{"id":1223,"date":"2023-11-28T19:52:17","date_gmt":"2023-11-28T17:52:17","guid":{"rendered":"https:\/\/youthwikibih.ba\/?p=1223"},"modified":"2024-08-12T18:27:08","modified_gmt":"2024-08-12T16:27:08","slug":"6-1-opci-kontekst","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/youthwikibih.ba\/hr\/6-1-opci-kontekst\/","title":{"rendered":"6.1 Op\u0107i kontekst"},"content":{"rendered":"

Publikacija “Istra\u017eivanje glasova mladih o mladima u BiH”<\/a>, koji je nastao u sklopu projekta “Dijalog za budu\u0107nost”, implementira UNDP <\/a>, UNICEF<\/a> i UNESCO<\/a> u partnerstvu sa \u00a0<\/a>Predsjedni\u0161tvom BiH<\/a>. Projekt “Dijalog za budu\u0107nost” financiran od strane Ureda Ujedinjenih nacija za podr\u0161ku izgradnji mira\/Fonda za izgradnju mira <\/a>(PBF).<\/p>\n

Obrazovanje i svijest<\/strong><\/p>\n

Formalno obrazovanje<\/p>\n

Kada je u pitanju obrazovanje ispitanika, ve\u0107ina ispitanika je zavr\u0161ila trogodi\u0161nje ili \u010detverogodi\u0161nje srednje obrazovanje (58,6%). Oko 2% mladih nije zavr\u0161ilo nikakvo formalno obrazovanje, a 7,6% je zavr\u0161ilo fakultetsko obrazovanje. Roditelji ispitanika naj\u010de\u0161\u0107e su zavr\u0161ili srednje obrazovanje, o\u010devi ne\u0161to \u010de\u0161\u0107e od majki (69,6% o\u010deva u odnosu na 57,1% majki). Uspore\u0111uju\u0107i rezultate dva istra\u017eivanja, primje\u0107ujemo sljede\u0107e: u 2016. godini imamo oko 2% ispitanika koji nisu poha\u0111ali \u0161kolu (u pore\u0111enju sa 0% u 2011\/12.). Ta razlika je u granicama gre\u0161ke uzorkovanja koja je ispod 3%. Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161ilo je 12,5% mladih (u pore\u0111enju sa 9,3% u 2011\/12), dok je 45,4% zavr\u0161ilo srednju \u010detverogodi\u0161nju \u0161kolu (u pore\u0111enju sa 47,1% u 2011\/12).<\/p>\n

Rezultati za pripadnike romske zajednice i mlade sa invaliditetom (18-30 godina) iz 2016. godine pokazuju da su ove kategorije mladih znatno manje obrazovane od op\u0107e omladinske populacije. Najve\u0107i procenat ispitanika iz romske zajednice ima zavr\u0161enu osnovnu \u0161kolu ili ni\u017ei stupanj obrazovanja (82,7% u odnosu na 78,8% u 2011\/12.). U 2016. godini 35,4% mladih sa invaliditetom zavr\u0161ilo je osnovnu \u0161kolu ili ni\u017eu \u0161kolu (u pore\u0111enju sa 38,6% u 2011\/12.). Oko 12% op\u0107e populacije ima zavr\u0161eno osnovno obrazovanje ili ni\u017ei nivo obrazovanja (u pore\u0111enju sa 8,1% u 2011\/12). Kao \u0161to vidimo, u razdoblju od 2011\/2012. do 2016. godine do\u0161lo je do blagog pobolj\u0161anja obrazovnog statusa pripadnika romske zajednice i mladih sa pote\u0161ko\u0107ama. Mladi u BiH naj\u010de\u0161\u0107e poha\u0111aju i zavr\u0161avaju dr\u017eavne \u0161kole u BiH. Ve\u0107ina ispitanika koji su zavr\u0161ili formalno obrazovanje stekla ga je u javnoj \u0161koli, odnosno na javnom univerzitetu u BiH (97,5% u 2016. i 97,6% u 2011\/12.). Relativno nizak procenat ispitanika \u0161kolovao se u privatnim ustanovama (1,2% u 2016. i 2011\/12.). Tako\u0111er, nizak procenat ispitanika studirao je u inostranstvu \u2013 0,5%. Ispitanici koji nisu zavr\u0161ili \u0161kolovanje \u2013 bilo da se radi o osnovnoj \u0161koli, srednjoj \u0161koli ili fakultetu \u2013 govore o razli\u010ditim razlozima zbog kojih nisu zavr\u0161ili. U 2016. godini ispitanici su naj\u010de\u0161\u0107e navodili da je to bilo iz nekog drugog razloga: naj\u010de\u0161\u0107e zbog braka ili bolesti. Od ostalih razloga navedenih u upitniku, dominiraju financijski. Ovi razlozi su naj\u010de\u0161\u0107e navedeni u istra\u017eivanju 2011\/12. godine. \u010cinjenica da su navedeni razlozi, uz bolest ili invaliditet, naj\u010de\u0161\u0107e navedeni uzroci nezavr\u0161enog \u0161kolovanja ukazuje na nedovoljno ulaganje i brigu za obrazovanje mladih, posebno kada su u pitanju osobe sa invaliditetom. 5,6% ispitanika je izjavilo da je obnovilo godinu tijekom \u0161kolovanja i studiranja.<\/p>\n

Ispitanici koji pripadaju romskim zajednicama (15,0%) imali su zna\u010dajno ve\u0107u \u0161ansu da se obnove od op\u0107e populacije (5,8%) i mladih sa pote\u0161ko\u0107ama (6,7%). Navedeni rezultati mogu ukazivati na to da su postoje\u0107i obrazovni planovi i programi prilago\u0111eni mogu\u0107nostima ve\u0107ine u\u010denika, ali da nisu dovoljno prilago\u0111eni u\u010denicima koji pripadaju ranjivim grupama stanovni\u0161tva. S obzirom na to koliko \u0107e im ste\u010deno obrazovanje pomo\u0107i da se zaposle u budu\u0107nosti, ve\u0107ina ispitanika smatra da \u0107e im to donekle biti olak\u0161avaju\u0107a okolnost (43,3%). Ipak, relativno veliki broj mladih, otprilike 1\/5, ne pokazuje takav optimizam. Nedostatak optimizma mogao bi biti jedno od obja\u0161njenja nezainteresiranost za zavr\u0161etak \u0161kolovanja. Ispitanici koji pripadaju ranjivim grupama zna\u010dajno \u010de\u0161\u0107e daju odgovore \u201euop\u0107e\u201c i \u201enebitno\u201c u odnosu na ispitanike iz op\u0107e populacije koji zna\u010dajno \u010de\u0161\u0107e daju odgovore \u201ene\u0161to\u201c i \u201eu velikoj mjeri\u201c.<\/p>\n

Na osnovu \u010dlanka 17. Vije\u0107u ministara <\/a>BiH <\/a>, Vije\u0107e ministara BiH je na 24. sjednici, odr\u017eanoj 28. sije\u010dnja\u00a0 2021. godine, donijelo Odluku godine o usvajanju dokumenta \u201e <\/a>Unapre\u0111enje <\/a>kvalitete <\/a>i relevantnosti stru\u010dnog obrazovanja i usavr\u0161avanja u <\/a>BiH<\/a> – na osnovu zaklju\u010dka iz <\/a>Rige <\/a>(2021-2030)<\/a><\/p>\n

klju\u010dka iz Rige (2021-2030)<\/p>\n

\u010clanak 1.<\/p>\n

(predmet odluke)<\/p>\n

(1) Ovom Odlukom usvaja se dokument \u201eUnaprje\u0111enje kvaliteta i relevantnosti stru\u010dnog obrazovanja i obuke u BiH \u2013 na osnovu zaklju\u010daka iz Rige (2021.-2030.)\u201c.<\/p>\n

(2) Dokument \u201eUnapre\u0111enje kvaliteta i relevantnosti stru\u010dnog obrazovanja i obuke u BiH \u2013 na osnovu zaklju\u010daka iz Rige (2021.-2030.)\u201c je sastavni dio ove odluke.<\/p>\n

\u010clanak 2.<\/p>\n

(Sadr\u017eaj i primjena Odluke)<\/p>\n

(1) Prioriteti i aktivnosti definirani ovim dokumentom zasnivaju se na pet ciljeva razvoja stru\u010dnog obrazovanja i usavr\u0161avanja u BiH , uskla\u0111enih sa zaklju\u010dcima iz Rige dogovorenim na nivou dr\u017eava \u010dlanica EU<\/a>.<\/p>\n

(2) Cilj prioriteta definiranih u dokumentu je da do 2030. godine nadle\u017ene prosvjetne vlasti u BiH ostvare punu implementaciju Zaklju\u010daka iz Rige, \u0161to \u0107e doprinijeti integraciji stru\u010dnog obrazovanja i usavr\u0161avanja u tzv. oblasti stru\u010dnog obrazovanja i usavr\u0161avanja i ubrzati europski put BiH .<\/p>\n

(3) Dokument usvojen ovom Odlukom predstavlja desetogodi\u0161nji okvir djelovanja za sve institucije koje su, u skladu sa svojim nadle\u017enostima, navedene kao nositelji aktivnosti za realizaciju utvr\u0111enih prioriteta.<\/p>\n

Informacije o visokom obrazovanju u <\/a>BiH<\/a><\/p>\n

Visoko obrazovanje u BiH regulirano je Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u Bosni <\/a>i Hercegovini<\/a>. Ovim zakonom utvr\u0111uju se: organizacija visokog obrazovanja u BiH, nadle\u017enost nadle\u017enih organa u ovoj oblasti, uspostavljanje organa za provo\u0111enje zakona i me\u0111unarodnih obaveza BiH, te na\u010din osiguranja kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja. Zakon utvr\u0111uje osnovne principe i standarde za stjecanje visokog obrazovanja u BiH, u skladu sa relevantnim odredbama konvencije o za\u0161titi ljudskih prava i osnovnih sloboda.<\/a> (ETS br. 5, 1950) i njegovih protokola, odnosno Preporuka Odbora ministara Vije\u0107a Europe<\/a> o prepoznavanju i ocjeni kvaliteta privatnih visoko\u0161kolskih ustanova, Preporuci o pristupu visokom obrazovanju i Preporuci o istra\u017eiva\u010dkom zadatku sveu\u010dili\u0161ta i drugim relevantnim principima me\u0111unarodno priznatih pravnih instrumenata \u010dija je dr\u017eava ugovornica Bosna i Hercegovina, te u skladu sa uz Konvenciju Vije\u0107a Europe <\/a>\/ UNESCO-a<\/a> o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u europskom regionu <\/a>(ETS br. 165, 1997).<\/p>\n

Na osnovu Okvirnog zakona o visokom obrazovanju<\/a> usugla\u0161en je Zakon o visokom obrazovanju u RS, deset kantona u FBiH i BD BiH, sa kojima je BiH u potpunosti pre\u0161la na Bolonjski sustav obrazovanja.<\/p>\n

Prioriteti razvoja visokog obrazovanja u BiH za period 2016-2026.<\/p>\n

U razdoblju 2013-2015. godina u BiH je odr\u017ean zajedni\u010dki projekt Europske unije i Vije\u0107a Europe pod nazivom \u201e Strate\u0161ki razvoj visokog obrazovanja i standarda kvalifikacija <\/a>\u201c (financiran iz IPA fondova<\/a>). Jedan od njegovih temeljnih ciljeva bilo je stvaranje prioriteta za razvoj visokog obrazovanja u BiH nakon 2015. godine, odnosno godine u kojoj se izdvajaju i Strate\u0161ki pravci razvoja obrazovanja u <\/a>BiH <\/a>sa planom implementacije 2008-2015 <\/a>koji je projektirao puno pristupanje BiH europskom prostoru visokog obrazovanja. Dobro upravljanje i upravljanje ogleda se u stimulativnom i efikasnom okviru politika, strategija i zakona, kao iu unapre\u0111enju mehanizma osiguranja kvaliteta visokog obrazovanja i njegove integralne istra\u017eiva\u010dke komponente.<\/p>\n

Uz svesrdni anga\u017eman Savjetodavne skupine projekta (sastavljene od predstavnika svih javnih i nekoliko privatnih sveu\u010dili\u0161ta), ove preporuke su preto\u010dene u Prioritete razvoja visokog obrazovanja u <\/a>BiH <\/a>za period 2016-2026<\/a>. Prioriteti su grupirani u sedam klju\u010dnih oblasti, imaju svoje nosioce i sudionike u aktivnostima, kao i vremenski period realizacije. Ovaj dokument predstavlja najcjelovitiji pregled aktivnosti koje treba provesti u cilju ja\u010danja razvoja visokog obrazovanja u BiH.<\/p>\n

Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta<\/a><\/p>\n

Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta <\/a>osnovana je Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH<\/a> kao samostalna upravna organizacija. Vije\u0107e ministara BiH<\/a> je na 33. sjednici odr\u017eanoj 10. sije\u010dnja 2008. godine donijelo Odluku o po\u010detku rada i uspostavljanju sjedi\u0161ta Agencije<\/a>. Utvr\u0111eno je da je sjedi\u0161te Agencije u Banjoj Luci.<\/p>\n

Rad Agencije je nezavisan i javan. Neovisnost rada Agencije u oblasti nadle\u017enosti koja se odnosi na eksterno osiguranje kvaliteta ostvaruje se kroz zakonite, transparentne i javne procedure za izbor doma\u0107ih i me\u0111unarodnih stru\u010dnjaka koji ocjenjuju i vr\u0161e provjere kvalitete i daju preporuke o akreditaciji visoko\u0161kolskih ustanova.<\/p>\n

Klju\u010dne preporuke za obrazovanje u <\/a>BiH<\/a><\/p>\n

U Sarajevu je 12. maja 2022. godine odr\u017eana me\u0111unarodna konferencija na kojoj je predstavljeno 10 klju\u010dnih preporuka iz Pregleda evaluacije i ocjenjivanja u obrazovanju u BiH Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)<\/a>, te se razgovaralo o nekim od korisnih politika i praksi kako bi se unaprijedila kvaliteta evaluacije rada nastavnika u nastavi. Konferenciju su organizirali UNICEF <\/a>i OECD<\/a> u partnerstvu sa Ministarstvom civilnih poslova <\/a>BiH<\/a>i uz podr\u0161ku Norve\u0161ke ambasade u BiH.<\/p>\n

Deset klju\u010dnih preporuka koje su istakli stru\u010dnjaci OECD-a su: Evaluacija kao funkcija potpore stjecanju znanja; Sprovo\u0111enje eksternih standardiziranih testova za pouzdano mjerenje znanja i kompetencija u\u010denika; Jasno utvr\u0111ivanje o\u010dekivanja nastavnika u pogledu promi\u0161ljanja i razvoja nastavne prakse; Motiviranje i nagra\u0111ivanje efektivnih nastavnika; Priprema budu\u0107ih nastavnika za zahtjeve nastavni\u010dkog posla; Definiranje i pra\u0107enje kvaliteta rada \u0161kole; Samovrednovanje \u0161kola u cilju unapre\u0111enja nastavnog procesa; Ja\u010danje kapaciteta za podr\u0161ku \u0161kolama; Postavljanje ciljeva i planova za unapre\u0111enje obrazovanja u BiH; Kreiranje i pru\u017eanje usporedivih podataka o obrazovanju.<\/p>\n

Analiti\u010dki izvje\u0161taj\u00a0 – Mi\u0161ljenje Komisije o zahtjevu BiH za \u010dlanstvo u Europskoj uniji<\/a><\/p>\n

BiH je 15. februara 2016. godine predala zahtjev za \u010dlanstvo u Europskoj uniji. Nakon toga, 20. rujna 2016. godine, Vije\u0107e Europske unije je pozvalo Komisiju da dostavi svoje mi\u0161ljenje o ovom zahtjevu. Ovo je u skladu sa procedurom utvr\u0111enom u \u010dlanku 49.<\/p>\n

Poglavlje 26: Obrazovanje i kultura<\/strong><\/p>\n

Ugovor o Europskoj uniji predvi\u0111a da \u201eSvaka europska zemlja koja po\u0161tuje vrijednosti navedene u \u010dlanu 2. i koja je posve\u0107ena njihovom promoviranju mo\u017ee podnijeti zahtjev za \u010dlanstvo u Uniji\u201c. BiH je u ranoj fazi priprema u oblasti obrazovanja i kulture. Obrazovnom sustavu nedostaju zajedni\u010dki standardi za razli\u010dite nivoe obrazovanja, kao i za obuku nastavnog osoblja i evaluaciju njihovog rada. Nastavni planovi i programi su zastarjeli i nisu uskla\u0111eni sa potrebama zemlje, \u0161to dovodi do velikog neuskla\u0111enosti vje\u0161tina i velike prepreke diplomiranim studentima da u\u0111u na tr\u017ei\u0161te rada. Treba osigurati kvalitete, akreditaciju visoko\u0161kolskih ustanova i novih studijskih programa, kao i razvoj zajedni\u010dkih standarda u obrazovanju. BiH mora uskladiti propise na svim nivoima sa okvirnim zakonima o obrazovanju, posebno u smislu obavezne primjene Zajedni\u010dke jezgre nastavnih planova i programa. Potrebno je osigurati socijalnu inkluziju u svim fazama obrazovanja. Strategije za mlade treba razviti i implementirati u cijeloj zemlji.<\/p>\n

Preporuke Komisije nakon sastanka Pododbora<\/a><\/p>\n

Preporuke Komisije nakon sastanka Pododbora grupirane su prema relevantnim klju\u010dnim prioritetima iz Mi\u0161ljenja Komisije iz maja 2019. o zahtjevu BiH za \u010dlanstvo u EU i odra\u017eavaju kratkoro\u010dne preporuke iz Izvje\u0161taja o BiH za 2022. godinu. Komisija je preporu\u010dila bosanskohercegova\u010dkim vlastima da strategije i zakonodavstvo koji su uskla\u0111eni s pravnom ste\u010devinom EU\/standardima EU trebaju odra\u017eavati zajedni\u010dku viziju i opredijeljenost cijele zemlje, dati prednost kvalitetu nad brzinom i biti pra\u0107eni odgovaraju\u0107im konzultacijama sa zainteresiranim stranama i izdvajanjem adekvatnih sredstava za realizaciju ciljeva strategije\/zakonodavstva. Nadalje, potrebno je unaprijediti prikupljanje relevantnih statisti\u010dkih podataka i uspostaviti mehanizam za pra\u0107enje implementacije strategija\/zakonodavstva za cijelu zemlju.<\/p>\n

Problem ranog napu\u0161tanja \u0161kolovanja u <\/a>BiH<\/a><\/p>\n

Zbog ustavnog ure\u0111enja zemlje, u BiH ne postoji jedinstvena obrazovna politika, odnosno ne postoji resorno ministarstvo obrazovanja na nivou cijele dr\u017eave. Trenutno u BiH imamo 14 obrazovnih politika koje su uglavnom autonomne. Svaki nivo vlasti (dr\u017eava, entitet, kanton, distrikt) ure\u0111uje svoju obrazovnu politiku. Kada je u pitanju obrazovanje na dr\u017eavnom nivou, ono je u nadle\u017enosti Ministarstva civilnih poslova <\/a>\u00a0. Prema zakonskim obavezama, Ministarstvo prima i proslje\u0111uje me\u0111unarodne akte koji se odnose na obrazovanje i dostavlja ih ni\u017eim nivoima vlasti na usvajanje. Zbog autonomnog rada svake jedinice od dostupnih podataka i na\u010dina izvo\u0111enja edukacije, nismo vidjeli mogu\u0107nost umre\u017eavanja obrazovnih sistema u jedinstven, koji bi u kona\u010dnici bio efikasniji i svrsishodniji.<\/p>\n

Prema Okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju u <\/a>BiH <\/a>, \u010dlanak 4. ka\u017ee: svako dijete ima jednako pravo na pristup i jednake mogu\u0107nosti u\u010de\u0161\u0107a u odgovaraju\u0107em obrazovanju, bez diskriminacije po bilo kom osnovu. Jednak pristup i jednake mogu\u0107nosti podrazumijevaju osiguravanje jednakih uvjeta i mogu\u0107nosti za sve, da zapo\u010dnu i nastave dalje \u0161kolovanje. Nadalje, u istom zakonu, prema \u010dlanku 16, osnovno obrazovanje je obavezno za svu djecu. Obavezno obrazovanje po\u010dinje u kalendarskoj godini u kojoj dijete do 1. travnja navr\u0161i \u0161est godina \u017eivota i nastavlja se bez prekida u razdoblju koji ne mo\u017ee biti kra\u0107i od osam godina. Nadle\u017ene prosvjetne vlasti i \u0161kole u BiH du\u017ene su stvoriti sve potrebne uvjete za normalan polazak u osnovnu \u0161kolu za devet godina najkasnije do lipnja 2004. godine. Obvezno obrazovanje je besplatno. Za svu djecu je omogu\u0107eno besplatno osnovno obrazovanje. \u010clanak 17. navodi da je srednjo\u0161kolsko obrazovanje dostupno svima, u skladu sa uspjehom postignutim u osnovnoj \u0161koli, osobnim interesom i sposobnostima. Srednje obrazovanje u javnim ustanovama je besplatno u skladu sa zakonom.<\/p>\n

Srednjoro\u010dni plan rada<\/a> Agencije za <\/a>pred\u0161kolsko <\/a>, <\/a>osnovno <\/a>i <\/a>srednje <\/a>obrazovanje<\/a> 2020 – 2022 godine<\/a><\/p>\n

U nacrtu Strate\u0161kog okvira, koji je pripremila Uprava za ekonomsko planiranje <\/a>,, navodi se da je od svih faktora koji pove\u0107avaju rizik od ekonomske neizvjesnosti, nezaposlenosti, siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti najzna\u010dajniji i najutjecajniji kvaliteta obrazovanja.<\/p>\n

Utvr\u0111eno je i da je kvalitetno obrazovanje najbolje sredstvo za osiguranje ekonomskog razvoja, sprje\u010davanje nejednakosti, siroma\u0161tva i socijalne uklju\u010denosti. Rano napu\u0161tanje \u0161kole, nizak stupanj uklju\u010denosti djece u pred\u0161kolski odgoj, nedostupnost obrazovanja, nejednakost, lo\u0161a postignu\u0107a u\u010denika i obrazovanje koje nije povezano s tr\u017ei\u0161tem rada i koje ne prati nove reformske procese rezultiraju slabo obrazovanim ljudima, koji su nekonkurentni na tr\u017ei\u0161tu rada. tr\u017ei\u0161te rada unutar BiH , ali i van nje. Va\u017eno je napomenuti da su klju\u010dne strategije u oblasti obrazovanja istekle krajem 2015. godine (Strate\u0161ki pravci razvoja obrazovanja u <\/a>BiH<\/a> 2008-2015<\/a>, Strategija u\u010denja o poduzetni\u0161tvu u obrazovnim sistemima u <\/a>BiH<\/a> za period 2012-2015 <\/a>, Strategija razvoja srednjeg stru\u010dnog obrazovanja i usavr\u0161avanja u <\/a>BiH<\/a> 2007-2013<\/a>). Hitno usvajanje novih strategija doprinijet \u0107e nastavku rada na osiguravanju kompatibilnih obrazovnih politika na svim nivoima odlu\u010divanja i boljoj korelaciji obrazovnih programa sa promjenama i potrebama tr\u017ei\u0161ta rada u BiH.<\/p>\n

Agencija za pred\u0161kolsko, osnovno i srednje obrazovanje usvojila je <\/a>2011. godine prvi Strate\u0161ki plan Agencije za pred\u0161kolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH<\/a> za period 2012-2016. godine, a nakon uzimanja u obzir jasno definiranih potreba za uspje\u0161nim i kvalitetnim provo\u0111enjem reforme obrazovanja u BiH. Od Agencije za pred\u0161kolsko, osnovno i srednje obrazovanje<\/a> ima sjedi\u0161te u Mostaru, te podru\u010dne jedinice u Sarajevu i Banjoj Luci, Strate\u0161ko planiranje je va\u017ean dokument za pra\u0107enje aktivnosti na nivou ustanove, ali i svih odjela unutar ustanove. Cilj ovog srednjoro\u010dnog plana je uspostavljanje jasnih smjernica za dalji razvoj Agencije za period 2020-2022. godine , na nivou srednjoro\u010dnih i specifi\u010dnih ciljeva, kako bi \u0161to vi\u0161e doprinijeli unapre\u0111enju kvaliteta obrazovanja i osigurali njegovu prepoznatljivost i mjerljivost na me\u0111unarodnom nivou.<\/p>\n

Vi\u0161e od 15.000 studenata iz <\/a>BiH <\/a>oti\u0161lo je na studij u inostranstvo<\/a><\/p>\n

Ovo su podaci za akademsku 2019\/2020. godine, koji je pripremljen za <\/a>Moja<\/a> BiH <\/a>od strane <\/a>Erudere<\/a> platforma.<\/p>\n

U\u010denici iz BiH, to\u010dnije njih 15.095, odlu\u010dili su se u \u0161kolskoj 2019\/2020. da poha\u0111aju visoko obrazovanje van svoje domovine i Erudera<\/a> otkriva nam koje su zemlje odabrali za studiranje. Prema zvani\u010dnim podacima, bosanskohercegova\u010dki studenti su u pomenutoj akademskoj godini upisali fakultete u 30 zemalja, ali ih je najvi\u0161e bilo u:<\/p>\n