3.4 Karijerno usmjeravanje i savjetovanje

Usluge karijernog usmjeravanja i savjetovanja

U BiH se usluge karijernog usmjeravanja i savjetovanja organiziraju kroz različite javne institucije i programe, s ciljem podrške mladim ljudima u planiranju karijere i zapošljavanju.

Karijerno savjetovanje u FBiH provodi Ministarstvo obrazovanja i znanosti FBiH koje je izradilo Strateške smjernice razvoja karijerne orijentacije u FBiH 2015 – 2020.

Politike usvojene u prethodnom periodu u BiH su važna osnova i pružaju okvir za razvoj aktivnosti karijernog usmjeravanja u BiH. Najvažnije politike uključuju:

1. Poboljšanje kvalitete i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u BiH – na osnovu zaključaka iz Rige (2021–2030),
2. Preporuka politike sa mapom puta o kvalitetnom obrazovanju za sve u BiH (2020),
3. Strateška platforma za razvoj obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u BiH 2014–2020,
4. Prioriteti za razvoj visokog obrazovanja u BiH 2016–2026,
5. Prioriteti u integraciji poduzetničkog učenja i poduzetničkih ključnih kompetencija u obrazovne sustave u BiH 2021-2030,
6. Strategija zapošljavanja FBiH 2023–2030,
7. Strategija zapošljavanja RS 2021-2027.

Zakonodavni okvir u BiH za razvoj aktivnosti karijernog usmjeravanja sastoji se od sljedećih dokumenata:

1. Konvencija o razvoju ljudskih resursa, Međunarodna organizacija rada 1975 (br. 142); (Ratifikacija BiH: 1993),
2. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, usvojen 2003. godine,
3. Okvirni zakon o srednjem stručnom obrazovanju i osposobljavanju u BiH, usvojen 2008. godine,
4. Okvirni zakon o visokom obrazovanju u BiH, usvojen 2007. godine,
5. Principi i standardi u oblasti obrazovanja odraslih u BiH, usvojeni 2014. godine.

U novembru 2023. godine, BiH se zvanično pridružila mrežama Europass i Euroguidance. Članstvo u Europassu omogućava mladima u BiH da kreiraju standardizirane digitalne biografije, dokumente o mobilnosti i prate svoja postignuća u učenju iz formalnog, neformalnog ili informalnog okruženja. Nacionalni koordinatori koje je imenovalo Ministarstvo civilnih poslova BiH su postavljeni da podrže ove alate.

Kao partner Euroguidance-a, BiH sada ima koristi od najboljih praksi u razvoju karijere, uključujući metodologije za samoprocjenu, alate za usmjeravanje, radionice i vršnjačko učenje, posebno vrijedne u omladinskim centrima i obrazovnim institucijama.

Usluge karijernog usmjeravanja i savjetovanja u FBiH pružaju se kroz kombinaciju obrazovnih institucija, javnih službi za zapošljavanje i specijaliziranih programa koje pokreću nadležna ministarstva. Ove usluge ciljaju širok spektar korisnika, uključujući studente, nezaposlene mlade i ugrožene skupine, a dizajnirane su da podrže cjeloživotni razvoj karijere, poboljšaju zapošljivost i potaknu bolje usklađivanje između obrazovanja i potreba tržišta rada.

Konkretne usluge koje su trenutno dostupne uključuju:

• Karijerno savjetovanje u javnim službama za zapošljavanje (biroi za zapošljavanje na kantonalnoj razini), koji nude individualno savjetovanje o karijeri, usklađivanje posla, procjenu vještina i smjernice o strategijama traženja posla.
• Programi karijerne orijentacije u srednjim školama, prvenstveno osigurane od strane školskih psihologa i pedagoga, uključujući aktivnosti kao što su inventari interesa, individualne konzultacije i informativne sesije o zanimanjima i obrazovnim putevima.
• Sveučilišni centri za razvoj karijere (npr. na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Tuzli), koji pružaju karijerno savjetovanje, radionice, događaje umrežavanja poslodavaca, facilitaciju stažiranja i sajmove poslova za studente i diplomce.
• Pilot programi i projekti koje podržava EU koji su uključivali mobilne timove za karijerno savjetovanje, online platforme za informacije o karijeri i ciljanu podršku za NEET-ove (mladi koji nisu zaposleni, obrazovani ili obučeni).

