Predstojeći razvoj politike
Jedna od najvažnijih karakteristika BiH je njena administrativna i politička struktura i složen sistem donošenja odluka za donošenje zakona i usvajanje neophodnih reformi. U BiH, nezaposlenost mladih je glavni faktor koji pokreće emigraciju među mladima. Prema Studiji Westminsterske fondacije za demokratiju iz 2020. godine, nezaposlenost mladih dostigla je gotovo 40%, što “predstavlja jedan od glavnih faktora koji ih tjera da napuste zemlju, što dovodi do značajnog odljeva mozgova. Međunarodna organizacija rada (ILO) primjećuje da stručno obrazovanje u BiH pati od “značajne neusklađenosti vještina između nastavnih planova i programa strukovnog obrazovanja i potreba tržišta rada”, dijelom zbog zastarjelih nastavnih planova i programa i niskog nivoa učenja zasnovanog na radu.
Svjetska banka, u postu na blogu iz 2019. godine pod naslovom Ostvarivanje obećanja obrazovanja u BiH, naglašava da su mnogi učenici, 51% u srednjem obrazovanju, nezadovoljni relevantnošću svog školovanja, dok preko 25% smatra da njihovo obrazovanje nije u skladu sa zahtjevima tržišta rada, što doprinosi nezaposlenosti mladih od skoro 47%.
Izvještaj Evropske komisije o napretku Zapadnog Balkana za 2023. kritizira slab kvalitet obrazovanja u zemlji i stalnu neusklađenost vještina, napominjući da nastavni planovi i programi ne odražavaju stvarne zahtjeve tržišta rada, posebno za poduzetništvo i ključne kompetencije, što dodatno ometa izglede za zapošljavanje mladih.
Prema Zajedničkoj društveno-ekonomskoj reformi 2019-2022, vještine potrebne za podršku rastućoj ekonomiji u budućnosti trenutno se ne stvaraju, a ne posvećuje se dovoljno pažnje poduzetništvu i inovacijama u obrazovnom sistemu. Kao rezultat toga, prema najnovijem Globalnom indeksu inovacija, BiH se nalazi tek na 77. mjestu od 126 zemalja.
Poticaji uglavnom dolaze od neformalnog obrazovanja, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, aktera iz privatnog sektora i projekata koje finansiraju donatori kao što je navedeno u prethodnim odjeljcima.
Na velikoj konferenciji u maju 2025. godine, vlasti FBiH razgovarale su o reformama sistema socijalne zaštite, uključujući prošireni dječiji dodatak. Iako nisu isključivo fokusirane na mlade, ove reforme mogu pomoći mladim porodicama i podržati dobrobit mladih.
Također, tekuće rasprave o usklađivanju porodiljskog dopusta i naknada mogu uticati na mlade roditelje, ključnu demografsku grupu mladih.
BiH razvija Plan reforme javne uprave (2023–2027) u okviru EU za stabilizaciju i pridruživanje. Iako nije specifičan za mlade, poboljšana efikasnost vlade može unaprijediti pružanje usluga kao što su stažiranje i mjere zapošljavanja mladih.
Nova Strategija za mlade FBiH (2025–2034) koja je trenutno u izradi eksplicitno se bavi “radom, zapošljavanjem i poduzetništvom mladih” kao jednim od svojih sedam prioritetnih područja, što znači da su stažiranje i mjere zapošljavanja prepoznate kao ključni aspekti politike mladih. Međutim, dok strateška vizija jasno identificira zapošljavanje i poduzetništvo kao žarišne tačke, strategija ne specificira konkretne programe ili poticaje za stažiranje ili strukturirane mjere zapošljavanja kao što su šegrtovanje, stažiranje ili subvencije.
Vijeće ministara BiH je na 73. sjednici održanoj 17. marta 2025. godine usvojilo Programa ekonomskih reformi BiH 2025-2027. Program ekonomskih reformi BiH predstavlja strateški dokument za koordinaciju i planiranje ekonomskih politika, upravljanje reformama ključnim za poboljšanje konkurentnosti, poticanje mogućnosti za nova radna mjesta i socijalnu uključenost, kao i za ispunjavanje ekonomskih kriterija u pretpristupnom procesu BiH EU.
Program je pripremljen prema Smjernicama Evropske komisije i jedan je od ključnih dokumenata u ekonomskom dijalogu s Evropskom unijom (EU) u procesu pristupanja i postizanja funkcionalne tržišne ekonomije.
Program ekonomskih reformi BiH 2025.-2027. u jednom od poglavlja sadrži strukturne reforme fokusirane na konkurentnost, održivost i otpornost, kao i ljudski kapital i socijalne politike. Istodobno donosi projekcije prosječne stope ekonomskog rasta BiH u periodu 2025. – 2027. godine od oko 3 % na godišnjem nivou, a rast se temelji na domaćoj tražnji kroz povećanje privatne potrošnje i investicija.
Aktuelne debate
Ministarstvo kulture i sporta FBiH je 3. aprila 2024. godine pokrenulo javne konsultacije o nacrtu Strategije za mlade 2024–2027. To je uključivalo dokument Strateška platforma i obrazac za povratne informacije, uz poziv javnosti da dostavi svoje komentare do 3. maja 2024. godine. Objavljene su putem platforme ministarstva.
Radna grupa za izradu Strategije za mlade FBiH je od 28. do 29. maja 2024. godine u Sarajevu održala dvodnevnu konferenciju “Dijalog sa mladima i vladom“, koju su zajednički organizovali Ministarstvo kulture i sporta FBiH, Institut za razvoj mladih KULT i Vijeće mladih FBiH. Preko 150 mladih ljudi je učestvovalo kako bi izrazili svoje stavove i direktno doprinijeli oblikovanju strategije.
Raspravom o reformama u zapošljavanju i poduzetništvu uglavnom su se bavile međunarodne organizacije, domaće nevladine organizacije i omladinska vijeća na svim nivoima.