(i) interkulturalna svijest:

Na temelju članka 22. Statuta BD – prečišćeni tekst („Službeni glasnik BD“, br. 2/10), Skupština BD je na 12. redovitoj sjednici održanoj 15. srpnja 2021. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine.

U BD je osnovano Vijeće za nacionalne manjine, koje je konzultativno tijelo koje treba da daje savjete i preporuke za očuvanje i unaprjeđenje prava nacionalnih manjina u BD.

Članovi Vijeća nacionalnih manjina BiH surađuju sa predstavnicima Saveza nacionalnih manjina BD.

(ii) prava mladih:

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, mladi u BiH su osobe u dobi od 15 do 30 godina. U ovoj starosnoj populaciji ima više muškaraca nego žena. Broj mladih u BiH je 777.000 (što je za 315.000 manje nego 1991. godine kada je bilo 1.091.775). U BiH danas živi oko 607.100 osoba mlađih od 15 godina.

Prioriteti mladih ogledaju se u sljedećim oblastima:

– obrazovanje;

– zapošljavanje;

– zdravstvo;

– socijalni status;

– sudjelovanje u javnom životu;

– kultura, sport i slobodno vrijeme.

Položaj mladih u BiH može se pratiti kroz njihov tretman u navedenim područjima. U praktičnom smislu, učešće mladih znači da su svjesni svojih prava i obveza u društvu, da ih ostvaruju i brane, imaju priliku predstaviti svoje potrebe i da su konzultirani u procesima kreiranja politika. Najvažniji međunarodni dokumenti koji se bave ovom oblasti su Europska povelja o sudjelovanju mladih u lokalnom i regionalnom životu i Bijela knjiga Europske unije iz 2001. Mladi u BiH su još uvijek nedovoljno uključeni. Samo 5% mladih su članovi omladinskih organizacija, 6% su članovi političkih stranaka i 1% su članovi predstavničkih tijela mladih.

Najveći izazovi, prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, sa kojima se mladi suočavaju su:

– nedostatak zakonodavstva;

– nedostatak pristupa programima;

– transparentnost u dodjeli i raspodjeli javnih sredstava;

– nedostatak javnih prostora za mlade;

– niska razina rada s mladima;

– niska razina učešća mladih u bosanskohercegovačkom društvu.

Postoje tri zakona o mladima u BiH:

  1. Zakon o mladima FBiH (Službene novine FBiH, 36/10);
  2. Zakon o omladinskom organizovanju RS (Službeni glasnik RS, 98/04, 119/08, 1/12); i
  3. Zakon o mladima BD (Službene novine BD, 18/17);

Prema Zakonu o mladima FBiH, prava mladih definirana su u čl 5. i 6.:

Članak 5.

Svaka mlada osoba ima pravo podržati i promovirati svoj razvoj kako bi postala odgovorna za sebe i društveno odgovorna osoba, bez diskriminacije po bilo kom osnovu.

Za ostvarivanje prava iz stavka 1. potpora mladima treba posebice:

  1. promovirati individualni i društveni razvoj mladih i doprinjeti prevenciji njihovog mogućeg zanemarivanja;
  2. sprovoditi politike koje se bave negativnim trendovima za mlade u oblastima iz članka 25.;
  3. doprinjeti održavanju i stvaranju pozitivnih uvjeta za život mladih, kao i ambijenta koji je ugodan za mlade;
  4. zaštititi mlade od opasnosti njihove dobi kojima mogu biti izloženi.

Članak 6.

Mladi imaju pravo da budu pravovremeno i istinito informirani o svim pitanjima koja ih zanimaju.

