{"id":478,"date":"2023-02-06T23:26:07","date_gmt":"2023-02-06T21:26:07","guid":{"rendered":"https:\/\/youthwikibih.ba\/?p=478"},"modified":"2026-05-26T14:54:39","modified_gmt":"2026-05-26T12:54:39","slug":"5-1-opci-kontekst","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/youthwikibih.ba\/hr\/5-1-opci-kontekst\/","title":{"rendered":"5.1 Op\u0107i kontekst"},"content":{"rendered":"

Glavni koncepti<\/strong><\/p>\n

Bosna i Hercegovina je dr\u017eava koja se sastoji od dva entiteta: Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Postoji i samoupravni Br\u010dko distrikt Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Nacionalna omladinska politika jo\u0161 ne postoji u Bosni i Hercegovini zbog svoje ustavne strukture i zato \u0161to su odre\u0111ene jurisdikcije (poput mladih) Ustavom vezane za odre\u0111enoj razini vlasti.<\/p>\n

Pitanja mladih na nacionalnoj razini su u nadle\u017enosti Povjerenstva za koordinaciju pitanja mladih u Bosni i Hercegovini<\/a> i novoosnovanog Odjela za mobilnost i mlade<\/a> pri Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine<\/a>.<\/p>\n

Ve\u0107ina ustavnih nadle\u017enosti u vezi sa pitanjima mladih nalazi se na razini vlasti entiteta: Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Nadle\u017enosti na razini entiteta u oblasti mladih nalaze se u okviru Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske<\/a>, Ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine<\/a> i Odjela za stru\u010dne i administrativne poslove Vlade Br\u010dko distrikta<\/a>.<\/p>\n

Zakon omladinskom organiziranju Republike Srpske,<\/a> Zakon o mladima Federacije Bosne i Hercegovine<\/a> i Zakon o mladima Br\u010dko distrikta<\/a> definiraju starosne granice za mlade kao ciljnu grupu izme\u0111u 15 i 30 godina.<\/p>\n

Vije\u0107e mladih Federacije Bosne i Hercegovine, Omladinski savjet Republike Srpske i Vije\u0107e\/Savjet mladih Br\u010dko distrikta su predstavni\u010dka tijela koja postoje na razini entiteta i Br\u010dko distrikta i djeluju kao mostovi izme\u0111u omladinskih organizacija i dr\u017eavnih institucija za dono\u0161enje odluka.<\/p>\n

Institucije predstavni\u010dke demokracije<\/strong><\/p>\n

Bosna i Hercegovina je decentralizirana parlamentarna republika strukturirana prema Dejtonskom mirovnom sporazumu. Sustav uklju\u010duje vi\u0161e razina upravljanja: dr\u017eavu, entitete, kantone (u Federaciji Bosne i Hercegovine) i lokalne administrativne jedinice. Njime upravlja kolegijalno Predsjedni\u0161tvo koje se sastoji od jednog Hrvata, jednog Bo\u0161njaka i jednog Srbina. Ima dvodomni zakonodavni organ koji se sastoji od Doma naroda<\/a> i Zastupni\u010dkog doma<\/a>. Zajedno, ove komore \u010dine Parlamentarnu skup\u0161tinu<\/a>. Ustavni sud<\/a> je najvi\u0161i sudski organ u zemlji.<\/p>\n

