu podršku tokom tranzicije, pomažući mladima da uđu, prilagode se i ostanu u formalnom zaposlenju čak i nakon završetka obnove ugovora.

EBRD-ova inicijativa za mlade u privatnom sektoru (2019) povezuje studente i nedavno diplomirane sa stažiranjem i mentorstvom u privatnom sektoru, povećavajući fleksibilnost uz poboljšanje vještina i omogućavanje lakšeg prijelaza između obrazovanja i rada.

U okviru Projekta podrške zapošljavanju Svjetske banke (2017), subvencije za plaće su bile kombinirane sa obukom na radnom mjestu kako bi se poticale privatne firme da zaposle mlade radnike. Ovo spaja fleksibilnost za poslodavce sa sigurnošću prihoda i razvojem vještina za mlade.

Usklađivanje privatnog i poslovnog života mladih ljudi

Pomirenje privatnog i radnog života za mlade osobe nije posebno regulirano nijednim propisom u BiH. Podrška za porodično-prijateljsko radno okruženje i balans između posla i privatnog života postoji uglavnom kroz inicijative poslodavaca ili prijedloge zagovaranja, pri čemu još uvijek ne postoji sveobuhvatan zakonski okvir na nivou entiteta ili države.

Fleksibilni radni aranžmani

Osim rada na daljinu, različiti fleksibilni radni aranžmani postaju sve češći u BiH, potaknuti potražnjom zaposlenih i priznanjem njihovih beneficija od strane poslodavaca. Ovi aranžmani imaju za cilj pružiti zaposlenicima veću autonomiju nad njihovim rasporedom rada i lokacijom, dok još uvijek zadovoljavaju poslovne potrebe.

Uobičajene fleksibilne opcije uključuju:

• Hibridni rad: Zaposlenici dijele svoje vrijeme između rada na daljinu (npr. od kuće) i rada iz ureda poslodavca ili druge određene lokacije. Specifična podjela (npr. 2 dana u uredu, 3 dana na daljinu) je obično dogovorena.
• Fleksibilno radno vrijeme (fleksibilno radno vrijeme): Zaposlenici imaju određeni stupanj fleksibilnosti u određivanju svog početnog i završnog vremena, pod uvjetom da rade potreban broj sati dnevno/sedmično i da su dostupni tokom osnovnog radnog vremena.
• Komprimirane radne sedmice: Zaposlenici rade puno radno vrijeme za manje od pet dana (npr. rade duže četiri dana u sedmici da bi imali trodnevni vikend).
• Dijeljenje posla: Dva ili više zaposlenika sa skraćenim radnim vremenom dijele odgovornosti jedne pozicije s punim radnim vremenom.

Implementacija ovih aranžmana često zavisi od specifične industrije, kulture kompanije i prirode radne uloge. Jasne politike i komunikacija su od suštinskog značaja za uspješnu implementaciju.

Rad na daljinu i hibridni rad sve više nude privatni poslodavci, posebno u IT i uslužnom sektoru. Istraživanje  IT zaposlenika iz 2024. godine otkrilo je:

• 79% ima pristup hibridnom radu,
• 62% može raditi u potpunosti na daljinu,
• 60% ima koristi od fleksibilnog vremena početka/završetka.

Ovi aranžmani podržavaju mlade zaposlenike koji žele bolje uravnotežiti posao, učenje ili porodične obaveze.

Financiranje postojećih šema/inicijativa

Izvori financiranja aktivnosti zapošljavanja su prvenstveno odobreni proračuni institucija koje provode ove aktivnosti, uz dodatna sredstva koja se osiguravaju kroz projekte koji se financiraju iz stranih kredita i donacija i sredstava iz proračuna entitetskih vlada i Vlade BD za podršku implementaciji aktivnih programa tržišta rada.