Sve razine vlasti u FBiH trebale bi, u skladu sa svojim nadležnostima, održati javne rasprave i konzultacije uz sudjelovanje predstavnika vijeća mladih u procesu usvajanja:

– određenih sektorskih politika prema mladima;

– akcijskog programa za mlade;

– strategija za mlade;

– dijelova proračuna koji se odnose na pitanja mladih;

Ministarstvo kulture i sporta FBiH podržava projekte putem javnog poziva za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz transfera Proračuna FBiH za 2022. godinu:

  1. Transfer za restauraciju kulturnog i građevinskog naslijeđa;
  2. Transfer za kulturne djelatnosti od značaja za FBiH;
  3. Transfer za sportske djelatnosti od značaja za FBiH;
  4. Transfer za mlade;
  5. Transfer za institucije od znanstvenog i kulturnog značaja za BiH.

Prema Zakonu o omladinskom organizovanju RS, prava mladih definirana su člankom 63. u Poglavlju 5:

  1. PRAVA I OBVEZE

Članak 63.

Članovi omladinskih organizacija imaju pravo:

  • sloboda mišljenja i društvenog djelovanja u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i statutarnim ciljevima;
  • uključivanje u institucije i donošenje odluka važnih za razvoj omladinske politike;
  • javno izražavanje stavova i kritika rada i djelovanja svih segmenata društva;
  • udruživanje u stručne organizacije i vijeća mladih;
  • objavljivanje vlastitih biltena.

Omladinskim organizacijama i njihovim članovima zajamčena su prava koja proizilaze iz međunarodnih konvencija u vezi sa omladinskim organizacijama.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS: u oblasti mladih obavljaju se administrativni i drugi poslovi koji se odnose na:

  • utvrđivanje Nacionalnog akcijskog plana i omladinske politike RS i staranje o njenom sprovođenju;
  • stvaranje preduvjeta za rješavanje pitanja mladih – zapošljavanje mladih, poboljšanje njihovog socijalnog statusa, uključivanje u društvo;
  • provedbu omladinskih projekata;
  • poticanje aktivnog učešća mladih u društvu;
  • osnivanje omladinskih centara;
  • suradnju sa omladinskim organizacijama;
  • međunarodnu suradnju u području omladinskog organiziranja i aktivnosti;

Zakon o mladima BD definira prava mladih u članku 6.:

Članak 6.

(Prava mladih)

(1) Mladi imaju pravo podržavati i promovirati svoj razvoj bez diskriminacije po bilo kom osnovu.

(2) Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka provodi se:

  1. promoviranjem individualnog i društvenog razvoja mladih i prevencijom njihovog mogućeg zanemarivanja;
  2. sprovođejem politika koje se bave negativnim trendovima za mlade;
  3. održavanjem i stvaranjem pozitivnih uvjeta za život mladih, kao i ambijenta koji je ugodan za mlade;
  4. zaštitom mladih od opasnosti njihove dobi kojima mogu biti izloženi.

(3) U radu sa mladima poštuje se Ustav, zakoni, međunarodne povelje i konvencije o pravima mladih i ljudskim pravima.

Odjel za stručne i administrativne poslove BD objavljuje Javni poziv za financiranje i sufinanciranje programa ili projekata od javnog interesa u oblasti socijalne zaštite, zaštite osoba sa invaliditetom, socijalne zaštite djece i mladih, pomoći starim osobama, zaštite i promocanje ljudskih prava, volontiranja, borbe protiv diskriminacije, nasilja u obitelji i maloljetničkog nasilja, borbe protiv ovisnosti, dobrobiti životinja, zaštite potrošača, borbe protiv korupcije, promocije europskih integracija kao i humanitarnog i sličnog rada.

Ukupna vrijednost sredstava dodijeljenih za financiranje ili sufinanciranje programa ili projekata od javnog interesa po ovom javnom pozivu utvrđuje se proračunom BD za 2022. godinu.  Trenutačna potpora neprofitnim organizacijama iznosi 200.000,00 KM

(iii) druge ključne inicijative za sprečavanje nasilnog ekstremizma:

Trenutačno ne postoji aktivna Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma u BiH jer je prethodna istekla. Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2010-2013. U tijeku je izrada Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma u BiH (2021-2026).

Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2021-2026 izraz je opredijeljenosti institucija na svim razinama vlasti u BiH u sprječavanju i borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, radikalizacije i drugih pojava koje dovode do terorizma, slijedeći međunarodne obveze kao članica Ujedinjenih nacija (UN), Vijeća Europe (SE), Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OEBS), Antiterorističke koalicije i potencijalnog kandidata za članstvo u EU.

U tijeku je izrada Akcijskog plana za reviziju Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma (2021-2026) na razini BiH radi implementacije strateških mjera usmjerenih na prevenciju i borbu protiv terorizma, sprječavanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koja vodi ka terorizmu i zločinu iz mržnje, koji su u nadležnosti državnih institucija, a radi usklađivanja i koordinacije provođenja mjera utvrđenih ovom Strategijom, a u nadležnosti su Vlada RS, FBiH (u suradnji sa županijama) i BD. Ovaj Akcijski plan usvaja Vijeće ministara BiH na prijedlog Radne skupine. Entitetske vlade i Vlada BD donose vlastite akcijske planove za implementaciju Strategije koji su u skladu sa ciljevima i mjerama navedenim u ovom dokumentu i za koje su zakonom definirane nadležnosti entiteta i institucija BD BiH. Rok za izradu Akcijski plana je 90 dana od dana usvajanja Strategije.

Deradikalizacija i integracija: Pravni i politički okvir Bosne i Hercegovine/Državi izvještaj WP4 – januar 2022. godine – Ovo izvješće daje konceptualni prikaz o tome kako se postojeće politike i zakoni bave radikalizacijom kako bi se precizirali njihovi najkritičniji aspekti i najbolja praksa, te konačno kako bi se izradile politike zasnovane na dokazima i zakonske smjernice s ciljem doprinosa borbi protiv radikalizma i ekstremizma u BiH.

Izvještaj sadrži različite legalizacije i propise koji se bave pitanjima radikalizacije terorizma, radikalizma i ekstremizma, kao što su Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2015 – 2020 i Akcioni plan za provođenje Strategije. U ovom izvještaju će se također raspravljati o kontroverzama oko Ustava BiH koje proizlaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine i njegovoj podršci etničkim podjelama u zemlji i otuđenju manjina u BiH.

Nacionalni okvirni zakoni o radikalizaciji i deradikalizaciji

BiH je 2015. godine usvojila Strategiju BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2015-2020 i Akcioni plan za provedbu Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma (Vijeće ministara, 2015).  Strategija se zasniva na prevenciji, zaštiti, istrazi i krivičnom gonjenju i odgovoru/reagovanju na terorističke napade. Usvajanjem Strategije BiH se izjasnila da je spremna za jačanje nacionalnih kapaciteta za borbu protiv terorizma i predstavlja nastavak „Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2006 – 2010“ (Vijeće ministara, 2006.).  U uvodu Strategije 2006 – 2010 navodi se da: „Prijetnja potencijalnih terorističkih napada raste u BiH kao i u svim partnerskim zemljama antiterorističke koalicije. Postojeća infrastruktura (i zakonodavna i institucionalna) za praćenje i suzbijanje ovog problema je nedovoljna”. Strategija je usvojena u srpnju 2015. godine, Akcijski  plan u kolovozu 2016. godine, a Nadzorno tijelo za praćenje implementacije Strategije uspostavljen je sredinom 2017. godine. Isti izvor kaže da su većina sredstava utrošenih na implementaciju strategije bile strane donacije, a novac je uglavnom utrošen na konferencije i radionice. Zvanično izvješće o implementaciji strategije još nije izrađeno, niti je usvojena nova strategija. S obzirom da još nije napisano izvješće o implementaciji Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2015-2020, ne možemo znati kakve je efekte na kraju imala na borbu protiv terorizma. Ipak, bilo je određenih izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH koje se odnose na procesuiranje krivičnih djela terorizma. U člancima 201. i 202. Krivičnog zakona BiH krivična djela kao što su financiranje terorističkih aktivnosti su inkriminirani. Ove reforme su uvedene na državnom nivou, ali i na nivou entiteta i BD BiH. „Stoga, opće odredbe Krivičnog zakona BiH predviđaju inkriminaciju ne samo organiziranog terorističkog djelovanja, već i podstrekavanje, pomaganje, saučesništvo i slične radnje navedene iznad, koje se mogu primijeniti i na druga krivična djela“ (Odbor eksperata za terorizam, 2014, str.3).

