Interkulturalna svijest
Ne postoje inicijative na državnom nivou koje promoviraju socijalnu inkluziju i podizanje svijesti u BiH. Skupština BD je na svojoj 12. redovitoj sjednici održanoj 15. srpnja 2021. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u BD BiH. Zakon predviđa da je Vijeće nacionalnih manjina BD-a savjetodavno tijelo Skupštine BD-a koje daje preporuke, mišljenja, savjete i prijedloge o pitanjima vezanim za prava pripadnika nacionalnih manjina, čime se doprinosi promociji prihvatanja interkulturalnog dijaloga i tolerancije drugih kultura. Sastoji se od po jednog predstavnika svake nacionalne manjine zastupljene u BD.
U BiH je implementirano nekoliko međunarodno podržanih inicijativa za jačanje interkulturalnog razumijevanja, tolerancije i dijaloga među mladima. Ovi napori su usklađeni sa strateškim fokusom EU na socijalnu inkluziju, raznolikost i interkulturalno obrazovanje.
BRIDGE – Izgradnja odnosa za interkulturalni dijalog u BiH bio je program sa više aktera koji je koordinirao UNDP, a financirala Talijanska agencija za razvojnu suradnju (AICS). Implementiran je od oktobra 2021. do septembra 2023. godine. Projekt je okupio mlade ljude iz različitih etničkih, vjerskih i geografskih sredina kroz zajedničke aktivnosti u prirodi, nauci, turizmu i zaštiti okoliša. Njegov osnovni cilj bio je smanjiti predrasude, obnoviti međusobno povjerenje i njegovati kulturu zajedničkih vrijednosti i međukulturalnog dijaloga. Program je posebno bio usmjeren na mlade ljude u dobi od 16 do 30 godina iz etnički podijeljenih i postkonfliktnih zajednica širom zemlje. Relevantni projektni partneri bili su omladinske nevladine organizacije, relevantna entitetska ministarstva i lokalne samouprave u BiH.
Erasmus+ BEYOND – Interculturalism Beyond Multiculturalism je projekt implementiran kroz Erasmus+ program koji je uključivao dvije radionice za razmjenu mladih održane u svibnju i ožujku 2022. godine. Njegov cilj je bio poboljšati interkulturalni dijalog i kritičko razumijevanje identiteta, vrijednosti i diskriminacije, uključujući ksenofobiju, nacionalizam i rasizam. Program je koristio metodologije neformalnog obrazovanja i ciljao je na mlade odrasle osobe starije od 16 godina iz BiH, Italije, Kosova, Mađarske i Srbije.
Prava mladih ljudi
Međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva u BiH implementirale su nekoliko programa usmjerenih na povećanje svijesti mladih o ljudskim pravima, aktivnom građanstvu i demokratskom angažmanu.
Youth4Values (BRAVO BiH) je Erasmus+ projekt izgradnje kapaciteta koji koordinira BRAVO BiH i podržava OSCE i drugi partneri. Implementiran kroz radionice održane od aprila do srpnja 2025. godine, projekt promovira aktivno građanstvo, politički angažman, građansko obrazovanje i europski identitet. Njegove metodologije uključuju interaktivne radionice, simulacije i razmjene vršnjaka. Inicijativa je usmjerena na mlade ljude u dobi od 16 do 30 godina širom zemlje.
State of Peace Youth Academy 2025 je projekt koji organiziraju Delegacija EU i Centar za postkonfliktna istraživanja. To je 14-dnevna ljetna akademija (1-14. august 2025.) koja pruža obuku o izgradnji mira, ljudskim pravima, tranzicijskoj pravdi i međureligijskom dijalogu. Osmišljena je da ojača građanski angažman i vodstvo mladih. Akademija je otvorena za sudionike uzrasta od 18 do 30 godina iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
YPeer Network (UNFPA BiH), podržana od strane UNFPA, je trenutna inicijativa (aktivna od 2024. godine) koja osnažuje mlade ljude da djeluju kao mirovni ambasadori i agenti društvenih promjena. Aktivnosti uključuju kampanje protiv govora mržnje, treninge o ravnopravnosti spolova i inicijative za poboljšanje socijalne kohezije. Mreža se fokusira na mlade u dobi od 18 do 30 godina, uključujući romsku omladinu i druge marginalizirane skupine, u gradovima kao što su Banja Luka, Tuzla, Bihać i Brčko.
Ključne inicijative za očuvanje demokracije i sprečavanje radikalizacije koja dovodi do nasilnog ekstremizma
Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2021-2026 je izraz posvećenosti institucija na svim nivoima vlasti u BiH u prevenciji i borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, radikalizacije i drugih pojava koje dovode do terorizma, prateći međunarodne obaveze zemlje kao članice Ujedinjenih nacija (UN), Vijeće Europe (RE), Organizacija za europsku sigurnost i suradnju u Europi (OSCE), Antiterorističke koalicije, te potencijalnog kandidata za članstvo u EU.
Akcioni plan za reviziju Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma (2021-2026) je izrađen ali još nije usvojen. U cilju sprovođenja strateških mjera usmjerenih na prevenciju i borbu protiv terorizma, sprečavanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koja dovodi do terorizma i zločina iz mržnje, a koje su u nadležnosti državnih institucija, a u svrhu usklađivanja i koordinacije sprovođenja mjera utvrđenih ovom Strategijom, u nadležnosti su vlada RS, FBiH (u suradnji sa kantonima) i BD. Ovaj Akcioni plan usvaja Vijeće ministara BiH na prijedlog Radne grupe. Entitetske vlade i Vlada BD usvojile su vlastite akcione planove za implementaciju Strategije koji su u skladu sa ciljevima i mjerama navedenim u ovom dokumentu i za koje je nadležnost entiteta i institucija BD definirana Zakonom.
Vlada FBiH je na svojoj 233. sjednici održanoj 28. kolovoza 2020. godine usvojila Operativni plan za implementaciju Strategije prevencije i borbe protiv terorizma BiH 2023-2025, koji je na snazi i danas.
Međutim, tijekom izrade novog Akcijskog plana, Međusektorska radna skupina Vlade FBiH (IRRG) je obaviještena od strane FBiH da postoji obaveza da se prilikom izrade nove politike primjenjuju odredbe Zakona o planiranju razvoja i upravljanju razvojem u FBiH i Uredbe o pripremi politika. S obzirom da je ovo politika koja bi bila dio Državne strategije, preporučen je oblik kreiranja akcionih planova za entitete i BD. Međutim, s druge strane, zakonski akti koji se spominju u FBiH jasno preciziraju obavezan oblik prilikom kreiranja politika, pa je bilo potrebno pronaći adekvatno rješenje ovog problema. U pismu broj 01-02-47-3/23 koje je 29. ožujka 2023. godine uputio Institut za razvojno programiranje FBiH, IRRG-u je preporučeno da dokument nazove: Operativni plan Vlade FBiH za implementaciju Strategije prevencije i borbe protiv terorizma BiH 2023 – 2026.
Deradikalizacija i integracija: Pravni i politički okvir BiH/Country Report WP4 (siječanj 2022) predstavlja izvješće koji daje konceptualni prikaz o tome kako se postojeće politike i zakoni bave radikalizacijom kako bi se odredili njihovi najkritičniji aspekti i najbolje prakse, i konačno razvila politika zasnovana na dokazima i pravne smjernice kako bi se doprinijelo borbi protiv radikalizma i ekstremizma u BiH.
Izvješće sadrži različite zakonske akte i regulative koji se bave pitanjima radikalizacije terorizma, radikalizma i ekstremizma. Također, izvješće se osvrće na kontroverze u vezi s Ustavom BiH, koje proizlaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, a koje se odnose na podržavanje etničkih podjela u zemlji i izolaciju manjina u BiH.
Nacionalno okvirno zakonodavstvo o radikalizaciji i deradikalizaciji
U svom uvodu, Strategija BiH za borbu i sprečavanje terorizma 2015-2020 predviđa sljedeće: “Prijetnja od potencijalnih terorističkih napada raste u BiH, kao i u svim partnerskim zemljama antiterorističke koalicije.” Postojeća infrastruktura (i zakonodavna i institucionalna) za praćenje i borbu protiv ovog problema je nedovoljna”. Strategija je usvojena u srpnju 2015. godine, Akcioni plan u oktobru 2016. godine, a Nadzorno tijelo za praćenje implementacije Strategije je uspostavljeno sredinom 2017. godine. Većina sredstava potrošenih na implementaciju strategije su bile strane donacije, a novac je uglavnom potrošen na konferencije i radionice. BiH je u studenom 2022. godine usvojila Strategiju BiH za sprečavanje i borbu protiv terorizma 2021-2026, dok Akcijski plan za implementaciju Strategije usvojen 23. kolovoza 2023. godine. Strategija se zasniva na prevenciji, zaštiti, istrazi i procesuiranju i odgovoru/reakciji na terorističke napade. Usvajanjem Strategije, BiH je izjavila da je spremna da ojača nacionalne kapacitete za borbu protiv terorizma i da je nastavak Strategije BiH za sprečavanje i borbu protiv terorizma 2015-2020. S obzirom na to da izvješće o implementaciji Strategije za sprečavanje i borbe protiv terorizma BiH 2015-2020 još nije napisano, ne možemo znati kakve je efekte u konačnici imao na borbu protiv terorizma.
Strategija ne uključuje stvaranje intersekcijske suradnje između različitih institucija i sektora. Također je značajno da Ministarstvo sigurnosti BiH nije uspostavilo gotovo nikakvu suradnju sa omladinskim organizacijama ili općenito civilnim sektorom u vezi sa radikalizacijom mladih. Takve aktivnosti su uglavnom obavljale domaće ili strane organizacije civilnog društva sa stranim donacijama.
Sporazum o suradnji između Ministarstva unutrašnjih poslova RS i organizacija civilnog društva
Direktor Policije RS i predstavnici nekoliko udruženja građana potpisali su sporazum o suradnji između Ministarstva unutrašnjih poslova RS i organizacija civilnog društva u Banjoj Luci, čiji je cilj unaprjeđenje koordinacije i suradnje na jačanju zaštite mladih od zlouporabe na internetu. Sporazum planira kreiranje, promociju i implementaciju Android aplikacije, kao i pružanje savjetovanja i druge podrške mladim ljudima koji su ili bi mogli biti izloženi zlostavljanju na internetu.
Sporazum su potpisali predstavnici udruge građana “Budi dobro”, OCD “Pobjeda” i OCD “Nova generacija – Plavi telefon”, a u narednom periodu potpisat će ga Institut za razvoj mladih “Perpetuum Mobile”, Centar za razvoj mladih “PRONI “, Fondacija “Agora”, OCD “C.E.Z.A.R”, Omladinski centar Bijeljina, Udruženje mladih “Mladi aktivisti-Kneževo”, Udruženje mladih “Centar”, OCD “Omladinski centar Petar Kočić”, OCD “Most” i druge omladinske nevladine organizacije.
PRONI je jedna od prvih organizacija u BiH koja radi na prevenciji nasilnog ekstremizma sa fokusom na istraživanje, obuku za omladinske radnike, kampanje i dokumentarne filmove. Njegov rad je prepoznat kao primjer dobre prakse u studiji koju je objavilo Partnerstvo mladih EU-a i Vijeća Europe.
PRONI Centar za razvoj mladih je partner u BiH u trogodišnjem projektu “Deradikalizacija u Europi i šire: detektuj, riješi, reintegriraj“. Glavni ciljevi projekta su mapiranje aktera i stanja radikalizacije, procjena online i offline narativa koji uzrokuju radikalizam, razvoj pilot platforme ili preliminarnih studija za procjenu ovog fenomena, sve u cilju poduzimanja korektivnih mjera i intervencija u procesu razvoja društvene inkluzije.
Maoca Youth Club 2.0 project: Proširena interakcija i poruke mladih
Ovaj petomjesečni projekt provodi PRONI omladinski klub Maoca od decembra 2020. godine. U skladu sa ciljevima PRONI centra za razvoj mladih koji se odnose na poticanje aktivizma među mladom populacijom, osnaživanje, pružanje podrške i sigurno mjesto za realizaciju njihovih ideja, održane su brojne aktivnosti kao što su auto-moto sastanci i mirovni kamp na Majevici, što je jedan od rezultata dugoročnog strateškog cilja PRONI centra za razvoj mladih – izgradnje mira, s namjerom povezivanja mladih ljudi različitih teritorijalnih i neteritorijalnih identiteta. Projekt je podržan od strane Međunarodne organizacije za migracije (IOM) kroz program BHRI (Inicijativa za otpornost BiH).
U BD-u, PRONI Centar za razvoj mladih promovirao je svoj prvi amaterski dokumentarac pod nazivom “POTRAGA” kako bi spriječio radikalizam i nasilni ekstremizam među mladima. Projekciji dokumentarnog filma prisustvovali su mladi ljudi iz Omladinskog kluba Maoca koji aktivno rade na uklanjanju stigme iz svoje lokalne zajednice, jer su povezani sa lokalitetom Gornji Fatovi, poznatiji kao “Gornja Maoca”.
Misija OSCE-a u BiH organizirala je niz multisektorskih radionica o ulozi lokalnih aktera u prevenciji i borbi protiv nasilnog ekstremizma, okupljajući predstavnike općina, organizacija civilnog društva, obrazovnih institucija, centara za socijalnu zaštitu, domova zdravlja, policije, vjerskih zajednica i zatvorskih ustanova.
Cilj ovih radionica je bio unaprjeđenje znanja lokalnih aktera u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije kroz razmjenu najboljih praksi, diskusiju i razjašnjavanje sigurnosnih pitanja, te kreiranje aktivnosti za određene regije. Osim toga, akcioni planovi su podržani kroz programe Misije u oblastima sigurnosne suradnje, ljudskih prava, demokratskog upravljanja, obrazovanja i vladavine prava.
Opći cilj ovog projekta je u skladu sa Strategijom prevencije i borbe protiv terorizma BiH 2015-2020. Ministarstvo sigurnosti BiH je ključna partnerska institucija na državnom nivou, pored Ministarstva unutrašnjih poslova RS, Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, Policije BD i drugih lokalnih aktera.
Atlantska inicijativa: Istraživanje etnonacionalističkog ekstremizma u BiH (2021)
Ovo istraživanje doprinosi razumijevanju uspona krajnje desničarskih ideja u BiH i objašnjava kako regionalni i međunarodni kontekst služi kao platforma za procvat takvih organizacija i narativa. Desničarske stranke su na sceni u Europi već neko vrijeme. Antiimigrantski narativi su u porastu u posljednjoj deceniji. Mržnja i diskriminacija Roma su predugo dio istočnoeuropske kulture i nisu dobili adekvatnu političku ili pravnu pažnju. Napori da se postigne ravnopravnost spolova širom svijeta, pa tako i u BiH, rezultirali su neporecivim pravnim i praktičnim rezultatima, ali vjerski zvaničnici i konzervativne političke ličnosti se tome snažno protive. Koncept rodne ravnopravnosti uzdrman je populističkim narativima o prijetnji tradicionalnim i “porodičnim” vrijednostima. Vjerske organizacije vrlo snažno brane tradicionalne vrijednosti i patrijarhat. Kritika mizoginije, patrijarhata i toksične muškosti je važna, ali je još uvijek ograničena na aktiviste i intelektualne elite i dio mlađe populacije. Analiza online medija pokazuje da velika većina desničarskih skupina opsesivno prikazuje vjerske simbole, ističući desničare kao česte goste u svim mjestima bogosluženja, a često otvoreno pokazujući da uključuju vjerske službenike u svojim redovima. Istovremeno, BiH se suočava sa brojnim problemima. Nacionalističke političke stranke promoviraju etno-nacionalističku agendu čije je širenje ključno za njihovo postojanje, dok istovremeno svakodnevno hrane narativ krajnje desnice. Ponavljajuće poruke ugroženih Hrvata, Srba i Bošnjaka su himna političkog diskursa u BiH. Nedavno smo svjedočili pokušajima suočavanja s pandemijom COVID-19 i procesuiranja korupcije povezane s COVID-19 koji su odmah izmanipulirani kao napad na etničku pripadnost. Osim toga, analiza društvenih mreža pokazuje da je većina desničarskih skupina opsjednuta prikazivanjem vjerskih simbola i da su često gosti u crkvama ili uključuju učešće svećenstva u svojim redovima.
Pokrenuto je nekoliko međunarodno podržanih inicijativa za borbu protiv radikalizacije mladih i promociju demokratskih vrijednosti, društvene otpornosti i institucionalne podrške za sprečavanje nasilnog ekstremizma.
U okviru OSCE-ovih samita mladih o sprečavanju nasilnog ekstremizma održane su dvije nacionalne radionice u aprilu 2016. godine u Tesliću i Vogošći, čiji su domaćini bili Misija OSCE-a u BiH i Ministarstvo sigurnosti BiH. Ove nacionalne radionice obučavale su srednjoškolce, edukatore i psihologe da prepoznaju i odupru se radikalnim ideologijama. Program se fokusirao na razvijanje kritičkog mišljenja, građanske odgovornosti i otpornosti na ekstremističke narative. Događaji su bili dio šireg programa OSCE-a o obrazovanju za mir i sigurnost.
Vijeće Europe je 1. januara 2025. godine pokrenulo implementaciju 12-mjesečnog projekta pod nazivom “Osiguravanje efikasne reintegracije nasilnih ekstremističkih prestupnika u BiH” (PER-VEO), faza I. Implementira se u bliskoj suradnji sa tri ministarstva pravde (BiH, FBiH i RS), i njihovim partnerima iz entitetskih i državnih zatvorskih institucija, agencija za provođenje zakona, službi socijalne zaštite i drugih relevantnih aktera. Program ima za cilj izgraditi institucionalne kapacitete za rehabilitaciju i reintegraciju nasilnih ekstremističkih prijestupnika (VEO) i uspostaviti standardizirane procedure za prevenciju i odgovor. Sudionici uključuju općinske zvaničnike, socijalne radnike, zatvorsko osoblje i osoblje za provođenje zakona. Projekt ima ukupni proračun od 500.000 eura i financira se u okviru Akcijskog plana za BiH 2020–2025.
Humanost u akciji – jačanje otpornosti mladih je regionalna inicijativa, pokrenuta 2018. godine, koja uključuje mlade ljude kroz međuvjerski i međukulturni dijalog, ljetne škole i medijske kampanje za borbu protiv radikalizacije. Program nastoji podići svijest o pokretačima ekstremizma i opremiti omladinske lidere, edukatore i članove zajednice alatima za poticanje demokratskog angažmana i socijalne inkluzije.
Europska unija u BiH, u partnerstvu sa Centrom za postkonfliktna istraživanja, organizira treću Omladinsku akademiju „Stanje mira“ između 1. i 14. kolovoza 2025. godine. Sudionici su sudjelovali u dinamičnom dvotjednom programu koji je obuhvatio posjete sedam gradova, radionice, terenske posjete, kulturne događaje i inicijative za izgradnju mira, a sve to uz istraživanje bogatog naslijeđa i povijesti BiH tijekom ljetnog raspusta.
Omladinska akademija „Stanje mira“ je godišnji imerzivni program koji okuplja mlade ljude iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Program nudi mogućnosti za angažman sa lokalnim, regionalnim i međunarodnim akterima, uključujući donosioce odluka, aktiviste civilnog društva, stručnjake za izgradnju mira i pomirenje, i vršnjake za izgradnju vještina, produbljivanje razumijevanja tranzicijske pravde i poticanje veza za mirniju budućnost.