Vlada RS je 6. jula 2023. godine usvojila Odluku o usvajanju Akcijskog plana za implementaciju Strategije zapošljavanja RS 2023 – 2025. Akcionim planom predviđena je implementacija mjera zapošljavanja u 2023. godini u ukupnom iznosu od oko 49.000.000,00 KM, od čega je ukupno 15.063.000,00 KM planirano za mjere aktivnog zapošljavanja kroz implementaciju Programa zapošljavanja.

Od navedenog iznosa, 10.000.000,00 KM planirano je za implementaciju Programa zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih i demobiliziranih vojnika, ratnih veterana i ratnih invalida pod nazivom “Zajedno na posao”.

Za Program podrške privredi kroz povrat plaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje planirano je 5.000.000,00 KM, a za implementaciju Programa podrške zapošljavanju i samozapošljavanju Roma, koji se financira iz grantova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, planiran je iznos od 63.000,00 KM.

Planirano je zapošljavanje 2.689 osoba sredstvima u iznosu od 15.000.000,00 KM predviđenim proračunom za 2023. godinu. Od ovog broja, 1.151 osoba će biti zaposlena kroz program “Zajedno do posla”, a 1.151 osoba kroz Program podrške ekonomiji kroz povrat plaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje, dok će Program zapošljavanja i samozapošljavanja za Rome obuhvatiti 11 osoba.

Program podrške zapošljavanju mladih sa višim i srednjim obrazovanjem kao pripravnika implementiran je 2022. godine u RS. Vrijednost Programa iznosila je 6.035.816,00 KM. Očekivani efekti Programa ogledali su se u obuci 888 mladih pojedinaca i profesionalaca sa višim i srednjim stručnim obrazovanjem za samostalan rad u svojim oblastima. Potrebna sredstva za 2021. godinu iznosila su 4.818.648,12 KM.

Veoma važan institucionalni akter u oblasti zapošljavanja mladih je Investiciona i razvojna banka RS (IRBRS). IRBRS sufinancira zapošljavanje mladih kroz zajmove ili grantove za pokretanje poljoprivrednih biznisa. Zavod za obrazovanje odraslih RS u okviru svojih aktivnosti stimulira upis nekvalificiranih osoba na dodatno usavršavanje i dalje obrazovanje u skladu sa potrebama tržišta rada.

Organizacija Helvetas u BiH implementirala je projekt “Moja budućnost” koji ima za cilj rješavanje dva glavna izazova u BiH: nezaposlenost mladih i nerazvijenost ruralnih područja, što doprinosi visokoj emigraciji mladih i unutrašnjim migracijama prema urbanim centrima. Projekt se fokusira na jačanje ekonomskih veza između ruralnih i urbanih područja kako bi se stvorilo održivo zapošljavanje i obrazovne mogućnosti za mlade ljude. Metodologija “Opportunity Group” je primijenjena kroz projekt po prvi put u BiH, aktivno angažirajući mlade u vršnjačkim skupinama kako bi izgradili tehničke, poduzetničke i životne vještine, čineći ih agentima promjena, a ne pasivnim korisnicima. Projekt, koji je prvobitno implementiran u regiji Hercegovine, nastoji proširiti svoj utjecaj na cijelu zemlju. Ključni ciljevi uključuju stvaranje 220 radnih mjesta, pružanje obuke i podučavanja za 1.440 mladih ljudi, te poboljšanje kvalitete usluga vezanih za zapošljavanje na lokalnom nivou.

Svjetska banka je implementirala Projekt podrške zapošljavanju (2017–) koji je sufinanciran IBRD kreditom od 50 milijuna eura. Ova inicijativa potiče zapošljavanje mladih, niskokvalificiranih i dugotrajno nezaposlenih pojedinaca u privatnom sektoru kroz subvencije za plaće, obuku na radnom mjestu, grantove za samozapošljavanje i poboljšane sustave praćenja. Do danas, blizu 55.000 tražitelja posla je zaposleno, a 52% je zadržalo zaposlenje nakon 12 mjeseci.

U okviru IPA II programa prekogranične suradnje BiH-Crna Gora, inicijativa “Vaš posao” (oko 360.000 eura granta) nudi karijerno usmjeravanje, stažiranje, podršku poduzetništvu i sajmove poslova, kao što je događaj u Mostaru 2024. godine, koji je uključivao 350+ mladih ljudi i sadržavao radionice o životopisima, poduzetničkim planovima i pasošima kompetencija.

Projekt zapošljavanja mladih Švicarske agencija ta razvoj i suradnju SDC (2016–2022) podržao je javne službe za zapošljavanje (JSZ) u pružanju usluga prilagođenih mladima, uključujući karijerne centre i “klubove za zapošljavanje”. Do početka 2017. godine, 6.240 mladih je dobilo podršku, a 2.665 je osiguralo zaposlenje.

Što se tiče BD BiH, Zavod za zapošljavanje je u 2022. godini implementirao nekoliko programa, uključujući: Program zapošljavanja teško zapošljivih pojedinaca, Program usklađivanja tržišta rada i obrazovnog sistema – Karijerno usmjeravanje, koje je financirao vlastitim sredstvima. Program zapošljavanja Roma financira Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, dok Program zapošljavanja i Program samozapošljavanja u poljoprivredi u BD financira Vlada BD, odnosno Odjeljenje za ekonomski razvoj, sport i kulturu i Odjeljenje za poljoprivredu BD. Pored ovih, u 2022. godini implementirani su i Program samozapošljavanja i Program samozapošljavanja u poljoprivredi u BD za 2021. godinu.

 Osiguranje kvalitete

1. Aktivni napori praćenja:

• Institut za razvoj mladih KULT je 2012. godine izvijestio da je Ured za reviziju FBiH proveo reviziju efikasnosti Programa zapošljavanja mladih (YEP), ocjenjujući planiranje, implementaciju, praćenje i evaluaciju, uključujući efikasnost za teško zapošljive mlade. Projekt su podržale GOPA mbH i Ambasada Švicarske u BiH, a implementirale su ga javne službe za zapošljavanje u BiH.

2. Izgradnju kapaciteta i obuka za praćenje i evaluaciju:

• Lokalni omladinski službenici iz FBiH i RS sudjelovali su u ciljanim treninzima za praćenje i evaluacije (npr. juni 2015. financiran od strane USAID-a), učeći sistematsko praćenje projekta, metode evaluacije, praćenje učinka i rodno osjetljiv dizajn indikatora.
• U okviru projekta RCC/ESAP2 (februar 2022.), osoblje javnih službi za zapošljavanje širom FBiH, RS i BD prisustvovalo je seminarima o Garanciji za mlade i aktivnim politikama tržišta rada, koji su uključivali diskusije o poboljšanju praćenja, evaluacije, koherentnosti i efikasnosti mjera zapošljavanja.
• Institut za razvoj mladih KULT provodi strukturirane programe obuke koji opremaju službenike za mlade praktičnim alatima za praćenje učinka projekta, procjenu ishoda i poboljšanje kvaliteta programa za mlade. Ovi treninzi se fokusiraju na pripremu javnih poziva za projekte za mlade, upravljanje dodijeljenim grantovima i primjenu sistematskih metoda praćenja i evaluacije kako bi se osigurala efikasnost projekta.

3. Institucionalni alati i radionice u okviru Garancije za mlade:

• Plan implementacije Garancije za mlade za BiH uključuje funkcionalne procjene sistema javnih službi za  zapošljavanje i radionice o praćenju i evaluaciji, iako su ovi procesi još uvijek u ranoj fazi.

Inicijative kao što je Sajam mladih uključuju konkretne metrike učinka, kao što su broj sudionika, sati obuke i uspješni poslovni planovi (14 poslovnih planova je dobilo dodatnu podršku), ukazujući na nove prakse evaluacije. Međutim, BiH nema strukturiran sistem praćenja i osiguranja kvaliteta na institucionalnom nivou koji obuhvata sve politike ili šeme zapošljavanja mladih na nacionalnom nivou.