Stanovanje
U BiH ne postoje programi javnog stanovanja na najvišem nivou koji su posebno usmjereni na mlade ljude. Međutim, pristup stanovanju za ugrožene populacije, uključujući mlade, djelimično se rješava kroz međunarodno finansirane programe.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice – Projekat BiH u okviru Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja
U sklopu napora da se pronađu trajna i održiva rješenja za izbjeglice i interno raseljena lica u zemlji i regiji, BiH je uspostavila blisku saradnju sa vladama Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
S obzirom na veliki broj raseljenih osoba u regiji zbog oružanih sukoba 1990-ih i s ciljem rješavanja problema izbjegličke populacije u cijeloj regiji, BiH je u potpunosti posvećena uspješnoj implementaciji Zajedničkog programa. Trajno rješenje za izbjeglice i raseljene osobe trebalo bi doprinijeti ključnom činu produbljivanja dobrosusjedskih odnosa i stabilnosti u regiji.
Regionalni program stambenog zbrinjavnja (RHP), koji sufinansira Evropska unija, a koordiniraju CEB, UNHCR i OSCE, obezbijedio je preko 2.700 trajnih stambenih jedinica u BiH za interno raseljene osobe, od kojih su mnogi bili mladi iz poslijeratnih zajednica. Iako nije specifičan za mlade, ovaj program je značajno doprinio stambenoj stabilnosti za ugrožene grupe.
BD je usvojio program subvencioniranja dijela kamate za kupovinu prve nekretnine
Vlada BD je usvojila Prijedlog Odluke o usvajanju Programa subvencionisanja dijela kamate za kupovinu prve nekretnine za rješavanje stambenog problema na teritoriji BD. Pravo na korištenje subvencije kamata mogu ostvariti fizička lica koja imaju prebivalište na teritoriji BD i koja su kredit iskoristila za kupovinu prve nekretnine za rješavanje stambenog problema na teritoriji BD.
Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građevinarstva i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo redovno raspisuje Javni poziv za subvencionisanje stambenog zbrinjavanja mladih.
Vlada FBiH odobrila je 15 miliona KM iz Budžeta za povoljnu kreditnu stambenu liniju namijenjenu mladima. Sredstva će se koristiti za pružanje kreditne linije za mlade ljude za rješavanje stambenih pitanja i odobrena su Union banci na kreditnoj osnovi sa rokom dospijeća od 25 godina i fiksnom kamatnom stopom od 0,1 posto godišnje.
Na osnovu člana 54. stav 1. Zakona o omladinskom organizovanju (“Službeni glasnik RS”, br. 98/04, 119/08 i 1/12), člana 82. stav 2. Zakona o republičkoj upravi (“Službeni glasnik RS”, br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10 i 24/12), a u skladu sa Politikom mladih RS 2010 – 2015 (“Službeni glasnik RS”, broj 105/09), ministar porodice RS, Omladina i sport donio je:
Pravilnik o subvencioniranju kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove
Članom 1. ovog Pravilnika utvrđuju se kriteriji za raspodjelu sredstava iz budžeta Ministarstva porodice, omladine i sporta RS za izbor korisnika kamatnih subvencija na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove.
UNHCR-ov program stambene podrške također je podržao rekonstrukciju stambenih jedinica za povratnike i raseljenu omladinu, iako su sredstva prebačena u Regionalni stambeni program posljednjih godina.
Trenutno, ne postoji nacionalna stambena šema dizajnirana posebno za mlade ljude u riziku od isključenja, niti sistem omladinskih foajea, podržanog stanovanja ili pristupačnog pristupa iznajmljivanju vezan za zapošljavanje mladih ili obrazovne programe.
Socijalne usluge
Pristup socijalnim uslugama za mlade ljude u BiH prvenstveno je reguliran na entitetskom i lokalnom nivou, sa različitim strategijama usmjerenim na socijalno isključene grupe.
Javna ustanova Centar za socijalni rad Sarajevo – Profesionalni cilj svakog uposlenika Centra je da postigne što kvalitetniji rad, kvalitetno i uspješno pružanje usluga i zaštitu svojim korisnicima, te na taj način odgovori na socijalne potrebe. Pružajući oblike i usluge porodičnog prava i socijalne zaštite, regulišući mnoge materijalne beneficije, Centar također pruža mnoge nematerijalne usluge. U oblasti nematerijalnih usluga, procedure su bile vrlo složene i pretpostavljale su specijalizirane usluge socijalnog, psihološkog, pedagoškog i pravnog rada. U svom profesionalnom radu i pružanju usluga, pomoći i zaštite svojim korisnicima, Centar koristi multidisciplinarni i multimetodski pristup koji uključuje individualni rad, grupni socijalni rad i rad sa porodicom, a po potrebi i psihoterapijski rad.
Glavni izazovi za socijalne usluge su decentralizacija, odgovornost, standardi i finansiranje. Uprkos relativno visokim izdacima PDP-a (Poziv za podnošenje prijedloga) za socijalnu zaštitu u BiH, finansiranje nije dobro usmjereno, a postoji prostor za poboljšanje efikasnosti u programima zaštite djece i prevencije i ublažavanja siromaštva. Osim toga, potencijal za novčane transfere ne može se ostvariti zbog ograničene pokrivenosti siromašnih. Također, vrijednosti prijenosa su preniske da bi napravile stvarnu razliku u životima korisnika.
Strategija socijalne inkluzije BD 2021-2027
Mladi
Prava i obaveze mladih, organizacija mladih, briga o mladima, institucionalno učešće mladih u donošenju odluka i druga pitanja od interesa za život, položaj i aktivnosti mladih u BD regulirana su Zakonom o mladima iz 2017. godine. Ovo je posebno važno imajući u vidu da Zakon reguliše:
- promociju individualnog i društvenog razvoja mladih ljudi i sprečavanje njihovog mogućeg zanemarivanja,
- implementaciju politika koje se bave negativnim trendovima za mlade ljude,
- održavanje i stvaranje pozitivnih životnih uslova za mlade ljude, kao i okruženja koje je ugodno za mlade, i
- zaštitu mladih od opasnosti njihove dobi kojima mogu biti izloženi.
Strategija socijalne inkluzije RS 2021-2027
3.4.1 Zaštita djece i mladih
Djeca i mladi su najvažniji resurs za razvoj RS-a. Suočene sa stalnim padom njihovog udjela u ukupnom stanovništvu, RS poduzima niz mjera na republičkom i lokalnom nivou s ciljem zaustavljanja ovih procesa i njihovog preusmjeravanja ka pozitivnim ishodima. U proteklih deset godina, vlada RS je usvojila nekoliko politika koje se tiču pitanja i položaja djece, mladih i porodica sa djecom. Usvojene su sljedeće politike: Porodična politika, Politika i Program za poboljšanje ranog rasta i razvoja djece, Zdravstvena politika mladih, Politika za poboljšanje socijalnog položaja osoba sa invaliditetom, Razvoj obrazovne politike, Politika promocije seksualnog i reproduktivnog zdravlja, Politika borbe protiv nasilja u porodici, Politika za poboljšanje socijalne zaštite djece bez roditeljskog staranja, Omladinska politika, itd. Također, usvojeno je nekoliko zakona i podzakonskih akata koji institucionalno regulišu određena područja, stvarajući realnu osnovu za pokretanje sveobuhvatne obnove stanovništva u RS. Uprkos usvojenim politikama i mjerama koje se provode, društveni položaj ovih grupa je još uvijek prepun socijalnih problema. Situaciona analiza razvijena tokom pripreme politika govori o zabrinjavajućem procesu intenziviranja socijalnih pitanja/rizika sa kojima se suočavaju djeca, mladi i porodice sa djecom u RS.
Strategija socijalne inkluzije FBiH 2021-2027
- Mladi
Mladi ljudi su vrijedan društveni kapital, resursi, predstavnici poželjne budućnosti, nosioci dominantnih društvenih vrijednosti koje se prenose s koljena na koljeno, te je potrebno osigurati uslove za njihov optimalan društveni razvoj. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, mladi u FBiH čine 21,5% ukupnog stanovništva. Od ukupne muške populacije, mladi učestvuju sa 22,5%, a među ženskom populacijom sa 20,6%. Osnovna uloga politike mladih je socijalna integracija mladih ljudi u preuzimanju društvenih uloga, istovremeno stvarajući slobodu preferencija, birajući kreativne pristupe i jačajući njihovu aktivnu ulogu. Svjetski program akcije za mlade (WPAY), koji je odobrila Generalna skupština UN-a 1995. godine i revidirala i dopunila 2007. godine, pruža okvir i smjernice za poboljšanje situacije mladih ljudi. Na nivou BiH ne postoji zakon koji reguliše opća pitanja mladih ili “krovno” tijelo za mlade, niti postoji politika koja se bavi pitanjima mladih na državnom nivou. Značajan korak napravljen je 2004. godine kada je osnovana Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH kao stalno tijelo Vijeća ministara BiH. Komisija djeluje u okviru Ministarstva civilnih poslova BiH i nadležna je za koordinaciju aktivnosti svih aktera koji su relevantni za promociju i zaštitu uloge i položaja mladih u BiH. Fokus na mlade u BiH je također naglašen u Akcionom planu za implementaciju prioriteta BiH za pristupanje EU, koji predviđa mjeru “Hitno provesti aktivne mjere zapošljavanja za rješavanje visoke nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih, i pružiti efikasnu podršku tražiteljima posla”. FBiH je 2010. godine usvojila Zakon o mladima koji reguliše pitanja koja su važna za status, egzistenciju i aktivnosti mladih, te pokušava institucionalizirati brigu o mladima i rješavati pitanja mladih na organiziran i sistematičan način. Ministarstvo kulture i sporta FBiH nadležno je za pitanja mladih, u okviru kojih djeluje Sektor za mlade.
Krajem 2015. godine osnovano je Vijeće mladih FBiH kao slobodna, dobrovoljna, nestranačka, nevladina i neprofitna omladinska organizacija. Vijeće mladih FBiH ima pravo i obavezu da legitimno zastupa interese kantonalnih vijeća mladih, koja su ga osnovala, na svim nivoima vlasti. Vijeće mladih FBiH je osnovano na osnovu Zakonoa o mladima FBiH. Iako je Zakon o mladima predviđao obavezan razvoj i usvajanje omladinskih politika za sve nivoe vlasti, u FBiH nije razvijena nikakva omladinska politika. Vlada FBiH je započela proces izrade Politike za mlade 2013. godine. Inicijativa za pokretanje procesa izrade i usvajanja Politike mladih 2021-2025 ponovo je dobila podršku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH krajem 2019. godine. Međutim, pitanje izrade same Politike za mlade ostalo je neriješeno.
Vlada RS je 2023. godine usvojila Omladinsku politiku RS za period 2023. – 2027. godine. Omladinskap olitika RS 2023 – 2027 definisala je četiri strateška cilja sa ukupno 15 prioriteta i 44 mjere, te tri strateška projekta. Za implementaciju Politike planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 266.389.000 KM.
Na osnovu definisanih strateških fokusa i predložene vizije razvoja, uspostavljeni su sljedeći strateški ciljevi:
- poboljšati mogućnosti i interes mladih ljudi za bolji život (održivi boravak i povratak) u RS,
- podsticati inicijativu i odgovorno djelovanje mladih ljudi u zajednici,
- promovirati razvoj zdravog načina života među mladima i odgovornih stavova prema okolišu,
- promovirati izvrsnost i stvaranje uzora među mladim ljudima.
Pored javnih institucija, nevladini akteri poput SOS Dječijih sela BiH nude sveobuhvatne usluge za mlade koji napuštaju institucionalnu njegu, fokusirajući se na stanovanje, zapošljavanje i psihosocijalnu podršku.
Uprkos nekim naporima, Nacionalni izvještaj o ljudskom razvoju o socijalnoj inkluziji u BiH za 2020 . godinu utvrdio je da 57% općina u BiH ili nema socijalne usluge ili imaju usluge nedovoljnog kvaliteta.
Zdravstvena zaštita
Ne postoji sveobuhvatna nacionalna politika koja se posebno bavi zdravstvenom zaštitom prilagođenom mladima u BiH. Međutim, brojne intervencije zdravstvene zaštite uključuju komponente koje se odnose na mlade.
Mentalno zdravlje mladih pojavilo se kao prioritetno pitanje u nekoliko studija, sa pilot inicijativama koje promoviraju modele njege osjetljive na mlade. Oni su prvenstveno podržani od strane donatora, nevladinih organizacija i akademskih inicijativa (Poglavlje 7.5 – Mentalno zdravlje).
Neki centri primarne zdravstvene zaštite su pilotirali usluge savjetovanja za mlade, ali trenutno ne postoji formalizirani ili nacionalni program mentalnog zdravlja mladih. Projekti porodične medicine implementirani u proteklim godinama uveli su komponente pristupa mladima na nivou zajednice, ali one nikada nisu bile skalirane ili institucionalizirane.
Zdravstveni sistem u BiH: stanje i pravci mogućih reformi
Prema ustavnim rješenjima, oblast zdravstva je u nadležnosti entiteta (RS), podijeljene nadležnosti entiteta i kantona (FBiH) i u nadležnosti BD. Tako su u BiH trenutno na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju. Odredbe ovih propisa su u velikoj mjeri usklađene, iako postoje dijelovi koji se značajno razlikuju. U FBiH postoje Ministarstvo zdravlja FBiH i deset kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH i 10 kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja. RS ima Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Fond zdravstvenog osiguranja, a u BD postoji Odjel za zdravstvo i druge usluge u okviru Vlade BD, i Fond zdravstvenog osiguranja BD. Na entitetskom nivou osnovane su agencije za zdravstvenu akreditaciju, odnosno Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH i Agencija za certificiranje, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite u RS. Od institucija na nivou BiH važno je izdvojiti samo Sektor za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova BiH. Kada je riječ o propisima, najvažniji propis koji se primjenjuje u cijeloj BiH je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH.
Sektor za zdravstvo pri Ministarstvo civilnih poslova BiH
Sektor za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH sastoji se od Odjela za statističke, analitičke poslove i izvještavanje i Odjela za evropske integracije i međunarodnu saradnju.
Prema članu 15. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06 i 88/07, 35/09, 103/09, 87/12, 6/13 i 19/16) Ministarstvo civilnih poslova BiH je nadležno, u oblasti zdravstva, za obavljanje poslova i izvršavanje zadataka koji su u nadležnosti BiH i koji se odnose na utvrđivanje osnovnih principa, koordiniranje aktivnosti i usklađivanje planova entitetskih vlasti i definiranje strategije na međunarodnom nivou.
Iako je zdravstvena zaštita u BiH formalno zasnovana na principima solidarnosti, sveobuhvatnosti, kontinuiteta, efikasnosti, dostupnosti i sveobuhvatnog pristupa, evidentno je da mogućnost pristupa zdravstvenim uslugama, kao i njihov kvalitet nisu isti u cijeloj BiH. Zdravstvene aktivnosti se obavljaju na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite. Poseban oblik zaštite zdravlja stanovništva ostvaruje se kroz organizaciju javnog zdravstva. Zadaci između primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite su podijeljeni u zavisnosti od zadataka, složenosti medicinskih procedura, specijalzacijama zdravstvenih radnika i njegovatelja, opreme i specifičnosti određenih područja unutar zemlje, a specifičnije su regulirani entitetskim i zakonima zakonom BD. Ovi zakoni, kao i podzakonski akti u entitetima, BD i kantonima u FBiH, generalno definiraju sva prava na zdravstvenu zaštitu koja građani mogu ostvariti. Međutim, samo ostvarivanje ovih prava je značajno otežano od strane onih koji žive izvan velikih medicinskih centara u BiH (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar). Naime, u nekim kantonima u FBiH, kao i u nekim regijama u RS, te u BD, zdravstvene ustanove nemaju logističke ili kadrovske uslove da stanovnicima tih područja obezbijede odgovarajući nivo zdravstvene zaštite. Stoga su stanovnici ovih područja prisiljeni koristiti zdravstvene usluge u vrlo udaljenim centrima. To je, pak, često vezano za složenu upravnu proceduru koja je regulirana Sporazumom o načinu i postupku korištenja zdravstvenih usluga od strane osiguranika u BiH, izvan entiteta ili BD u kojem osiguranici borave, te Sporazumom o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite izvan područja kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja u kojima osiguranici borave. Ova procedura podrazumijeva pribavljanje posebne suglasnosti nadležne liječničke komisije u zdravstvenoj ustanovi u kojoj osiguranik boravi za liječenje na teritoriji drugog entiteta, odnosno kantona. Također, pitanje ličnog učešća u troškovima zdravstvene zaštite regulirano je na različite načine entitetskim, kantonalnim ili podzakonskim aktima na nivou BD. U nekim kantonima u FBiH, osiguranici imaju mogućnost da izbjegnu plaćanje ličnih doprinosa plaćanjem godišnje premije nadležnom zdravstvenom osiguranju, dok u drugim dijelovima zemlje takva mogućnost ne postoji.
Zavod za javno zdravstvo FBiH je zdravstvena ustanova za obavljanje javnozdravstvenih djelatnosti u FBiH. Ova institucija također predlaže Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Djeca su oslobođena plaćanja participacije za liječenje u inostranstvu u ustanovama sa kojima FBiH Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje ima ugovor.
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS
Analiza ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu djece u RS zasnovana je na informacijama dobijenim od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS i uključuje informacije o jednakosti prava na tretman na nivou RS. Prema Zakonu RS o ministarstvima, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS nadležno je za:
- obavljanje administrativne i druge stručne poslove vezane za očuvanje i unaprjeđenje zdravstvene zaštite građana i praćenje zdravstvenog stanja i potreba stanovništva za zdravstvenom zaštitom,
- sistem zdravstvene zaštite,
- organizaciju zdravstvene zaštite u svim uvjetima,
- stručno usavršavanje i specijalizacija zdravstvenih radnikam,
- inspekciju zdravstvene zaštite,
- organizaciju nadzora nad stručnim radom zdravstvenih ustanova,
- zdravstveno osiguranje i zdravstveno osiguranje od javnih prihoda,
- proizvodnju i trgovinu lijekovima, otrovima i narkoticima, medicinskom opremom i medicinskim uređajima,
- zdravstvenu sigurnost vode, hrane i predmeta opće upotrebe,
- sanitarnu inspekciju, sistem socijalne zaštite,
- socijalnu briga za porodicu i djecu,
- djelovanje društvenih organizacija i udruženja građana na socijalno-humanitarnom polju;
- pružanje informacija putem medija i drugih oblika informacija o svom radu,
- obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom i drugim propisima RS i BiH.
Odjeljenje za zdravstvo i druge službe BD BiH
Odjeljenje za zdravstvo i druge poslove BD BiH obavlja stručne, administrativne i druge poslove iz nadležnosti Vlade BD koji se odnose na provedbu zakona i propisa nadležnih institucija BiH i BD u oblasti zdravstva i drugih usluga pod nadzorom i uputama gradonačelnika.
Nadležnosti ovog odjeljenja su, u skladu sa zakonima i propisima BiH, Skupštine ili po nalogu šefa:
- zaštita zdravlja stanovništva i funkcioniranje zdravstvenih ustanova u BD,
- socijalna pomoć i socijalna zaštita građana, posebno starijih osoba, mentalno i tjelesnih invalida, kao i braka, porodice i djece,
- planiranje akcija u slučaju ugrožavanja zdravlja građana, i
- javna zdravstvena preduzeća i drugi poslovi u oblasti javnog zdravstva.
Finansijske usluge
Napori da se smanji finansijska isključenost među mladima prvenstveno su došli kroz mikrofinansijske inicijative i programe podrške zapošljivosti.
Mladima u BiH je teško kupiti stan bez kredita
Mladi ljudi u BiH uglavnom uzimaju kredite koji su sa visokim kamatnim stopama u BiH kako bi kupili stanove i postali nezavisni, dok cijene stanova rastu.
Na zvaničnoj web stranici Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građevinarstva i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo objavljen je javni poziv za mlade ljude da kupe stan po nižoj cijeni od tržišne. To je omogućeno modelom predulaganja u podsticajno stanovanje, koji Vlada Kantona Sarajevo provodi od 2022. godine, s ciljem da pomogne mladim ljudima da riješe svoje stambene probleme. Na javni poziv moći će se prijaviti osobe sa prebivalištem u Kantonu Sarajevo, u dobi od 18 do 38 godina, koje nisu riješile svoje stambeno pitanje.
Osim toga, Program zapošljivosti i zadržavanja mladih (YERP), koji koordinira UNDP-a a finansira se putem Španskog fonda za ostvarivanje Milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG), pružao je podršku finansijskoj inkluziji i preduzetništvu kroz obuke, pripravničke angažmane i početno finansiranje za mlade u riziku od marginalizacije.
Osiguranje kvaliteta
BiH trenutno nema jedinstven ili centralizovan sistem za osiguranje kvaliteta (QA) inkluzivnih usluga za mlade. Prakse evaluacije i kontrole kvaliteta su fragmentirane i uglavnom vođene od strane međunarodnih organizacija ili lokalnih nevladinih organizacija.
Nevladine organizacije kao što je PRONI Centar za razvoj mladih implementiraju interno osiguranje kvaliteta kroz ugovorne obaveze i partnerske okvire sa lokalnim vlastima, ali to ostaju izolirane prakse. U ovom slučaju, interno osiguranje kvaliteta je usko povezano sa radom s mladima (Poglavlje 10.4: Kvalitet i inovacije u radu s mladima).
Većina javno finansiranih programa oslanja se na mehanizme praćenja, evaluacije i učenja (MEL) pod vodstvom donatora, kao što su ankete i izvještaji o napretku. Izvještaj o nacionalnom ljudskom razvoju o socijalnoj inkluziji u BiH za 2020. godinu zabilježio je nedostatak institucionaliziranog praćenja korisnika usluga ili javnog izvještavanja o ishodima (UNDP NHDR).
Trenutno ne postoje nacionalni indikatori niti minimalni standardi koji se primjenjuju u oblasti stanovanja, zdravstva, socijalnih ili finansijskih usluga, niti kazne za neispunjavanje obaveza.