Programi i šeme za prekograničnu mobilnost
Učešće BiH u programima EU regulirano je Okvirnim sporazumom između Evropske zajednice i BiH o općim principima učešća BiH u programima Zajednice, koji je potpisan na sastanku EU/Balkan Foruma 22. novembra 2004. godine. Sporazum je ratificiran od strane Evropskog parlamenta u maju 2005. godine, a 2006. godine od strane Parlamentarne skupštine BiH, a stupio je na snagu 8. januara 2007. godine. Vijeće ministara BiH je na svojoj 100. sjednici, održanoj 10. juna 2014. godine, razmotrilo i usvojilo Informaciju o Sporazumu između EU i BiH o učešću BiH u EU Erasmus+ programu za obrazovanje, obuku, omladinu i sport. Dana 6. juna 2014. godine u Briselu je zvanično potpisan Sporazum o pristupanju BiH programu. Trenutno BiH učestvuje u implementaciji posljednje faze Erasmus+ programa 2021 – 2027. Program Erasmus+ ima ključnu komponentu koja podržava ciljeve Evropskog obrazovnog prostora obrazovanja, Akcionog plana za digitalno obrazovanje 2021-2027, Evropske strategije za mlade i Plana rada Evropske unije za sport. Opće informacije o programu, strukturi programa i dostupnim akcijama za BiH su pokrivene u Poglavlju 2. U kontekstu programa preduzetništva, Erasmus+ ima posebnu komponentu koja je finansijski i kroz aktivnosti odvojena od gore opisanog programa Erasmus+ mladi.
BiH učestvuje u programu prekogranične razmjene EU Erasmus za mlade poduzetnike. Kontakt tačka zadužena za implementaciju ovog programa u BiH je Žene za Žene International.
Zakonski okvir
U skladu sa Ustavom BiH, oblast rada i zapošljavanja, kao i zapošljavanje stranaca u BiH, povjerena je u nadležnost entiteta koji su ovu oblast zakonski regulisali posebnim zakonima. Na nivou BiH, Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu (“Službeni glasnik BiH”, br. 36/08, 87/12) okvirno reguliše uslove i način boravka stranaca u BiH na osnovu rada, dok su zakonska rješenja u vezi sa zapošljavanjem stranaca uređena na nivou entiteta i BD.
U FBiH, Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnom osiguranju nezaposlenih osoba propisano je da je Zavod za zapošljavanje FBiH nadležan za odobravanje zapošljavanja stranih državljana i osoba bez državljanstva na prijedlog kantonalnih službi za zapošljavanje, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca FBiH (br. 111/12), Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu (“Službeni glasnik BiH”, br. 36/08 i 87/12) i Procedurom izdavanja radnih dozvola u FBiH.
U RS, prema Vodiču za zapošljavanje stranaca na osnovu radne dozvole koju je izradio Sindikat poslodavaca RS, ovo pitanje je regulirano Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i osoba bez državljanstva (“Službeni glasnik RS”, br. 24/09, 117/11 i 56/22) i oslanja se na zakonske propise BiH.
Zakon o zapošljavanju stranaca BD (“Službeni glasnik BD”, br. 15/09, 19/09) predviđa da će izdavanje radnih dozvola biti prebačeno na Zavod za zapošljavanje BD.
BiH nema poseban zakonski okvir koji se odnosi samo na prekograničnu mobilnost mladih radnika, stažista/šegrta i profesionalaca/poduzetnika. Prava stranaca i uslovi rada u BiH definisani su Zakonom o radu posebno za svaku administrativnu jedinicu (posebno entiteti, posebno za BD) i članom 63. Zakona o strancima BiH – Izdavanja radnih dozvola. Prema ovom članu, uslovi za izdavanje radne dozvole su sljedeći:
- Radna dozvola može se izdati strancu na zahtjev pravnog ili fizičkog lica koje namjerava zaposliti (poslodavac),
- U zavisnosti od mjesta prebivališta ili sjedišta poslodavca, radnu dozvolu izdaje organ nadležan za zapošljavanje stranaca u FBiH, RS ili BD BiH,
- Organ nadležan za zapošljavanje stranaca izdaje radnu dozvolu na osnovu utvrđene kvote radnih dozvola u skladu sa članom 64. Zakona o strancima (kvota za radne dozvole) ili kao radnu dozvolu koja se ne uračunava u kvotu u skladu sa članom 65. (Radne dozvole koje se ne računaju u kvotu) ovog zakona, u skladu sa propisima koji regulišu izdavanje radnih dozvola,
- Radna dozvola se izdaje za određeno radno mjesto, tj. za određenu vrstu posla,
- Radna dozvola ne može se izdati sa rokom važenja dužim od jedne godine.