Izvr\u0161na vlast<\/strong><\/p>\n

Ustav predvi\u0111a kolektivno tro\u010dlano Predsjedni\u0161tvo, koje \u010dine po jedan Bo\u0161njak, jedan Hrvat i jedan Srbin, pri \u010demu svaki \u010dlan obavlja mandat u trajanju od \u010detiri godine. Bo\u0161nja\u010dki i hrvatski \u010dlan biraju se direktno s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, dok se srpski \u010dlan bira s teritorije Republike Srpske. \u010clanovi Predsjedni\u0161tva mogu biti ponovo izabrani jednom, nakon \u010dega nemaju pravo kandidature u naredne \u010detiri godine. Predsjedavaju\u0107i, koji se bira rotacijom ili ga odre\u0111uje Parlamentarna skup\u0161tina u slu\u010daju nepostizanja konsenzusa, predvodi Predsjedni\u0161tvo. Odluke se donose konsenzusom, a u suprotnom ve\u0107inom glasova. Ako se odluka smatra \u201e\u0161tetnom po vitalni interes\u201c, \u010dlan koji se ne sla\u017ee mo\u017ee ulo\u017eiti \u017ealbu u roku od tri dana, nakon \u010dega dvotre\u0107inska ve\u0107ina zakonodavnog tijela iz njegovog entiteta mo\u017ee poni\u0161titi tu odluku. Prema \u010dlanu 5, stavu 3, Predsjedni\u0161tvo je nadle\u017eno za vo\u0111enje vanjske politike, imenovanje ambasadora, pregovaranje, otkazivanje i ratifikaciju me\u0111unarodnih ugovora, izvr\u0161avanje odluka Parlamentarne skup\u0161tine, kao i predlaganje godi\u0161njeg prora\u010duna. Tako\u0111er, \u010dlanovima Predsjedni\u0161tva povjerena je civilna komanda nad oru\u017eanim snagama, s tim da nijedan entitet ne mo\u017ee upotrijebiti silu protiv drugog bez suglasnosti vlade tog entiteta i Predsjedni\u0161tva.<\/p>\n

Predsjedavaju\u0107i Vije\u0107a ministara, kojeg imenuje Predsjedni\u0161tvo, bira ostale \u010dlanove Vije\u0107a uz odobrenje Zastupni\u010dkog doma. Ne vi\u0161e od dvije tre\u0107ine \u010dlanova mo\u017ee biti imenovano s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine. Zadatak Vije\u0107a ministara je provo\u0111enje politika i odluka Bosne i Hercegovine. U slu\u010daju izglasavanja nepovjerenja od strane Parlamentarne skup\u0161tine, Vije\u0107e ministara je du\u017eno podnijeti ostavku.<\/p>\n

Zakonodavstvo<\/strong><\/p>\n

Ustav predvi\u0111a dvodomni parlament, koji se sastoji od donjeg doma, Zastupni\u010dkog doma, i gornjeg doma, Doma naroda. U\u017eiva institucionalnu autonomiju i umjerenu mo\u0107 nad izvr\u0161nom vla\u0161\u0107u. Zakonodavno tijelo donosi zakone za provo\u0111enje odluka Predsjedni\u0161tva ili za obavljanje vlastitih du\u017enosti prema Ustavu. Njegove nadle\u017enosti uklju\u010duju ovla\u0161tenje za izmjene Ustava, odobravanje me\u0111unarodnih ugovora i godi\u0161njeg prora\u010duna, imenovanje \u010dlanova pravosu\u0111a, dodjeljivanje amnestije, pomilovanja i odobravanje predsjedni\u010dkih objava rata. \u0160tavi\u0161e, dozvoljeno joj je izglasati nepovjerenje Vije\u0107u ministara. Za dono\u0161enje zakona potrebna je suglasnost oba doma. Kao i odluke Predsjedni\u0161tva, akt se mo\u017ee poni\u0161titi ako ve\u0107ina \u010dlanova parlamenta proglasi da je “destruktivan za vitalni interes” naroda. Zajedni\u010dko povjerenstvo, ili pod posebnim okolnostima Ustavni sud, mora rije\u0161iti spor u slu\u010daju da ve\u0107ina \u010dlanova parlamenta iz drugog entiteta ulo\u017ei prigovor na deklaraciju.<\/p>\n

Pravosu\u0111e<\/strong><\/p>\n

Ustavni sud, tijelo od devet \u010dlanova, ima izvornu i kona\u010dnu nadle\u017enost nad svim pitanjima koja se odnose na tuma\u010denje Ustava. \u010cetiri \u010dlana bira Predstavni\u010dki dom Federacije Bosne i Hercegovine, dva \u010dlana Skup\u0161tina Republike Srpske, a tri \u010dlana imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) nakon konzultacija s Predsjedni\u0161tvom. ESLJP ne mo\u017ee birati sudce koji su dr\u017eavljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne zemlje. Prvi sudci suda imenovani su na pet godina. Me\u0111utim, sudci imenovane nakon toga ostaju na toj funkciji do 70. godine \u017eivota. Sud je nadle\u017ean da razmatra \u017ealbe u vezi s pitanjima prema Ustavu koja proizlaze iz presuda bilo kojeg drugog suda. Pored toga, bilo koji sud u Bosni i Hercegovini mo\u017ee zatra\u017eiti od suda da preispita ustavnost zakona, od \u010dije valjanosti njegova odluka zavisi, u skladu s Ustavom, Europskom konvencijom o za\u0161titi ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim Protokolima, ili zakonima Bosne i Hercegovine. Sud ima ekskluzivnu nadle\u017enost za sporove izme\u0111u subjekata ili izme\u0111u zemlje i subjekata, kao i za sporove izme\u0111u dr\u017eavnih institucija. Ove posljednje sporove mogu Sudu upu\u0107ivati samo odre\u0111eni slu\u017ebenici ili tijela.Ustavni razvoj Ustav Bosne i Hercegovine<\/a> dio je Op\u0107eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Aneks 4 Sporazuma)<\/a> koji su potpisale Republika Hrvatska, Republika Bosna i Hercegovina i Savezna Republika Jugoslavija u Parizu 14. decembra 1995. godine. Tako\u0111er je poznat kao Pari\u0161ki sporazum ili Dejtonski sporazum, nazvan po gradovima u kojima je potpisan. Dejtonski mirovni sporazum je de facto niz sporazuma koji se sastoje od jednog okvirnog sporazuma i dvanaest posebnih sporazuma poznatih kao Aneksi Op\u0107eg okvirnog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu. Posebni sporazumi, koje su potpisale razli\u010dite strane, odnose se na civilne (Aneksi 2 do 11) i vojne komponente (Aneksi 1-A i 1-B). Aneks 4 sadr\u017ei Ustav Bosne i Hercegovine, koji, za razliku od drugih aneksa, nije sa\u010dinjen u obliku sporazuma. Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska sve su usvojile Ustav Bosne i Hercegovine. Iako posljednja re\u010denica \u010dlanka XI navodi da \u0107e Sporazum biti potpisan na tri slu\u017ebena jezika Bosne i Hercegovine (tj. bosanskom, srpskom i hrvatskom) i engleskom jeziku, Ustavna povelja Bosne i Hercegovine zvani\u010dno je potpisana samo na engleskom jeziku. Ne postoje zvani\u010dne verzije na zvani\u010dnim jezicima Bosne i Hercegovine, niti su relevantne vlasti prevodile ovaj dokument, uklju\u010duju\u0107i Ustav Bosne i Hercegovine, ve\u0107 su kori\u0161teni samo nezvani\u010dni prijevodi. Daytonski mirovni sporazum, uklju\u010duju\u0107i Ustav, nikada nije objavljen u Slu\u017ebenim glasnicima dr\u017eave i\/ili entiteta.<\/p>\n

Ustav Republike Srpske<\/a> usvojen je 28. 2. 1992. godine i objavljen u Slu\u017ebenom glasniku Republike Srpske. Od 1992. godine izvr\u0161eno je vi\u0161e od 120 amandmana na Ustav. \u010clanak 1. Ustava navodi da je Republika Srpska teritorijalno ujedinjena, nedjeljiva i neotu\u0111iva ustavna i pravna jedinica koja \u0107e samostalno obavljati svoje ustavne, zakonodavne, izvr\u0161ne i sudske funkcije. Ustav je stvorio centraliziranu federalnu jedinicu unutar asimetri\u010dnog federalnog sustava u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Va\u0161ingtonskim sporazumom<\/a> nastala je Federacija Bosne i Hercegovine u o\u017eujku 1994. godine. Dana 30. o\u017eujka 1994. godine, Ustavotvorna skup\u0161tina Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je svoj Ustav, uspostavljaju\u0107i drugi od dva entiteta u Bosni i Hercegovini. Za razliku od Republike Srpske, Federacija Bosne i Hercegovine je izuzetno decentralizirana, sastavljena od deset kantona sa \u0161irokim ustavnim ovlastima i razlikama u oblastima obrazovanja, kulture, zdravstvene za\u0161tite itd. Kantonalni sustav je odabran kako bi se sprije\u010dila dominacija jedne etni\u010dke skupine nad drugom. Od 1994. godine, ovaj Ustav je izmijenjen najmanje stotinu puta.<\/p>\n

Br\u010dko distrikt Bosna i Hercegovina<\/a> <\/a>osnovan je 2000. godine nakon arbitra\u017enog procesa koji je pokrenuo Visoki predstavnik, i predstavlja neutralnu, samoupravnu administrativnu jedinicu pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Ustav Bosne i Hercegovine, kao i sve relevantne odluke i zakoni koji se odnose na institucije Bosne i Hercegovine, direktno se primjenjuju na cijeloj teritoriji Br\u010dko distrikta. Br\u010dko distrikt tako\u0111er ima vlastiti Statut koji regulira funkcije i ovlasti Br\u010dko Distrikta, njegovu suradnju s entitetima, ljudska prava i slobode, organizaciju Br\u010dko distrikta, te podjelu ovlasti, nadle\u017enosti i institucija, itd. Status distrikta je osiguran usvajanjem prve izmjene Ustava Bosne i Hercegovine 2009. godine.<\/p>\n

Zakonski okvir i izborni sustav<\/strong><\/p>\n

Izbori su prvenstveno regulirani Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine usvojenim 2001. godine. Izmjene Zakona usvojene su u aprilu 2016. godine, samo \u0161est mjeseci prije izbora, \u0161to je predstavljalo izazov za Centralno izborno povjerenstvo glede provedbe Zakona. Najva\u017enije izmjene usvojene 2016. godine uklju\u010divale su rodnu kvotu od najmanje 40 % kandidata iz manje zastupljenog spola na kandidatskim listama.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o izbornom sustavu, na\u010delnici i gradona\u010delnici se biraju direktno, prostom ve\u0107inom prema sustavu relativne ve\u0107ine (pluralni sustav). Me\u0111utim, u Br\u010dko distriktu, Isto\u010dnom Sarajevu i Gradu Sarajevu, gradona\u010delnici se biraju indirektno od strane Skup\u0161tine Br\u010dko distrikta, odnosno gradskih vije\u0107a.<\/p>\n

Za op\u0107inska vije\u0107a u svim entitetima koristi se proporcionalni izborni sustav u vi\u0161emandatnim izbornim jedinicama. Postoji izborni prag od 3 % za u\u010de\u0161\u0107e u raspodjeli mandata. Mandati u op\u0107inskim vije\u0107ima se potom dodjeljuju kandidatskim listama prema Saint-Lagu\u00eb metodi, koja predstavlja metodu najve\u0107eg koli\u010dnika zasnovanu na uzastopnim koli\u010dnicima za svaku listu. Mandati koje lista osvoji zatim se raspodjeljuju kandidatima s te liste. Mandati se prvo dodjeljuju kandidatima koji su pojedina\u010dno osvojili najmanje 10 % glasova, po\u010dev\u0161i od kandidata s najve\u0107im brojem glasova prema onima s manjim brojem glasova. Ako nakon toga ostane neraspore\u0111enih mandata za istu listu, oni se dodjeljuju kandidatima koji su osvojili manje od 10 % glasova, prema redoslijedu na listi. Sva op\u0107inska vije\u0107a koja \u010dine jedan grad biraju gradsko vije\u0107e putem proporcionalnog izbornog sustava.<\/p>\n

Tijela za provo\u0111enje izbora<\/strong><\/p>\n

Izborna administracija ima trostupnu strukturu na \u010dijem je \u010delu Centralno izborno povjerenstvo (CIP). Izborna administracija tako\u0111er uklju\u010duje op\u0107inska izborna povjerenstva (OIK) i bira\u010dke odbore. CIP se sastoji od sedam \u010dlanova imenovanih na mandat od sedam godina, uklju\u010duju\u0107i dva Hrvata, dva Bo\u0161njaka, dva Srbina i jednog predstavnika \u201eOstalih\u201c.Registracija bira\u010da i bira\u010dki spiskovi.<\/p>\n

Zaklju\u010dno sa 7. svibnjem 2024. godine, ukupno 3.406.088 bira\u010da bilo je registrirano u Centralnom bira\u010dkom registru za lokalne izbore 2024. godine, prema odluci Centralnog izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (CIK Bosna i Hercegovina).<\/a><\/p>\n

Svi gra\u0111ani Bosne i Hercegovine registrirani u Centralnom bira\u010dkom registru imaju pravo glasa li\u010dno u op\u0107ini svog stalnog prebivali\u0161ta. Bira\u010di koji \u017eive u inozemstvu mogu se registrirati kod CIK-a za glasanje putem po\u0161te ili u diplomatsko-konzularnim misijama, a tako\u0111er imaju pravo glasati osobno u Bosni i Hercegovini na dan izbora ako to \u017eele.<\/p>\n

Za glasanje u inozemstvu, gra\u0111ani se moraju aktivno registrirati (ili potvrditi prethodnu registraciju) putem CIK-ovog online portala ili obrazaca, s rokovima postavljenim nakon raspisivanja izbora (npr. do sredine srpnja za ciklus 2024). Bira\u010dka mjesta su organizirana u odabranim diplomatskim predstavni\u0161tvima Bosne i Hercegovine za registrirane odsutne bira\u010de; to\u010dan broj varira od izbora do izbora, ali obi\u010dno slu\u017ei desetinama hiljada.<\/p>\n

Registar bira\u010da se vodi pasivno za stanovnike (na osnovu gra\u0111anskih evidencija) i aktivno za glasanje u odsustvu putem po\u0161te. Stalne zabrinutosti oko to\u010dnosti i dalje postoje zbog zastarjelih evidencija, emigracije i preminulih bira\u010da, iako su reforme iz 2024. godine uvele pilot tehnologije za ve\u0107u transparentnost, planirane za punu primjenu na budu\u0107im izborima, uklju\u010duju\u0107i op\u0107e izbore 2026. godine.<\/p>\n<\/div><\/div><\/div>

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA<\/h4>\n<\/div>\n
<\/i><\/i><\/span>1. Upravljanje omladinskim politikama<\/span><\/a><\/h5><\/div>
\n

1 Upravljanje omladinskom politikom<\/a><\/p>\n

1.1 Ciljna populacija omladinske politike<\/a><\/p>\n

1.2 Zakon o mladima na dr\u017eavnoj razini<\/a><\/p>\n

1.3 Nacionalna strategija za mlade<\/a><\/p>\n

1.4 Dono\u0161enje odluka u omladinskoj politici<\/a><\/p>\n

1.5 Me\u0111usektorski pristup sa drugim ministarstvima<\/a><\/p>\n

1.6 Politika za mlade zasnovana na dokazima<\/a><\/p>\n

1.7 Financiranje omladinske politike<\/a><\/p>\n

1.8 Prekograni\u010dna suradnja<\/a><\/p>\n

1.9 Trenutne debate i reforme<\/a><\/p>\n<\/div><\/div><\/div>

<\/i><\/i><\/span>2. Volonterske aktivnosti<\/span><\/a><\/h5><\/div>
\n

2. Volonterske aktivnosti<\/a><\/p>\n

2.1 Op\u0107i kontekst<\/a><\/p>\n

2.2 Administracija i upravljanje volontiranjem mladih<\/a><\/p>\n

2.3 Nacionalna strategija o volontiranju mladih<\/a><\/p>\n

2.4 Volontiranje mladih na nacionalnom nivou<\/a><\/p>\n

2.5 Programi prekograni\u010dne mobilnosti<\/a><\/p>\n

2.6 Osiguranje kvalitete<\/a><\/p>\n

2.7 Dru\u0161tvena inkluzija kroz volontiranje<\/a><\/p>\n

2.8 Podizanje svijesti o mogu\u0107nostima volontiranja mladih<\/a><\/p>\n

2.9 Prepoznavanje vje\u0161tina<\/a><\/p>\n

2.10 Trenutne debate i reforme<\/a><\/p>\n<\/div><\/div><\/div>

<\/i><\/i><\/span>3. Zapo\u0161ljavanje i preduzetni\u0161tvo<\/span><\/a><\/h5><\/div>
\n