Strategija ne uključuje stvaranje intersekcionalne suradnje između različitih institucija i sektora. Također je uočljivo da Ministarstvo sigurnosti BiH nije uspostavilo gotovo nikakvu suradnju sa omladinskim organizacijama ili općenito civilnim sektorom u vezi radikalizacije mladih. Ovakve aktivnosti realizirale su uglavnom domaće ili strane OCD uz strane donacije.

Sporazum o suradnji između MUP-a RS i organizacija civilnog društva

Ravnatelj policije RS i predstavnici nekoliko udruga građana potpisali su u Banjaluci sporazum o suradnji MUP-a RS i organizacija civilnog društva, koji ima za cilj unaprjeđenje koordinacije i suradnje u cilju jačanja zaštite mladih od zlostavljanja na internetu. Ugovorom se planira kreiranje, promocija i implementacija Android aplikacije, kao i pružanje savjetodavne i druge potpore mladima koji su ili bi mogli biti izloženi zlostavljanju na internetu.

Ugovor su potpisali predstavnici udruga građana „Budi dobro“, OCD „Pobjeda“ i OCD „Nova generacija – Plavi telefon“, a u narednom periodu potpisaće ga i Institut za razvoj mladih „Perpetuum mobile“, Centar za razvoj mladih „PRONI“, Fondacija „Agora“, OCD „C.E.Z.A.R“, Dom omladine Bijeljina, Udruženje mladih „Mladi aktivisti-Kneževo“, Udruženje mladih „Centar“, OCD „Dom mladih Petar Kočić“, OCD „Most“ i druge omladinske nevladine organizacije.

PRONI je jedna od prvih organizacija u BiH koja radi na prevenciji nasilnog ekstremizma sa fokusom na istraživanje, obuku omladinskih radnika, kampanje i dokumentarce. Njegov rad je prepoznat kao primjer dobre prakse u studiji koju je objavilo Partnerstvo za mlade EU i Vijeća Europe.

PRONI centar za razvoj mladih je partner u BiH u trogodišnjem projektu “Deradikalizacija u Europi i šire: otkriti, riješiti, reintegrirati”. Glavni ciljevi projekta su mapiranje aktera i situacije radikalizacije, procjena online i offline narativa koji izazivaju radikalizam, izrada pilot platforme ili preliminarnih studija za procjenu ovog fenomena, a sve s ciljem poduzimanja korektivnih mjera i intervencija u procesu razvoja socijalne inkluzije.

Projekt Omladinski klub Maoča 2.0: proširena interakcija mladih i razmjena poruka

Ovaj petomjesečni projekt realizuje se u PRONI Omladinskom klubu Maoca od prosinca 2020. godine. U skladu sa ciljevima PRONI Centra za razvoj mladih koji se odnose na poticanje aktivizma kod mlade populacije, osnaživanje, pružanje potpore i sigurnog mjesta za realizaciju njihovih ideja, održane su brojne aktivnosti poput auto-moto susreta i kampa mira na Majevici, što je jedan od rezultata dugoročnog strateškog cilja PRONI Centra za razvoj mladih – izgradnja mira, sa namjerom povezivanja mladih ljudi različitog teritorijalnih i neteritorijalnih identiteta. Projekt podržava Međunarodna organizacija za migracije (IOM) kroz BHRI program (BiH inicijativa za otpornost).

PRONI Centar za razvoj mladih promovirao je u BD svoj prvi amaterski dokumentarac pod nazivom “POTRAGA” s ciljem sprječavanja radikalizma i nasilnog ekstremizma među mladima. Projekciji dokumentarnog filma nazočili su mladi iz Omladinskog kluba Maoca koji aktivno rade na uklanjanju stigme iz svoje lokalne zajednice, jer su povezani sa lokalitetom Gornji Fatovi, poznatijim kao “Gornja Maoča”.

Prevencija i borba protiv nasilnog ekstremizma – glavna tema multisektorskih radionica u organizaciji Misije OSCE-a u BiH

Misija OSCE-a u BiH organizirala je niz multisektorskih radionica o ulozi domaćih aktera u prevenciji i borbi protiv nasilnog ekstremizma, okupljajući predstavnike općina, organizacija civilnog društva, obrazovnih institucija, centara za socijalni rad, domova zdravlja, policije, vjerskih zajednica i kazneno-popravnih ustanova.

Cilj ovih radionica je unaprjeđenje znanja lokalnih aktera u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije kroz razmjenu najboljih praksi, diskusiju i pojašnjenje sigurnosnih pitanja, te kreiranje aktivnosti za određene regije. Pored toga, podržani su akcioni planovi kroz programe misije u oblastima sigurnosne suradnje, ljudskih prava, demokratskog upravljanja, obrazovanja i vladavine prava.

Ministarstvo sigurnosti BiH i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) implementirali su projekat jačanja institucionalnih kapaciteta za referentni mehanizam za prevenciju nasilnog ekstremizma.

Opći cilj ovog projekta je u skladu sa Strategijom BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma za razdoblje 2015-2020. Ministarstvo sigurnosti BiH je ključna partnerska institucija na državnoj razini, pored MUP-a RS-a, MUP-a FBiH i županijskih ministarstava unutarnjih poslova, Policije BD-a i drugih lokalnih aktera.

Atlantska inicijativa: Istraživanje etnonacionalističkog ekstremizma u BiH (2021)

Ovo istraživanje doprinosi razumijevanju uspona krajnje desničarskih ideja u BiH i objašnjava kako regionalni i međunarodni kontekst služe kao platforma za procvat ovakvih organizacija i narativa. Desničarske stranke su već neko vrijeme na sceni u Europi. Antiimigrantski narativi su u porastu u posljednjoj deceniji. Mržnja i diskriminacija Roma predugo su bili dio istočnoeuropske kulture i nisu dobili adekvatnu političku ili zakonsku pažnju. Napori za postizanje rodne ravnopravnosti širom svijeta, pa i u BiH, rezultirali su neospornim zakonskim i praktičnim rezultatima, ali se vjerski zvaničnici i konzervativne političke ličnosti tome oštro protive. Koncept rodne ravnopravnosti poljuljan je populističkim narativima o prijetnji tradicionalnim i „obiteljskim“ vrijednostima. Vjerske organizacije vrlo snažno brane tradicionalne vrijednosti i patrijarhat. Kritika mizoginije, patrijarhata i toksične muškosti je važna, ali je i dalje ograničena na aktiviste i intelektualne elite i dio mlađe populacije. Analiza online medija pokazuje da velika većina desničarskih skupina opsesivno prikazuje vjerske simbole, ističući desničare kao česte goste u svim bogomoljama, i često otvoreno pokazujući da u svoje redove uključuju vjerske službenike. Istovremeno, BiH se suočava sa nizom problema. Nacionalističke političke stranke promoviraju etnonacionalističku agendu čije je širenje ključno za njihovo postojanje, a istovremeno hrane krajnje desničarski narativ na dnevnoj bazi. Ponavljajuće poruke ugroženih Hrvata, Srba i Bošnjaka himna su političkog diskursa u BiH. Nedavno smo bili svjedoci pokušaja suočavanja s pandemijom COVID-19 i krivičnog gonjenja korupcije povezane sa COVID-19 koji su odmah izmanipulirani kao napad na etničku pripadnost. Osim toga, analiza društvenih mreža pokazuje da je većina desničarskih skupina opsesivna u prikazivanju vjerskih simbola te da često gostuju u crkvama ili uključuju učešće sveštenstva u svojim redovima.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA