Upravljanje
Nadležna ministarstva za administraciju i upravljanje zakonima o volontiranju u BiH su: Ministarstvo pravde FBiH i Ministarstvo obitelji, omladine i sporta RS.
Ne postoje nacionalne ili regionalne vlasti nadležne za volontiranje mladih, a većinom volonterskih aktivnosti upravljaju nevladine organizacije mladih (NVO) i organizacije civilnog društva (OCD).
Zakon o udruženjima građana i fondacija definira neprofitni sektor u BiH. Ovaj zakon regulira procedure za registraciju nevladinih organizacija ili organizacija civilnog društva i opći okvir za njihovo djelovanje. Nadalje, u oba entiteta BiH postoji Zakon o mladima koji regulira registraciju i operativni okvir za omladinske organizacije. Osim organizacija civilnog društva, neprofitni sektor uključuje i druge vrste pravnih osoba kao što su sportski klubovi i javne institucije koje djeluju u različitim sektorima, kao što su obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb ili kultura.
Prema Zakonu o volontiranju u RS i Zakonu o volontiranju u FBiH, svim gore navedenim pravnim licima dozvoljeno je da budu organizatori volontiranja i da angažiraju volontere.
Vijeće učenika srednjih škola i studentske organizacije čine još jedan dio neprofitnog sektora, relevantan za volontiranje. Ove strukture su obično zasnovane na volonterskom radu, a rezultati koje postižu kroz implementaciju svojih programa ne bi bili mogući bez volontera.
Što se tiče struktura fokusiranih na promidžbu i razvoj volontiranja, u zemlji djeluju lokalne volonterske službe, a one su ujedinjene kroz neformalnu mrežu pod nazivom “Volontiram!”
Ne postoji druga specijalizirana struktura, iako mnoge nevladine organizacije koriste volontere za planiranje i implementaciju različitih programa fokusiranih na potrebe lokalne zajednice.
Ostali akteri
Pored lokalnog volonterskog sektora u BiH, postoje i drugi akteri koji utiču na promidžbu i razvoj volontiranja. Neki od njih su vladini akteri koji podržavaju volontiranje.
Što se tiče profitnog sektora, nema mnogo primjera njihove podrške volontiranju. Društveno odgovorno poslovanje (DOP) je još uvijek nešto novo u BiH i ne koristi se toliko u ovom trenutku. Neke od međunarodnih korporacija koje djeluju u BiH uključuju DOP u svoju politiku, međutim to nije učinjeno na sistematičan način niti je promovirano unutar zajednica. U budućnosti, DOP će biti zanimljiva tema koju će razvijati i promovirati poslovni sektor. Sektor civilnog društva u BiH nije u potpunosti spreman za ove procese.
Što se tiče međunarodnih organizacija i institucija koje su aktivno uključene u promidžbu i razvoj volontiranja, to su Volonteri Ujedinjenih naroda (UNV) u BiH i Ured za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u BiH. Ove dvije međunarodne organizacije kroz svoje različite programe pružile su podršku volontiranju, posebice u području lobiranja za zakonski okvir volontiranja i za priznavanje volontiranja od strane lokalnih vlasti.
Delegacija Europske komisije u BiH ne pruža posebna sredstva za promidžbu i razvoj volontiranja u BiH, čak i ako neki od projekta koje financira ova institucija uključuju volontiranje kao alat ili metodologiju za implementaciju projekta. To je uglavnom zbog nepriznavanja volontiranja od strane državne vlade, koja je definira prioritete za financiranje Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) u pregovorima sa EU.
Međusektorska suradnja
Međusektorska suradnja u volontiranju između različitih sektora u BiH pokazuje sporadične aktivnosti suradnje između vladinih tijela, nevladinih organizacija (NVO), organizacija civilnog društva (OCD), obrazovnih institucija i međunarodnih organizacija. Ova partnerstva imaju za cilj poboljšati volontersku infrastrukturu, promovirati socijalnu koheziju i efikasno odgovoriti na potrebe zajednice.
U listopadu 2024. godine, nakon razornih poplava i klizišta, stanovnici i aktivisti u Jablanici ujedinili su se kako bi očistili jezero Jablanica. Ovaj napor vođen zajednicom uključivao je lokalne građane, aktiviste za zaštitu okoliša i općinske vlasti koje su surađivale na uklanjanju krhotina i vraćanju prirodne ljepote jezera. Inicijativa ne samo da je rehabilitirala okoliš, već je i ojačala veze u zajednici kroz kolektivni volonterizam.
Pokrenut u novembru 2022. godine, projekt Beyond Words u Memorijalnom centru Srebrenica angažirao je mlade istraživače i volontere u dokumentiranju usmenih povijesti onih koji su preživjeli genocid. Ovaj projekt je bio zajednički napor podržan od strane Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Visokog komesara Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR). Pružio je platformu za volontere, uključujući potomke žrtava, da doprinesu očuvanju povijesnih narativa, čime se potiče međugeneracijski dijalog i razumijevanje.
“H.A.N.D.” (Humanitarna pomoć za potrebe razvoja) projekt, koji je 2023. godine pokrenulo Udruga predstavnika BiH za vrijedne prilike (BRAVO BiH), primjer je međusektorske suradnje. Ova inicijativa okupila je volontere iz različitih europskih zemalja kako bi se uključili u humanitarne aktivnosti širom Sarajeva, uključujući pomoć u migracijskim kampovima, centrima za njegu starijih osoba, vrtićima i ustanovama za djecu s autizmom. Projekt je omogućio kulturnu razmjenu i kolektivnu akciju, poboljšavajući društveno tkivo uključenih zajednica.
Počevši od kolovoza 2021. godine, projekt Proaktivni građani (PRAGG), financiran od strane Švicarske agencije za razvoj i suradnju (SDC), ima za cilj jačanje građanskog angažmana u BiH. Ova inicijativa se fokusira na osnaživanje socijalno isključenih skupina povećanjem njihovog učešća u razvoju javne politike kroz suradnju sa organizacijama civilnog društva, neprofitnim medijima i vladinim tijelima. Projekt naglašava važnost međusektorskih partnerstava u poticanju demokratskih procesa i socijalne inkluzije.
U 2023. godini, program RESOLVE: Volunteering 4 Peace ponudio je mogućnosti volonterima da se uključe u aktivnosti izgradnje mira u BD. Sudionici su surađivali sa lokalnim organizacijama na provođenju kulturnih i edukativnih radionica usmjerenih na osnaživanje mladih i rješavanje sukoba. Ovaj program naglašava ulogu međunarodne suradnje i volonterizma u promociji mira i socijalne kohezije unutar regije.