3.9 Start-up finansiranje za mlade poduzetnike

Pristup informacijama

Start-up programi podrške za mlade ljude se redovno objavljuju na entitetskom i kantonalnom nivou, nudeći grantove, pristup inkubatorima i mentorstvo. Ovi programi često uključuju obuku i profesionalno usmjeravanje kako bi se pomoglo mladim ljudima kroz proces prijave i pokretanja biznisa, uz ključnu podršku koju pružaju organizacije kao što su UNDP, EU4Business i Caritas. Informacije o ovim mogućnostima su široko dostupne na službenim web stranicama entitetskih i okružnih institucija, gdje mladi ljudi mogu pronaći detaljne upute, kriterije podobnosti i dostupne opcije podrške.

Javne institucije koje pružaju informacije o finansiranju start-upa za mlade poduzetnike uključuju:

• Vanjskotrgovinsku komoru BiH
• Vladu FBiH,
• Ministarstvo razvoja, izvršenja i obaveza FBiH,
• Zavod za zapošljavanje FBiH,
• Razvojnu banku FBiH,
• Privrednu komoru FBiH,
• Vladu RS,
• Ministarstvo privrede i poduzetništva RS,
• Privrednu komoru RS,
• Poduzetnički portal RS,
• Vlada BD – Odjel za stručne i administrativne poslove,
• Privredna komora BD,
• Zavod za zapošljavanje BD.

Mreže resursa u BiH

Termin “mreže resursa” odnosi se na institucije, agencije i druga udruženja koja poduzetnici u BiH mogu koristiti kao oblik finansijske, infrastrukturne ili savjetodavne podrške. Kada je riječ o njihovim vlasničkim oblicima, treba napraviti razliku između javnih i privatnih subjekata. Najvažnije javne institucije dostupne poduzetnicima su:

• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH – odgovorno za vanjskotrgovinsku i carinsko-tarifnu politiku BiH, koja služi poduzetnicima kao regulatorni okvir prilikom kreiranja inozemnih ponuda. Iako nije fokusirano na pružanje finansijskih poticaja, ministarstvo je nadležno za razvoj i promociju poduzetništva kako u zemlji tako i u inostranstvu.
• Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH – pokreće aktivnosti koje su važne za razvoj poduzetništva kroz različite oblike savjetodavnih, promotivnih i finansijskih podsticaja, te pokreće inicijative vezane za poboljšanje poslovnog okruženja.
• Službe za zapošljavanje – kao javne institucije, pružaju finansijske poticaje za zapošljavanje kroz subvencioniranje doprinosa za neto plate na godišnjem ili polugodišnjem nivou.
• Ministarstvo privrede i poduzetništva RS – njegove najvažnije aktivnosti uključuju pružanje podrške razvoju poduzetničke infrastrukture i planiranje i implementaciju procedura vezanih za podsticajne fondove usmjerene na razvoj i promociju poduzetništva. Ministarstvo također podržava razvoj ženskog poduzetništva u kontekstu njihovog apliciranja za sredstva iz Evropske unije, te konstantno radi na formiranju baza podataka i registara u oblasti poduzetništva.
• Privredna komora FBiH – Komora se sastoji od ukupno 12 komorskih mreža, uključujući Privrednu komoru FBiH (ured u Sarajevu), Privrednu komoru FBiH (ured u Mostaru), Privrednu komoru Kantona Sarajevo (ured u Sarajevu), Privrednu komoru Tuzlanskog kantona (ured u Tuzli), Privrednu komoru Unsko-sanskog kantona (ured u Bihaću),  Privrednu komoru Zeničko-dobojskog kantona (ured u Zenici), Privrednu komoru Bosansko-podrinjskog kantona (ured u Goraždu), Privrednu komoru Posavskog kantona (ured u Orašju), Privrednu komoru Zapadnohercegovačkog kantona (ured u Posušju), Privrednu komoru Kantona 10 (ured u Livnu), Privrednu komoru Srednjobosanskog kantona (ured u Jajcu), i Privrednu komoru Hercegovačko-neretvanskog kantona (ured u Mostaru). Najčešće aktivnosti privrednih komora ogledaju se u organizaciji poslovnih informacija i edukacija usmjerenih na pružanje specifičnih znanja poduzetnicima.
• Privredna komora RS – Ovu komoru čine regionalne komore, i to: Regionalna privredna komora Banja Luka, Regionalna privredna komora Doboj, Područna privredna komora Istočno Sarajevo (kancelarija na Palama), Područna privredna komora Trebinje i Područna privredna komora Bijeljina. Slično kao i Privredna komora FBiH, Privredna komora RS organizuje svoj rad uglavnom kroz konsolidaciju poslovnih informacija dostupnih članovima i kroz organizaciju stručnih edukacija i panel diskusija o temama od interesa za poduzetničku populaciju.
• Ekonomska komora BD – Za razliku od prethodno spomenutih komora, ova komora ne pruža pristup finansijskoj podršci kroz razne grantove. Umjesto toga, njegov rad je fokusiran na pružanje pomoći u različitim oblicima informacija u vezi sa inicijativama koje poduzima i pružanje obuke ili obrazovanja u skladu sa potrebama poduzetnika koji su članovi komore.
• Lokalne samouprave – Dio kvalitativnog istraživanja proveden je sa predstavnicima lokalnih samouprava, gdje je zaključeno da neke lokalne samouprave imaju posebno organizirane poduzetničke centre. Osim toga, najvažnija uloga lokalnih samouprava u poduzetništvu je da one predstavljaju početnu polaznu tačku u uspostavljanju obrta kao pravnog oblika. Jedinice lokalne samouprave pružaju informacije i provode procedure osnivanja, čime imaju uvid u broj uspostavljenih zanata na nivou svoje općine. Za razliku od privrednih komora, sve lokalne samouprave imaju redovne programe finansijskih poticaja direktno preko odjela za ekonomiju ili posebno formiranog odjeljenja u obliku centara za poduzetništvo.
• Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) – Podržava razvoj poduzetnika uglavnom kroz specijalizirane programe obuke. Godina 2020. obilježena je kao period tokom kojeg je ova agencija organizirala niz besplatnih obrazovnih programa za razvoj uspješnih aplikacija za fondove Evropske unije.
• RARS – Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća RS – Ova agencija je nadležna za pružanje podrške podsticajima za osnivanje, rad i razvoj poduzetništva, kao i za pružanje stalne podrške razvoju infrastrukture. Također je nadležna za istraživanje i prikupljanje podataka vezanih za reviziju stanja poduzetništva na nivou poslovnih zona u RS.
• Ostale mreže javnih resursa u organizaciji nadležnih institucija – na primjer, Klinika za nastajanje biznisa koju implementira Centar Općine Sarajevo, Inovacijski centar Banja Luka, Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća Trebinje, Gradska razvojna agencija Istočnog Sarajeva i mnoge druge.

