{"id":416,"date":"2022-09-12T21:13:06","date_gmt":"2022-09-12T19:13:06","guid":{"rendered":"https:\/\/youthwikibih.ba\/?p=416"},"modified":"2025-10-28T14:55:07","modified_gmt":"2025-10-28T12:55:07","slug":"2-1-opci-kontekst","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/youthwikibih.ba\/hr\/2-1-opci-kontekst\/","title":{"rendered":"2.1 Op\u0107i kontekst"},"content":{"rendered":"

Povijesni razvoj<\/strong><\/p>\n

Volonterstvo ima dugu povijest u Bosni i Hercegovini (BiH), povezano sa sna\u017enom solidarno\u0161\u0107u zajednice. \u010clanovi porodice i susjedi podr\u017eavali su one kojima je potrebna pomo\u0107 (npr. za organiziranje velikih dru\u0161tvenih doga\u0111aja kao \u0161to su vjen\u010danja ili sahrane). Ovaj dobro ukorijenjeni obi\u010daj naziva se “moba” i bio je posebno uobi\u010dajen u ruralnim podru\u010djima. Tradicionalno, vjerske institucije su tako\u0111er ohrabrivale volonterizam. \u010cetiri primarne religije zastupljene u BiH (islam, pravoslavlje, katoli\u010danstvo i judaizam) \u010dinile su “osnovu za odre\u0111ene dru\u0161tvene norme kao \u0161to su uzajamna pomo\u0107 i volonterski rad za dobrobit \u0161ire zajednice<\/a>“, te su organizirale pomo\u0107 najugro\u017eenijima. Ova tradicija se nastavlja i danas, s volonterskim aktivnostima koje organizira \u0161irok spektar organizacija civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n

Nakon Drugog svjetskog rata, u novoosnovanoj Socijalisti\u010dkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, vjerske skupine su izgubile svoju ulogu za podr\u0161ku volontiranju kojim je upravljala dr\u017eava. Me\u0111utim, mogu\u0107nosti volontiranja u zajednici i dalje su postojale, posebno za mlade, iako nisu bile zakonski priznate. Dr\u017eavne vlasti su organizirale i kontrolirale nepla\u0107eni rad kroz nekoliko vladinih udruge, na primjer, Socijalisti\u010dki savez radnih ljudi Jugoslavije (SSRNJ). Rad je bio organiziran na vi\u0161e razina dr\u017eavne uprave. Djeca i mladi su sudjelovali uglavnom u ekolo\u0161kim aktivnostima kroz obvezne \u0161kolske programe; \u010dlanovi Saveza socijalisti\u010dke omladine (SSO) sudjelovali su u popularnim Omladinskim radnim akcijama, koje su podr\u017eavale velike radove u zajednici koji su uklju\u010divali izgradnju i rekonstrukciju. Sudjelovanje mladih je vi\u0111eno kao vrlo pozitivno, iako je ve\u0107ina takozvanog “volonterskog” rada bila organizirana od\u00a0 sredi\u0161nje vlade i nedostajala mu je dru\u0161tvena ili demokratska uklju\u010denost ili vlasni\u0161tvo zajednice. Razumljivo, od tog vremena, volonterizam je vi\u0111en kao reaktivan, a ne proaktivan, \u0161to, djelomi\u010dno, obja\u0161njava za\u0161to je volonterski sektor u BiH nedovoljno razvijen. Nakon sukoba 1990-ih i tijekom uspje\u0161ne implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma, razvoj civilnog dru\u0161tva i volonterizam fokusirani su na humanitarnu pomo\u0107 za obnovu i razvoj. Budu\u0107i da lokalne i entitetske vlasti u BiH imaju ograni\u010dene resurse za pru\u017eanje socijalnih usluga koriste\u0107i postoje\u0107u infrastrukturu, nevladin i volonterski sektor preuzeli su glavnu ulogu u socijalnim uslugama i aktivnostima razvoja zajednice.<\/p>\n

Od 1995. godine nakon zavr\u0161etka sukoba u BiH, a zajedno sa procesima razvoja civilnog dru\u0161tva i demokratizacije, volontiranje je postalo sve popularnije, posebno me\u0111u mladima. Prema Socio-ekonomskoj percepciji mladih u BiH<\/a> koju je objavio Program Ujedinjenih naroda za razvoj BiH (UNDP BiH) u 2017. godini, 13,8% mladih je sudjelovalo u nekim od volonterskih aktivnosti u posljednjih 12 mjeseci. Ovo je ogroman napredak u odnosu na Nacionalno izvje\u0161\u0107e o ljudskom razvoju – The Ties That Bind: Social Capital in BiH<\/a> koji\u00a0 je objavio UNDP, gdje je oko 4,5% gra\u0111ana BiH izjavilo da su radili ili rade neku vrstu volonterskog rada u 2008. godini.<\/p>\n

Glavni koncepti<\/strong><\/p>\n

U BiH, volonterski rad nije novi concept, ima duboke kulturne korijene.\u00a0 Me\u0111utim, strate\u0161ki i strukturirani pristup volonterizmu tek treba razviti, uklju\u010duju\u0107i nacionalni okvir sa sna\u017enim pravnim i institucionalnim smjernicama.<\/p>\n

Ne postoji nacionalni zakon o volontiranju koji daje definiciju volonterstva, a Zakon o volontiranju u RS<\/a> i Zakon o volontiranju u FBiH<\/a> definiraju volontiranje kao: organiziranu aktivnost u interesu i zajedni\u010dkoj dobrobiti RS\/FBiH koja doprinosi pobolj\u0161anju kvalitete \u017eivota, aktivnom u\u010de\u0161\u0107u gra\u0111ana i razvoju humanisti\u010dnijeg i ravnopravnijeg demokratskog dru\u0161tva.<\/p>\n

Zakon o volontiranju u RS<\/a><\/p>\n

Narodna skup\u0161tina RS usvojila je Zakon o volontiranju<\/a> 2008. godine (“Slu\u017ebeni glasnik RS”, br. 73\/08). Narodna skup\u0161tina RS je 2013. godine usvojila novi Zakon o volontiranju<\/a> (izmijenjeno je preko 50% prethodnog zakona \u2013 Slu\u017ebeni glasnik RS, broj 89\/13) koji se smatra najfleksibilnijim i najadekvatnijim zakonom o volontiranju u balkanskoj regiji. Novi zakon je izra\u0111en kako bi odgovorio na mnoge nedostatke koji su identificirani kao prepreke adekvatnoj provedbi zakona.<\/p>\n

Zakon obuhvata osnovne definicije koje se odnose na volontiranje, uvjete za volontiranje, principe za organizaciju volontiranja, uvjete za ugovor o volontiranju, prava i obveze volontera i organizatora volontiranja, priznavanje, podr\u0161ku i razvoj volontiranja i kaznene odredbe za mogu\u0107e situacije kr\u0161enja zakona.<\/p>\n

Termini “volonter” i “volontiranje” koriste se samo ovim zakonom, ali jo\u0161 uvijek postoje razli\u010dita razumijevanja \u0161to je volonterstvo ili volontiranje. To je posljedica prethodnih zakona o radu (na svim dr\u017eavnim razinama u zemlji) koji su tako\u0111er koristili ovaj termin za nepla\u0107eno sta\u017eiranje. Sada\u0161nji Zakon o radu<\/a> vi\u0161e ne koristi ovaj termin, me\u0111utim Zakon o volontiranju definira slu\u010dajeve koji se ne mogu definirati kao volontiranje:<\/p>\n