Glavni pružatelji uključuju:

• Kantonalna ministarstva obrazovanja i rada,
• Javne službe za zapošljavanje,
• Obrazovne institucije (škole i univerziteti),
• Nevladine organizacije koje provode projekte zapošljivosti mladih koje financiraju donatori.

Ciljne skupine uključuju:

• Studente u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju,
• Nezaposlene mlade registrirane u službama za zapošljavanje,
• NEET-ove i mlade u riziku od socijalne isključenosti,
• Osobe s invaliditetom i dugotrajno nezaposlene mlade.

Sistem je vođen strateškim dokumentima kao što su:

• Strategija jačanja posredničke funkcije u javnim službama za zapošljavanje u FBiH (2014);
• Strateški pravci razvoja visokog obrazovanja u FBiH 2012–2022;
• Strateške smjernice za razvoj karijernog usmjeravanja u FBiH 2015–2020 (2014);
• Operativni plan aktivnosti za implementaciju mjera i preporuka sadržanih u Analizi sa stanjem u oblasti srednjeg obrazovanja sa prijedlogom za usklađivanje mjera obrazovanja sa potrebama privrede (2011).

Ovi dokumenti prepoznaju važnost integracije karijernog usmjeravanja u sve nivoe obrazovanja i sistema zapošljavanja i utjecali su na razvoj politika i pilot usluga. Na primjer, Strategija iz 2014. imala je za cilj profesionalizaciju savjetodavnih usluga u biroima za zapošljavanje i poboljšanje međusektorske koordinacije.

U tijeku su napori da se uspostavi sveobuhvatan i pristupačan sistem karijernog usmjeravanja koji podržava građane tijekom cijelog života, sa naglaskom na međusektorsku suradnju, digitalizaciju usluga i izgradnju kapaciteta za profesionalce u usmjeravanju. Ovi ciljevi su usklađeni sa širom vizijom poboljšanja ishoda zapošljavanja, socijalne inkluzije i individualnog osnaživanja kroz razvoj karijere.

Vlada RS nije usvojila politiku karijernog savjetovanja, ali ima mjeru karijernog savjetovanja uključenu u Politiku zapošljavanja 2021-2027 (3.2.3): Poboljšanje karijernog usmjeravanja i savjetovanja, s ciljem da se dugotrajno nezaposlenim osobama omogući pristup savjetovanju, informacijama i uslugama stručnog osposobljavanja kako bi pronašli posao, uglavnom kroz informacijske, savjetodavne i trening centre.

Pored Opće razvojne politike, Vlada BD-a je razvila Nacrt strategije zapošljavanja 2024-2027 u 2023. godini. Strateški ciljevi Nacrta strategije zapošljavanja 2024-2027 su:

1. Strateški cilj 1: Povećati zaposlenost kroz aktivaciju radne snage i promociju samozapošljavanja za skupine u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
2. Strateški cilj 2: Uskladiti ponudu i potražnju na BD tržištu rada kroz poboljšanje znanja i vještina.
3. Strateški cilj 3: Implementirati institucionalne i zakonodavne reforme na tržištu rada kako bi se olakšala implementacija programa i usluga tržišta rada.

Vizija Strategije zapošljavanja BD 2024-2027: Razvijeno tržište rada u BD sa visokom ponudom radnih mjesta koja pružaju dobre uvjete rada i pristojan životni standard za sve građane, zajedno sa produktivnom i obrazovanom radnom snagom.

Misija Strategije zapošljavanja BD-a 2024-2027 je primjena partnerskog pristupa u izgradnji i aktivnostima multisektorske mreže aktera za razvoj dinamičnog tržišta rada u BD kroz unaprjeđenje programa promocije zapošljavanja, programa karijernog savjetovanja i izgradnju kapaciteta aktera na tržištu rada.

Financiranje

Javno financiranje usluga karijernog usmjeravanja i savjetovanja u BiH prvenstveno se osigurava kroz nekoliko ključnih kanala. Javne službe za zapošljavanje (JSZ) na entitetskom i BD nivou, uključujući Zavod za zapošljavanje FBiH, Zavod za zapošljavanje RS i Zavod za zapošljavanje BD-a, izdvajaju dio svojih godišnjih proračuna za pružanje usluga karijernog savjetovanja, posredovanja pri zapošljavanju i usluga usmjeravanja. Ovi programi posebno su usmjereni na mlade i ugrožene skupine.

Na državnom nivou, Agencija za rad i zapošljavanje BiH nadgleda koordinaciju ovih aktivnosti i usmjerava financiranje iz državnog proračuna preko Vijeća ministara BiH.

Dodatna sredstva se često osiguravaju kroz međunarodne projekte koje podržavaju donatori. Inicijative kao što su projekt Obrazovanje za zapošljavanje koji financira EU, programi UNDP-a, Caritasova inicijativa “Tvoj posao” i Projekt zapošljavanja mladih (YEP) koji podržava Švicarska, sufinanciraju obuku za savjetnike za karijerno usmjeravanje i podržavaju razvoj pilot programa usmjeravanja u školama i centrima za mlade, posebno usmjerenih na mlade ljude u dobi od 18 do 35 godina.

Što se tiče financijskog obima, Zavod za zapošljavanje FBiH je u 2018. godini izdvojio oko 28 milijuna KM za aktivne mjere tržišta rada, koje su uključivale usluge profesionalnog usmjeravanja i profesionalnog posredovanja. Iste godine, Zavod za zapošljavanje RS izdvojio je oko 8,7 milijuna KM za slične aktivnosti.

Ministarstvo kulture i sporta FBiH je izdvajalo 40.000 KM godišnje između 2022. i 2024. godine za podršku aktivnostima politike mladih, uključujući profesionalno usmjeravanje, monitoring i srodne inicijative.

BD BiH također osigurava javna sredstva za usluge karijernog usmjeravanja putem svog Biroa za zapošljavanje i podržava lokalne programe razvoja karijere, uključujući pilot projekte usmjerene na poboljšanje usluga karijernog savjetovanja.

Osiguranje kvaliteta

Osiguranje kvaliteta usluga karijernog usmjeravanja u BiH

Usluge javnog karijernog usmjeravanja pružaju se prvenstveno putem javnih službi za zapošljavanje (JSZ) u FBiH, RS i BD BiH. Osim toga, karijerno usmjeravanje u obrazovanju (uglavnom u stručnim školama) pružaju psiholozi i pedagozi, iako se ovi profesionalci često bave velikim brojem slučajeva i imaju ograničenu obuku u okvirima karijernog usmjeravanja.

Strateški dokument u FBiH, Strateški pravci za razvoj karijerne orijentacije u FBiH 2015–2020, nalaže ugradnju principa kvaliteta u karijerno usmjeravanje. To uključuje korištenje metoda zasnovanih na dokazima, kontinuirano poboljšanje informirano povratnim informacijama korisnika, kvalificirano osoblje, mehanizme žalbi korisnika i empatično pružanje usluga.

Kriteriji i standardi ocjenjivanja

Iako strukturirani okviri kvaliteta postoje u dokumentaciji, ne postoji nacionalni sistem koji prati nivoe zadovoljstva korisnika karijernog usmjeravanja, ishode usluga (kao što su rezultati zapošljavanja ili napredovanje korisnika) ili programske prilagodbe na osnovu prikupljenih podataka.

Umjesto toga, osiguranje kvaliteta se prvenstveno odvija na institucionalnom nivou, oslanjajući se na samoevaluaciju, periodičnu akreditaciju (posebno za obrazovanje odraslih) i neformalne povratne informacije bez standardiziranog nacionalnog praćenja ili provođenja.