Identificirane kao najvažnije mreže privatnih resursa su:

• YEP – Ova organizacija predstavlja inkubator poslovnih ideja. Pored finansijske podrške, YEP redovno objavljuje različite vrste poziva usmjerenih na stimulisanje drugih vještina u razvoju poduzetništva, posebno među mladima.
• LINK – Sa sjedištem u Mostaru, ova asocijacija pruža podršku kroz različite vrste istraživanja korisnih za poduzetništvo u BiH, kreira projekte, nudi različite oblike obrazovanja, te je dostupna za razvoj poslovnih ideja.
• MOZAIC – Smještena u Sarajevu, ova fondacija podržava mlade poduzetnike u razvoju njihovih ideja. Jedan od programa razvijenih u okviru fondacije je Startup Studio, koji budućim poduzetnicima nudi okruženje za razvoj i implementaciju ideja, ne samo kroz savjetovanje već i kroz finansijsku podršku.
• INTERA TEHNOLOŠKI PARK – Nudi specijaliziranu IT edukaciju, prostore za zajednički rad, savjetovanje o razvoju poslovnih ideja i druge oblike edukacije putem redovnih poziva objavljenih na njihovom portalu.
• SEENET – Sa sjedištem u Banjoj Luci, ova organizacija pruža podršku kroz organizaciju seminara, webinara, konferencija, te učestvuje u pripremi publikacija usmjerenih na poboljšanje poslovnog okruženja u BiH.
• RIS (“NEŠTO VIŠE”) – Kroz Udruženje “NEŠTO VIŠE”, RIS kao regionalni inkubator za razvoj socijalnog poduzetništva, pruža podršku razvoju poslovnih ideja. Nudi podršku u obrazovanju, umrežavanju i dijeljenju prethodnih iskustava.
• AGORA – Fondacija sa sjedištem u Banjoj Luci, pruža podršku mladim poduzetnicima od generiranja ideje do implementacije, nudeći ne samo savjetodavnu već i finansijsku pomoć.
• Fondacija 787 – Implementira mnoge programe usmjerene na razvoj kapaciteta žena i mladih poduzetnika nudeći različite vrste obuke, događaja, platformi za umrežavanje i različitih oblika poslovnog savjetovanja. Korisnici usluga ove fondacije mogu pohađati različite programe, među kojima se ističu moduli kao što su razvoj individualno prilagođenog poslovnog modela, istraživanje tržišta i sveobuhvatno znanje o zakonskom okviru unutar kojeg posluju pravna lica.
• STARTUP STUDIO – Dostupan na tri adrese: Sarajevo, Banja Luka i Bihać. Ovaj studio također pruža informacije o pristupu raznim grantovima i pravnoj pomoći u svim fazama poslovanja.
• GIRLS ADVANCE LAB – Organiziran kao pomoć mladim ženama kroz mentorski program, nudeći finansijsku pomoć u stvaranju i razvoju poslovnih ideja.

Službeni informativni portali

Širok spektar institucija redovno objavljuje informacije o start-upovima usmjerenim na mlade. Na entitetskom nivou, Vlada FBiH, Ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta FBiH, privredne komore, zavodi za zapošljavanje FBiH i RS, Ministarstvo ekonomije i razvojne banke RS i Odjeljenje za provredni razvoj BD i Zavod za zapošljavanje BD objavljuju javne pozive, detalje programa, smjernice za prijavu, kriterije podobnosti i mogućnosti mentorstva/obuke.

Javni pozivi i programi grantova

• FBiH/Električna Bosna (EGG2 projekat): U aprilu 2023. godine, Ministarstvo razvoja, pduzetništva i obrta FBiH, u partnerstvu sa UNDP-om, pokrenulo je javni poziv kojim se nudi 320.000 KM podsticaja za podršku start-upovima i mladim poduzetnicima putem akreditovanih organizacija za podršku biznisu.
• Program inkubatora Kantona Sarajevo (2025): Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo podržalo je 21 start-up biznis za mlade grantovima od po 30.000 KM, kao i uredskim prostorom i komunalnim uslugama, putem strukturiranog poziva za podnošenje prijava.

Ciljana obuka i mentorstvo

• EU4Business – Podrška za start-up (2020): Gradska razvojna agencija Banja Luke (CIDEA) i Inovacijski centar pokrenuli su konkurentni poziv u oblasti IT-a za pojedince u dobi od 18 do 35 godina. Inicijativa kombinira obuku o poduzetništvu za do 100 učesnika, razvoj poslovnog plana, nakon čega slijedi mentorstvo i finansijska podrška za odabrane ideje.
• UNDP & Caritas “YourJob” program (2021) ponudio je bootcampove, tehničku i finansijsku podršku mladim inovatorima. Caritas BiH je podržao 25 poslovnih ideja ambicioznih poduzetnika sa grantovima između 2.000 i 5.000 eura, nakon obuke u Mostaru i Banjoj Luci.

Usluge podrške i inkubatori

Razvojna banka FBiH posluje sa mandatom da finansira mala i srednja preduzeća i start-upove koje vode mladi kroz povoljne kredite i garancije i pruža informacije mladim poduzetnicima putem radionica i poslovnog savjetovanja.

Javni zavodi za zapošljavanje u FBiH nude sufinansiranje za samozapošljavanje, poslovnu obuku i mentorstvo za registrirane mlade tražitelje posla.

Pristup kapitalu

Trenutno ne postoji program za podsticanje poduzetništva u BiH na državnom nivou zbog nerazvijene strukture za podršku poduzetništvu na državnom nivou. Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća i Fond za finansiranje razvoja malih i srednjih preduzeća još nisu osnovani da povuku i distribuiraju evropska sredstva za ovaj sektor. U većini zemalja u tranziciji, kao što je BiH, postoje samo univerzalne banke koje su uglavnom uključene u prikupljanje sredstava. Fondovi ne igraju značajnu ulogu u kreditiranju poduzetništva.

Mladi uglavnom dobijaju finansijske poticaje od nadležnog entiteta, kantonalnih ministarstava, općina i nadležnih institucija BD. Najveći finansijski podsticaji za mlade dolaze iz EU fondova, međunarodnih organizacija, kroz projekte nevladinih organizacija i ambasada.

Prema nadležnostima dodijeljenim institucijama u BiH, Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH je institucija zadužena za razvoj poduzetničkih podsticaja u FBiH. Osim toga, Zavod za zapošljavanje FBiH podržava mlade i druge grupe stanovništva kroz programe samozapošljavanja kao što  je Sufinansiranje samozapošljavanja 2022.