3. Zapo\u0161ljavanje i poduzetni\u0161tvo<\/a><\/p>\n

3.1 Op\u0107i kontekst<\/a><\/p>\n

3.2 Administracija i upravljanje<\/a><\/p>\n

3.3 Predvi\u0111anje vje\u0161tina<\/a><\/p>\n

3.4 Profesionalna orijentacija i karijerno savjetovanje<\/a><\/p>\n

3.5 Pripravni\u0161tva i pripravni\u0161tva<\/a><\/p>\n

3.6 Integracija mladih na tr\u017ei\u0161te rada<\/a><\/p>\n

3.7 Prekograni\u010dna mobilnost u zapo\u0161ljavanju, preduzetni\u0161tvu i profesionalnim prilikama<\/a><\/p>\n

3.8 Razvoj poduzetni\u010dkih kompetencija<\/a><\/p>\n

3.9 Po\u010detno financiranje mladih poduzetnika<\/a><\/p>\n

3.10 Promocija poduzetni\u010dke kulture<\/a><\/p>\n

3.11 Trenutne debate i reforme<\/a><\/p>\n<\/div><\/div><\/div>

<\/i><\/i><\/span>4. Socijalna inkluzija<\/span><\/a><\/h5><\/div>
\n

4. Socijalna inkluzija<\/a><\/p>\n

4.1 Op\u0107i kontekst<\/a><\/p>\n

4.2 Administracija i upravljanje<\/a><\/p>\n

4.3 Strategija za socijalnu inkluziju mladih<\/a><\/p>\n

4.4 Inkluzivni programi za mlade<\/a><\/p>\n

4.5 Inicijative za promociju socijalne inkluzije i podizanje svijesti<\/a><\/p>\n

4.6 Pristup kvalitetnim uslugama<\/a><\/p>\n

4.7 Programi rada s mladima koji poti\u010du socijalnu inkluziju<\/a><\/p>\n

4.8 Trenutne debate i reforme<\/a><\/p>\n<\/div><\/div><\/div>

<\/i><\/i><\/span>5. Participacija<\/span><\/a><\/h5><\/div>
\n

5. Participacija<\/a><\/p>\n

5.1 Op\u0107i kontekst<\/a><\/p>\n

5.2 U\u010de\u0161\u0107e mladih u predstavni\u010dkoj demokraciji<\/a><\/p>\n

5.3 Tijela za zastupanje mladih<\/a><\/p>\n

5.4 Sudjelovanje mladih u kreiranju politika<\/a><\/p>\n

5.5 Nacionalna strategija za pove\u0107anje u\u010de\u0161\u0107a mladih<\/a><\/p>\n

5.6 Podr\u0161ka omladinskim organizacijama<\/a><\/p>\n

5.7 \u201eU\u010diti sudjelovati\u201c kroz formalno, neformalno i informalno u\u010denje<\/a><\/p>\n

5.8 Podizanje politi\u010dke svjesti me\u0111u mladima<\/a><\/p>\n

5.9 E-participacija<\/a><\/p>\n

5.10 Trenutne debate i reforme<\/a><\/p>\n<\/div><\/div><\/div>

<\/i><\/i><\/span>6. Obrazovanje i obuka<\/span><\/a><\/h5><\/div>
\n

6. Obrazovanje i obuka<\/a><\/p>\n

6.1 Op\u0107i kontekst<\/a><\/p>\n

6.2 Administracija i upravljanje<\/a><\/p>\n

6.3 Spre\u010davanje ranog napu\u0161tanja obrazovanja i obuke (ELET)<\/a><\/p>\n

6.4 Validacija neformalnog i informalnog u\u010denja<\/a><\/p>\n

6.5 Prekograni\u010dna mobilnost u\u010denja<\/a><\/p>\n

6.6 Socijalna inkluzija kroz obrazovanje i obuku<\/a><\/p>\n

6.7 Inovacijske vje\u0161tine<\/a><\/p>\n

6.8 Medijska pismenost i sigurna upotreba novih medija<\/a><\/p>\n

6.9 Podizanje svijesti o neformalnom i informalnom u\u010denju<\/a><\/p>\n

6.10 Teku\u0107e debate i reforme<\/a><\/p>\n<\/div><\/div><\/div>

<\/i><\/i><\/span>7. Zdravlje i blagostanje<\/span><\/a><\/h5><\/div>
\n

7. Zdravlje i blagostanje<\/a><\/p>\n

7.1 Op\u0107i kontekst<\/a><\/p>\n

7.2 Administracija i upravljanje<\/a><\/p>\n

7.3 Sport, fitnes mladih i fizi\u010dka aktivnost<\/a><\/p>\n

7.4 Zdrav stil \u017eivota i zdrava prehrana<\/a><\/p>\n

7.5 Mentalno zdravlje<\/a><\/p>\n

7.6 Mehanizmi ranog otkrivanja i ozna\u010davanja mladih ljudi koji su suo\u010deni sa zdravstvenim rizicima<\/a><\/p>\n

7.7 U\u010diniti zdravstvene ustanove prilago\u0111enijim mladima<\/a><\/p>\n

7.8 Aktualne debate i reforme<\/a><\/p>\n<\/div><\/div><\/div>

<\/i><\/i><\/span>8. Kreativnost i kultura<\/span><\/a><\/h5><\/div>
\n

8. Kreativnost i kultura<\/a><\/p>\n

8.1 Op\u0107i kontekst<\/a><\/p>\n

8.2 Administracija i upravljanje<\/a><\/p>\n

8.3 Nacionalna strategija stvarala\u0161tva i kulture za mlade<\/a><\/p>\n

8.4 Promocija kulture i kulturne participacije<\/a><\/p>\n

8.5 Razvijanje kulturnih i kreativnih kompetencija<\/a><\/p>\n

8.6 Razvijanje poduzetni\u010dkih vje\u0161tina kroz kulturu<\/a><\/p>\n

8.7 Poticanje kreativne uporabe novih tehnologija<\/a><\/p>\n

8.8 Sinergije i partnerstva<\/a><\/p>\n

8.9 Ja\u010danje socijalne uklju\u010denosti kroz kulturu<\/a><\/p>\n

8.10 Teku\u0107e debate i reforme<\/a><\/p>\n<\/div><\/div><\/div>

<\/i><\/i><\/span>9. Mladi i svijet<\/span><\/a><\/h5><\/div>
\n

9. Mladi i svijet<\/a><\/p>\n

9.1 Op\u0107i kontekst<\/a><\/p>\n

9.2 Administracija i upravljanje<\/a><\/p>\n

9.3 Razmjena izme\u0111u mladih ljudi i politika \u2013 kraja\u010da o globalnim pitanjama<\/a><\/p>\n

9.4 Podizanje svjesti o globalnim pitanjama<\/a><\/p>\n

9.5 Zeleno volontiranje, proizvodnja i potro\u0161nja<\/a><\/p>\n

9.6 Interkontinentalni rad sa mladima i razvojna suradnja<\/a><\/p>\n

9.7 Teku\u0107e debate i reforme<\/a><\/p>\n<\/div><\/div><\/div>

<\/i><\/i><\/span>10. Omladinski rad<\/span><\/a><\/h5><\/div>
\n

10. Omladinski rad<\/a><\/p>\n

10.1 Op\u0107i kontekst<\/a><\/p>\n

10.2 Administracija i upravljanje omladinskim radom<\/a><\/p>\n

10.3 Potpora omladinskom radu<\/a><\/p>\n

10.4 Kvaliteta i inovativnost u radu s mladima<\/a><\/p>\n

10.5 Omladinski radnici<\/a><\/p>\n

10.6 Priznavanje i potvr\u0111ivanje vje\u0161tina ste\u010denih kroz omladinski rad<\/a><\/p>\n

10.7 Podizanje svijesti o radu s mladima<\/a><\/p>\n

10.8 Teku\u0107e debate i reforme<\/a><\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>\n<\/div><\/div>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-478","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/youthwikibih.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/478","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/youthwikibih.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/youthwikibih.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/youthwikibih.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/youthwikibih.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=478"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/youthwikibih.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/478\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2302,"href":"https:\/\/youthwikibih.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/478\/revisions\/2302"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/youthwikibih.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/youthwikibih.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/youthwikibih.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}