Nacionalna omladinska politika, nacionalni zakon o mladima ili nacionalno vijeće mladih ili bilo koje predstavničko tijelo mladih ne postoji u BiH. Budući da su vlasti nadležne za pitanja vezana za mlade uglavnom na entitetskom, kantonalnom i nivou BD, postoji niz učešća mladih koje obično ide preko vijeća mladih u obliku sastanaka sa nadležnim ministarstvima i učešća u vladinim radnim grupama i drugim tijelima osnovanim u svrhu razvoja i usvajanja propisa vezanih za mlade.
Formalni mehanizmi konsultacija
Ne postoji jedinstveni nacionalni zakon ili omladinska politika zbog ustavne strukture BiH. Svaki od tri administrativna nivoa, RS, FBiH i BD, ima svoj zakon o mladima, koji zakonski nalaže učešće mladih u kreiranju politika putem vijeća i komisija za mlade.
Procesi konsultacija sa mladima su institucionalizovani na:
- Lokalni/općinski nivo, kroz komisije za mlade i lokalna vijeća mladih;
- Kantonalni nivo (u FBiH), preko kantonalnih omladinskih vijeća;
- Entitetski nivo, preko vijeća mladih RS i FBiH;
- Koordinacijsko tijelo na državnom nivou, Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH – iako ovo tijelo nije funkcionalno u praksi od 2016. godine.
Učešće mladih se prvenstveno kanalizira kroz:
- Vijeća mladih i komisije, koje održavaju konsultacije i sarađuju sa relevantnim ministarstvima i vladinim tijelima;
- Formalne radne grupe ili parlamentarne odbore koji uključuju predstavnike mladih;
- Povremeno, radionice, treninzi i javni događaji u organizaciji nevladinih organizacija i međunarodnih partnera.
Iako su konsultacije zakonski obavezne, stvarna implementacija je nedosljedna. Neka vijeća mladih sastaju se redovno, druga se sastaju samo od slučaja do slučaja ili ad hoc, ovisno o lokalnim kapacitetima i angažmanu.
Akteri
Omladinska vijeća, formalno uspostavljena na općinskom, kantonalnom i entitetskom nivou, i studentska vijeća u školama i univerzitetima (kao što je detaljno opisano u Odjeljku 5.3), koja se uključe u ove strukture. Omladinske nevladine organizacije i lokalne inicijative također su uključene u konsultacije, zagovaranje politika i implementaciju projekata.
Zakoni o mladima zahtijevaju zastupljenost mladih s manje mogućnosti. Neke regionalne inicijative fokusirane su na uključivanje mladih iz ruralnih područja, marginalizovanih zajednica ili etnički raznolikih sredina, iako sistematski pristup ostaje neravnomjeran.
Kada su u pitanju javne institucije, Federalno ministarstvo kulture i sporta vodi omladinsku politiku u FBiH, Ministarstvo porodice, omladine i sporta pokriva pitanja mladih u RS, a Odjel za administrativne i stručne poslove Vlade BD odgovoran je za pitanja mladih u BD.
Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH nominalno djeluje kao koordinacijsko tijelo za omladinsku politiku na državnom nivou, dok postoje i parlamentarna tijela poput Odbora Doma naroda za mlade, obrazovanje i kulturu u oba entiteta.
Ostali akteri uključuju međunarodna tijela (npr. EU, Vijeće Evrope, OSCE), nevladine organizacije poput PRONI Centra za omladinski razvoj, Instituta za razvoj mladih KULT i Omladinskog komunikativnog centra (YCC), kao i strane razvojne agencije koje podržavaju omladinske savjetodavne grupe i obuke za zagovaranje (Švicarska razvojna agencija, GIZ, SIDA, USAID).
Informacije o obimu učešća mladih
Vlasti rijetko objavljuju podatke o učešću, a procjene su zasnovane na izvještajima zainteresiranih strana i vanjskim revizijama, a ne na centraliziranim statistikama. Nivoi angažmana uvelike variraju. Dok određene općine pokazuju snažan angažman mladih, druge ostaju praktično neaktivne zbog nedostatka resursa ili koordinacije.
Rezultati
Omladinska vijeća i udruženja doprinose nacrtima zakona, strategijama za mlade, okvirima finansiranja, obrazovanju zasnovanom na pravima i planiranju lokalne zajednice.
Iako se doprinos mladih uzima u obzir, on nije obavezujući, a konačne odluke ostaju na vlastima. Neke reforme na entitetskom nivou su priznale prijedloge omladinskih grupa.
Malo je formalnog javnog izvještavanja o tome kako su prijedlozi mladih integrirani. Povratne informacije se često pružaju putem nevladinih organizacija ili sastanaka vijeća, a ne objavljenih zapisa.
Velike inicijative za dijalog ili debatu između javnih institucija i mladih
Obuka Vijeća Evrope o učešću mladih (50/50 Trening – Jačanje saradnje i partnerstva za učešće mladih i omladinske politike u BiH), održana između 9. i 13. maja 2022. godine u Evropskom omladinskom centru u Budimpešti, osigurala je radionicu za izgradnju kapaciteta čiji je cilj poboljšanje kompetencija učesnika kako bi se olakšalo učešće mladih u procesima donošenja odluka u kontekstu kreiranja i implementacije omladinskih politika u BiH (na različitim nivoima), u skladu sa standardima, principima i vrijednostima Vijeća Evrope.
Projekti Omladinskog komunikacijskog centra (YCC) olakšavaju mreže zagovaranja u srednjim školama RS i FBiH, što rezultira kampanjama koje vode mladi o pristupu obrazovanju i etničkoj inkluziji.
Širi napori Mreže omladinskih klubova PRONI i platformi kao što je Europe House Sarajevo, koji su domaćini debata, kulturnog dijaloga i foruma mladih koji se bave javnim institucijama i predstavnicima EU.