Ministarstvo privrede i poduzetništva RS je nadležna institucija za pružanje finansijske podrške poduzetništvu u RS. Pored ministarstva, tu je i Investiciono-razvojna banka RS (IRBRS), čija je uloga da omogući povoljnije kreditiranje za poduzetništvo mladih. Također, IRBRS sufinansira zapošljavanje mladih kroz zajmove ili grantove za pokretanje poljoprivrednih biznisa. U saradnji sa Agencijom za razvoj malih i srednjih preduzeća RS, kao i sa Gender centrom, IRBRS implementira programe kreditne podrške u cilju pokretanja poduzetničkih aktivnosti mladih žena. Agencija RS za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, između ostalog, ima nadležnosti u uspostavljanju poduzetničkih inkubatora, tehnoloških parkova i slobodnih carinskih zona sa povoljnim uslovima za razvoj omladinskog poduzetništva.

Vlada BD pruža finansijske poticaje za poduzetničke ideje mladih ljudi.

Kada je riječ o međunarodnoj i nevladinoj podršci, koja se ponekad nudi u saradnji sa vladinim institucijama, dostupno je nekoliko mogućnosti grantova i zajmova za podršku mladim poduzetnicima u pokretanju njihovog biznisa.

Za finansiranje grantovima, grant inicijativu EGG2 pokrenuli su u aprilu 2023. godine Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH i UNDP. Kroz ovu inicijativu, ukupno 320.000 KM je stavljeno na raspolaganje za jačanje usluga poslovne podrške za start-up i mlade poduzetnike, sa sredstvima za inkubaciju, mentorstvo i aktivnosti razvoja poslovanja. Osim toga, Caritasov program “YourJob” u 2021. godini pružio je direktnu finansijsku podršku mladim poduzetnicima dodjeljujući grantove u rasponu od 2.000 do 5.000 eura za 25 start-up projekata. Ovi grantovi su dodijeljeni nakon što su učesnici završili obuku u Mostaru i Banjoj Luci.

Što se tiče finansiranja duga, Mikrofin, podržan od strane Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB), pruža mikrokredite od 2015. godine kroz instrument od 2,5 miliona eura, posebno podržavajući poduzetnike sa niskim primanjima i mala preduzeća, posebno u ruralnim područjima. Međunarodna finansijska korporacija (IFC) također podržava Mikrofin sa paketom zajmova od 20 miliona eura koji ima za cilj proširiti mogućnosti mikrofinansiranja za mlade ljude i žene, uključujući i preduzeća sa fokusom na klimu.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nudi program “Mladi u biznisu”, koji daje kredite preko lokalnih partnera kao što su Mi-Bospo i Banca Intesa. Ovaj program kombinira finansijsku podršku sa tehničkom pomoći i mentorstvom za mala i srednja preduzeća (MSP) koje vode mladi.

Osim toga, BiH ima koristi od Garancije  za razvoj poduzetništva i inovacije na Zapadnom Balkanu (WB EDIF) koju podržava EU, koja je otključala do 102 miliona eura u pristupačnim kreditima za mala i srednja preduzeća, uključujući preduzeća koja su pokrenuli mladi poduzetnici. Osim toga, Evropska investiciona banka (EIB) je 2018. godine osigurala zajam od 25 miliona eura putem Raiffeisen Leasinga za finansiranje investicionih projekata malih i srednjih preduzeća, sa posebnim fokusom na podršku zapošljavanju mladih u okviru inicijative za zapošljavanje i obuku mladih za Zapadni Balkan (EYET).

Što se tiče pristupa programima finansiranja EU, BiH je stekla pravo da učestvuje u programu Digitalna Evropa 2024. godine, koji nudi mogućnosti finansiranja start-upa u oblastima kao što su napredne digitalne vještine i inovacije. Zemlja također učestvuje u programu Erasmus za mlade poduzetnike u okviru Programa jedinstvenog tržišta, koji mladim poduzetnicima pruža mogućnosti mentorstva u zemljama članicama EU. BiH također ima koristi od WB EDIF Garancije za inicijativu otpornosti malih i srednjih preduzeća (MSP) koja je  pokrenuta 2022. godine. Radi se o sveobuhvatnoj inicijativi EU koja nudi kreditne garancije, grantove i mehanizme podjele rizika s ciljem podsticanja poduzetništva mladih.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA